Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Dug put do slobode medija u Crnoj Gori


Protest protiv političkog pritiska na Javni servis Crne Gore, 27. decembra 2017. u Podgorici

Medijska politika i sloboda govora u Crnoj Gori ocjenjeni su najnižom ocjenom u izvještaju Evropske komisije, a situacija u toj oblasti je okvalifikovana ozbiljnom zabrinutošću. Može li se normalizovati stanje u oblasti slobode govora, odnosno može li se popraviti šteta izazvana izostankom napretka u istragama nasilja protiv novinara i političkim miješanjem u rad nacionalnog Javnog servisa?

Komentarišući činjenicu da je Evropska komisija i u ovom izvještaju o napretku Crne Gore konstatovala da nije zabilježen progres u oblasti medija i slobode govora, predsjednik Komisije za istrage napada na novinare Nikola Marković je ocijenio da su konstatacije mogle biti i oštrije jer i dalje postoje tendencije da se mediji stave pod političku kontrolu.

"Kada su u pitanju medijske slobode, stanje se stalno pogoršava, a protekla godina i posljednji događaji su najbolji dokaz za to. Rekao bih da je Brisel konstatovao ono što je svima nama poznato. A to je da nema političke volje da se riješe napadi na novinare i imovinu medija, a da zato ima velike političke volje da se mediji stave pod partijsku kontrolu. Najbolji primjer za to je situacija u Savjetu Javnog servisa. I jako je dobro za stanje medija u Crnoj Gori, što je ta činjenica prepoznata i oštro kritikovana u izvještaju", kaže Marković.

Nedavna politička miješanja u rad Savjeta nacionalnog Javnog servisa i Agencije za elektronske medije izazivaju ozbiljnu zabrinutost: Orav
Nedavna politička miješanja u rad Savjeta nacionalnog Javnog servisa i Agencije za elektronske medije izazivaju ozbiljnu zabrinutost: Orav

Prezentujući izvještaj Evropske komisije, šef delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Aivo Orav je ukazao da je negativna ocjena donijeta zbog političkog miješanja u Javni servis i izostanak rezultata u istragama napada na novinare.

"Sloboda izražavanja... U ovoj oblasti nije ostvaren napredak. Nije došlo do napretka, nikakvih dešavanja ustvari nije bilo u istragama vezanim za stare slučajeve nasilja nad novinarima. Nedavna politička miješanja u rad Savjeta nacionalnog Javnog servisa i Agencije za elektronske medije su pitanja koja izazivaju ozbiljnu zabrinutost", rekao je Orav.

Izostanak napretka je konstatovao potpredsjednik Vlade Zoran Pažin, koji je najavio veće angažovanje Vlade Crne Gore u donošenju novih zakona o medijima i Javnom servisu:

"Značajan aspekt slobode medija predstavlja i pitanje održive i djelotvorne samoregulacije medija. Jedan dio odgovornosti u tom pogledu moraju da snose mediji, odnosno medijska zajednica, a Vlada neće žaliti ni truda ni resursa da im u tome pomogne", naveo je Pažin.

Prethodnu i ovu godinu je oblast medija obilježio povratak pod političku kontrolu nacionalnog Javnog servisa razrješenjem jednog dijela članova Savjeta RTCG u Skupštini Crne Gore na osnovu, pokazalo se, neosnovanih prijava o konfliktu interesa i izborom novih članova Savjeta koji su bliski vladajućoj Demokratskoj partiji socijalista. Izvještaj Evropske komisije nije obuhvatio nedavnu kvalifikaciju novoizabranog predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji je tokom kampanje dio medija nazvao "fašističkim", jer su provjeravali poslove njegovog sina. U međuvremenu su se dogodila još najmanje dva napada na novinare, jedan je verbalna prijetnja a drugi napad je počinjen bombom na kuću novinara. Ti napadi su policijski rasvijetljeni i procesuirani.

Komentar o negativnim ocjenama u oblasti medijskih sloboda i slobode govora, pokušali smo da dobijemo iz Direkcije za medije Ministarstva kulture, ali se na taj telefon niko nije javljao.

Eksplozivna naprava aktivirana je 1. aprila ispod automobila koji je bio parkiran ispred kuće novinara Seada Sadikovića
Eksplozivna naprava aktivirana je 1. aprila ispod automobila koji je bio parkiran ispred kuće novinara Seada Sadikovića

Član Savjeta RTCG Milan Radović kaže da se godinama unazad u Crnoj Gori događaju stvari koje itekako otežavaju rad novinara, a isto tako nije bilo uslova da se sloboda izražavanja i medija razvija.

"Ocjena da nije bilo napretka treba svakoga da zabrine, posebno kada je u pitanju Javni servis, gdje sam i sâm član savjeta koji vrši kontrolu. Naprosto Javni servis mora postati potpuno nezavistan, bez uticaja vlasti i bez drugih uticaja. Ukoliko želimo da se naše društvo razvija u pravnom smjeru, Javni servis treba da bude kohezioni subjekt koji svima treba da dâ prostor, da se vodi dijalog koji će voditi ostvarenju preporuka na koje je EU ukazala", ocijenio je Radović.

Koordinatorka programa za demokratizaciju i evropeizaciju Centra za građansko obrazovanje Ana Nenezić kaže da ocjene Evropske komisije govore o regresiji u oblasti medija koji se mogu riješiti samo dijalogom kojeg nema.

"Kada vežete dvije ocjene to je: da u ovoj oblasti nemamo napredak, a istovremeno se podvlači da postoji ozbiljna zabrinutost Evropske komisije. Jedino što možemo zaključiti je da mi imamo regresiju u ovoj oblasti. A nemojte zaboraviti da je oblast slobode izražavanja zapravo ključni dio pregovaračkog poglavlja 23 koje je jedno od najznačajnijih poglavlja u čitavom procesu. Situacija se može unaprijediti i to ukoliko bi se vodili onim što je preporuka premijera Markovića, kada je u ekspozeu najavio širi društveni dijalog koji bi rezultirao izradom sveobuhvatne medijske strategije i pratio konkretan akcioni plan. Međutim mi to nemamo. Nagomilane probleme u ovoj fazi ne mogu riješiti ni najbolja zakonska rješenja, nego je ključ upravo u dijalogu", kaže Nenezić.

Na pitanje da li i na koji način je moguće popraviti štetu, analitičar medija Duško Vuković kaže da sve zavisi od aktera na političkoj i medijskoj sceni:

"Pošto ja ne vidim da dolazi do nekih kvalitativnih promjena u rasporedu snaga i aktera, bojim se da su stvari nepopravljive u ovoj konstelaciji odnosa. Nešto bi ozbiljnije trebalo da se dogodi pa da očekujemo neku vrstu napretka. Zaista sam krajnje pesimističan, ali eto razvoj događaja me može prijatno iznenaditi".

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG