Dostupni linkovi

Escobar: SAD imaju mehanizam da se suprotstave uticaju Rusije u Crnoj Gori


One političke snage u Crnoj Gori koje su prosrpske trebalo bi da prepoznaju da Crna Gora treba da bude demokratska, nezavisna, suverena i okrenuta Zapadu, i da ostane dio NATO-a, poručio je Gabriel Escobar (15. oktobar 2021.)

Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju diplomatske i političke mehanizme kojim će se suprotstaviti miješanju Rusije u unutrašnje stvari Crne Gore, izjavio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Gabriel Escobar (Eskobar) tokom video uključenja u 2BS (To be Secure) Forum u Budvi 15. oktobra.

Na pitanje kako bi SAD reagovale ako prosrpske i proruske partije u Crnoj Gori uđu u Vladu, Escobar je kazao da treba praviti razliku između prosrpskog i proruskog pitanja.

Prosrpske političke snage u Crnoj Gori trebalo bi da prepoznaju da Crna Gora treba da bude demokratska, nezavisna i okrenuta Zapadu.
- Gabriel Escobar

"Prvo, ne vidim da je prosrpsko i prorusko pitanje ista stvar. One političke snage u Crnoj Gori koje su prosrpske trebalo bi da prepoznaju da Crna Gora treba da bude demokratska, nezavisna, suverena i okrenuta Zapadu, i da ostane dio NATO-a. Sa druge strane, za one partije koje zaista nastoje da umanje ove aspekte, a koji su od Crne Gore u proteklih 20 godina napravili primjer za ostale u regionu, mislim na njeno članstvo u NATO i aspiracije za članstvo u EU, mi imamo puno načina da im odgovorimo. Neki od njih su sankcije, kao i diplomatska i politička izolacija", rekao je Escobar.

Jedno od pitanja za američkog zvaničnika je bilo i o navodima tokom junskog samita NATO-a u Briselu, kada se nezvanično govorilo o tome da Alijansa ne treba da dijeli sve podatke dijeli sa novom Vladom Crne Gore, zbog uticaja koju na nju imaju Srbija i Rusija.

"Takva strahovanja su realno zasnovana i narod Crne Gore ih treba uzeti ozbiljno", rekao je Escobar.

Garčević: Po pitanju krize u Crnoj Gori Rusija zauzela stranu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:52 0:00

Od aktuelne američke administracije se može očekivati veći fokus na region, jer je on značajan dio agende SAD za Evropu, a na pitanje da li je loša poruka za Zapadni Balkan to što na nedavnom samitu sa EU nije bilo datuma pristupa za zemlje koje o tome pregovaraju, Escobar nije konkretno odgovorio.

Datumi će biti različiti za različite zemlje, to ne može da to bude previše daleko, previše dugo vrijeme čekanja, rekao je američki zvaničnik i dodao da SAD multilateralno i bilateralno zagovara da Evropa mora ubrzati proces integracija.

Iako smatra da aktuelne etničke tenzije u regionu imaju sličnosti sa 90-im godinama, Escobar očekuje će doći do obnovljenih napora EU i SAD koji će pomoći da ih region prevaziđe.

Govoreći o Bosni i Hercegovini, američki zvaničnik kaže da je temelj politike SAD podrška Dejtonskom sporazumu, teritorijalnom integritetu zemlje i svim reformama kako bi postala članica EU.

Pristup SAD kada je riječ o Srbiji i Kosovu, dodaje, je nastavak podrške dijalogu kojim upravlja Evropa uz američku podršku, kao način da se nađu rješenja:

"Nadamo se da možemo biti partneri obije Vlade, i podržavamo rješenja koja nađu zajedno".

Interes SAD je da sve zemlje Zapadnog Balkana postanu dio EU, naglašava Escobar, dodajući da SAD pomaže paketima pomoći kako bi države zatvorila pregovaračka poglavlja, od vladavine prava do zaštite životne sredine.

NATO podržava evroatlantske integracije regiona

Politika NATO-a, uključujući politiku otvorenih vrata, pomaže da se osnaži stabilnost koja je prioritet i Misije KFOR na Kosovu, kao i u razgovorima sa EU i drugim naporima koji se ulažu između Beograda i Prištine kao jedinog puta u ostvarivanju trajnih političkih sporazuma i stabilnosti regiona, rekao je zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana.

Mircea Geoana: Vojne i hibridne aktivnosti Moskve imaju za cilj da destabilizuju naša društva (31. maj 2021.)
Mircea Geoana: Vojne i hibridne aktivnosti Moskve imaju za cilj da destabilizuju naša društva (31. maj 2021.)

On je naglasio da region može da računa na podršku NATO u svojim evroatlantskim aspiracijama, i dodao da su izazovi brojni, te da je Rusija sve agresivnija, naročito na Zapadnom Balkanu.

"Vojne i hibridne aktivnosti Moskve imaju za cilj da destabilizuju naša društva, institucije i slabe naše demokratske sisteme i povjerenje naših građana", rekao je visoki predstavnik NATO-a.

Dodaje i da Kina koristi svoju ekonomsku i vojnu moć da kontroliše ključne infrastrukture u raznim zemljama, uključujući i one u regionu.

"Protiv svih tih izazova se nijedna zemlja ne može boriti sama, jedino se zajedno možemo suprotstaviti takvim prijetnjama, a upravo to radimo u NATO", poručio je Geoana.

Bilčik: Reforme teške, ali dostižne

Crna Gora i region se suočavaju sa izazovnim vremenima podjela, a na oba polja postoje i spoljni pritisci, kazao je predsjedavajući parlamentarnog odbora Evropskog parlamenta sa Crnom Gorom Vladimir Bilčik.

Navodi da EU pomno prati situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu, te da o tome govori nedavna posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.

Bilčik je ocijenio da u Crnoj Gori postoji kriza Vlade, a da u političkom smislu nedostaje jasna predvidljivost i odgovornost.

Vladimir Bilčik: EU pomno prati situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu (6. februar 2020.)
Vladimir Bilčik: EU pomno prati situaciju u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu (6. februar 2020.)

Govoreći o nedavnom samitu EU i Zapadnog Balkana, na kojem je izostao određeni rok za integracije, Bilčik je kazao da je Crna Gora predvodnik regiona u evrointegracijama, ali da je ulazak u EU moguć ukoliko zemlja ispuni sve ono što se od nje očekuje.

"Nema datuma, ali smo postavili ciljeve", naglašava Bilčik.

Đukanović: Umjesto integracija, ključna tema je stabilnost

Između stabilnosti Zapadnog Balkana i evropskih integracija stoji znak jednakosti, ocijenio je Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u sesiji "Razgovor sa predsjednikom" posvećenoj političkoj i bezbjednosnoj situaciji u Crnoj Gori i regionu Zapadnog Balkana.

Đukanović smatra da je sadašnjoj situaciji u regionu uveliko doprinijelo oklijevanje Brisela da nastavi njegovu integraciju, kao i poruke kojima se zamagljuje evropska perspektiva država regiona.

Sadašnjoj situaciji u regionu uveliko doprinijelo oklijevanje Brisela da nastavi njegovu integraciju, rekao je Milo Đukanović (15. oktobar 2021.)
Sadašnjoj situaciji u regionu uveliko doprinijelo oklijevanje Brisela da nastavi njegovu integraciju, rekao je Milo Đukanović (15. oktobar 2021.)

Dodaje da slabljenjem evropskih veza, treće zemlje nalaze put ka regionu, čime narasta nacionalizam.

Opet imamo atak velikodržavnih nacionalizama na državno uređenje Zapadnog Balkana.
- Milo Đukanović

"Autori tih nacionalizama pokušavaju da sada urade ono što nijesu uspjeli ranih 90-ih i opet imamo atak velikodržavnih nacionalizama na državno uređenje Zapadnog Balkana. Vraćaju se idejama da bi trebalo na Zapadnom Balkanu napraviti tri uvećane, etnički i vjerski homogene države, a to bi trebalo da se dogodi na štetu tri druge države - Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije", kazao je Đukanović.

On je govorio i o tome da se pokušajem uticaja Rusije na Crnu Gori želi prvenstveno ugroziti evropske vrijednosti.

"Danas prisustvujemo hibridnom ratu ne samo protiv Crne Gore nego prvenstveno Zapada i Evrope. Zapadni Balkan je tačka sa koje se napada evropski sistem vrijednosti", kazao je Đukanović.

Ocijenio je netačnim tvrdnje da je crnogorska politika uvođenjem Rusije u svoju ekonomiju sama kriva za današnju situaciju u kojoj se našla, jer je, kako je naveo, u Crnoj Gori bilo samo dvije veće ruske investicije, od koje je jedna – kupovina Kombinata Aluminijuma Podgorica - propala.

Kaže i da Crna Gora strane investicije ne doživljava samo kao kapital za krupne infrastrukture, jer sa kapitalom dolazi znanje i standardni.

"Problem je kad kod međunarodnih partnera nema interesa za to. Pitaju otkud kineski kredit (za gradnju autoputa), pa otuda što nismo dobili nijednu ponudu iz Evrope", rekao je Đukanović.

Odgovarajući na pitanje da li je i sam zaslužan za to što se sadašnji predsjednik Srbije nalazi na tom mjestu, Đukanović je rekao da takve tvrdnje potiču od bivšeg srpskog predsjednika Borisa Tadića koji je, kako je naveo, odgovornost za gubljenje izbora pokušao da prebaci na nekoga drugo.

Boris Tadić, Beograd (19. maj 2019.)
Boris Tadić, Beograd (19. maj 2019.)

"Ono što se tamo dogodilo jeste da je "impotentni nacionalizam" Borisa Tadića zamijenjen agresivnim nacionalizmom Aleksandra Vučića, a zajedno su se oslanjali na politiku koja se temelji na navodnu zaštite Srba u regionu i njihovih prava", rekao je Đukanović.

Kometarišići unutrašnje prilike, predsjednik Crne Gore je kazao da su vanredni izbori jedini pravi izlaz iz političke krize.

Aktuelna Vlada je nefunkcionalna, a njen mandat je propadanje Crne Gore, smatra Đukanović.

"Vlada i nije mogla biti funkcionalna, jer imate 'pješadiju srpskog sveta' u parlamentu", kazao je Đukanović, uz podsjećanje da su u vladajućem savezu dvije građanske koalicije, koje su pristale da budu u savezu sa velikosrpskim nacionalizmom.

Krivokapić: Crna Gora posvećena EU i NATO

Strani uticaji na Crnu Goru nijesu nastali za vrijeme aktuelne vlade, već se dešavaju od 2006, kazao je premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić.

Tvrdi da aktuelna Vlada slijedi sve bezbjednosne i diplomatske preporuke EU, često i na ekonomsku štetu Crne Gore, te da Podgorica “nikad nije bila bliža NATO u i EU”.

Ističe da je Crna Gora posvećena EU i NATO putu.

"Naš put je projektovan i mi ćemo ga dosljedno slijediti", izjavio je Krivokapić.

Na pitanje o rekonstrukciji Vlade i tome hoće li umjesto sadašnje ekspertske ona biti politička, Krivokapić nije konkretno odgovorio.

Crnoj Gori trebaju mladi ljudi, a da li dolaze iz političkog miljea, to nije važno, rekao je Krivokapić učestvujući na budvanskom Forumu.

Jedanaesti 2BS Forum je godišnji političko-bezbjednosni skup koji se bavi pitanjima globalne, evroatlantske i bezbjednosti u Jugoistočnoj Evropi, a organizuje ga Atlantski savez Crne Gore.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG