Tegeltiju još Dodik od 'pritisaka' spašava

"Ako pričamo da smo zemlja koja teži Evropskoj uniji, ako je u Evropskoj uniji moralno kažnjivo prelazak ceste na neobilježenom mjestu, a mi ovdje imamo osobe u pravosuđu za koje se vežu takve kritike, onda moramo imati jasan stav i nemati oprosta prema takvima", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) ministar pravde Bosne i Hercegovine (BiH) Josip Grubeša, komentarišući novu aferu koja već nekoliko dana potresa bh. pravosuđe.

Njen akter je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Milan Tegeltija, nakon što je portal Istraga.ba objavio audio snimak navodnog razgovora Tegeltije i bivše članice VSTV-a Milijane Buhe o imenovanju njene sestre na jednu od pravosudnih funkcija.

To je razlog zbog kojeg je VSTV zatražio da Tegeltija razmisli o ostavci, a međunarodna zajednica insistira na njoj.

Ministar pravde BiH Josip Grubeša kaže za RSE kako očekuje da će u četvrtak, 10. decembra, Milan Tegeltija podnijeti ostavku.

Dan uoči objave odluke da li će dati ostavku na poziciji predsjednika VSTV-a, Tegeltija se oglasio putem svog Twitter naloga.

Kao i prethodnih nekoliko dana, Tegeltija ne pominje aferu u kojoj se našao, već "pritisak kojem je izložen".

"Stepen i količina nezakonitosti, mržnje, demonizacije i dehumanizacije mene kao osobe, koja je na čelu VSTS-a, sa kojom sam suočen u Sarajevu, jasno ukazuje da bi, čak, i u slučaju da me neko stvarno likvidira, veliki dio javnosti u Sarajevu predvođenih SDA garniturom [Stranka demokratske akcije, prim. nov.] i njihovim 'nevladinim' sektorom, na čelu sa Ivanom Korajlić [izvršna direktorica nevladine organizacije Transparency International BiH (TI BiH), prim. nov.], medijima i drugima izašao sa izjavama 'folira', 'sam je to iscenirao', 'pravi od sebe žrtvu', sam je kriv', to je i zaslužio'", naveo je Tegeltija.

Istovremeno, Tegeltija se 8. decembra, kako je rekao, kao "kadar Republike Srpske", sastao sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i predsjednicom Republike Srpske (RS) Željkom Cvijanović.

Naglasio je da zbog "obavještajnih aktivnosti" koje mogu "dovesti do njegove likvidacije", nema uslove koji "obezbjeđuju bilo kojem profesionalcu da časno obavlja svoj posao".

Podršku je dobio i od Cvijanović i od Dodika, koji je otišao korak dalje. Lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i predsjedavajući Kolektivnog šefa države je ustvrdio kako je "ugrožavanje života predsjednika VSTV-a doseglo nivo u kojem RS ne može garantovati bezbjednost da bi on obavljao svoj posao".

"Kadrovima iz RS-a i meni kao članu Predsjedništva nije sigurno boraviti u Sarajevu. RS je spreman da garantuje svakom bezbjednost, bez obzira na nacionalnu pripadnost i koje su vjere. Ogorčeni smo na neke pravosudne presude za koje se vidi da su vezane za politiku koje donose Bošnjaci u sudovima u RS-u. Tu analiza postoji i vidljiva je. Oni su izvršioci radova političkog Sarajeva kroz pravosuđe", naglasio je Dodik.

Dodik je ponovio raniji stav da je za njega VSTV "neustavna kategorija i tijelo koje je služilo za obračun sa RS-om".

Za Dodika i kadrovi iz RS-a koji su, kako je rekao, časni, ostaju dio poretka RS-a, a Srbi koji "prihvataju da budu podanici su prodani i kupljeni od međunarodnih faktora".

Reforme u pravosuđu zakočene

Izvršna direktorica TI BiH Ivana Korajlić u izjavi za RSE kaže da ta međunarodna organizacija već godinama reaguje na stanje u pravosuđu, koje ocjenjuje katastrofalnim, kao i direktni politički uticaj na njegov rad.

Konferencija za novinare na kojoj su učestvovali Tegeltija, Dodik i Cvijanović je, prema njenim riječima, otklonila sve sumnje da li postoji neka vrsta političke povezanosti i uticaj na ključne ljude na pozicijama u pravosuđu.

"Imali smo u više navrata, i od strane predsjednika VSTV-a, slanje političkih poruka u svojim istupima, a evo, i kada govorimo o izjavama gospodina Dodika i gospođe Cvijanović, u kojima se dala direktna politička podrška, bez ikakvog ulaženja u to da li postoji odgovornost za eventualno neprimjereno ponašanje ili ne postoji", navodi Korajlić.

Korajlić ističe da su reforme u pravosuđu "odavno zakočene", jer vlasti direktno podrivaju usvajanje ključnih zakona koji bi unaprijedili odgovornost u pravosuđu, prije svega, Zakona o VSTV-u.

"S druge strane, ponovo se pokazalo da svaka kritika na rad institucija ili nosilaca funkcija u tim institucijama, da bi se izbjegla odgovornost, se svrstava pod neku vrstu orkestriranih napada, ugroženosti i, svega ostalog, podrivanje institucija i slično, bez obzira na činjenicu da svojim ponašanjem ključni ljudi u institucijama najviše podrivaju te iste institucije", objašnjava Korajlić za RSE.

Pravosuđe kontroliše politički sektor

Ambasadori Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Eric Nelson, Velike Britanije Matthew Field, Evropske unije (EU) Johann Sattler, Nizozemske Reinout Voss, te šefica Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH Kathleen Kavalec upozorili su da pravosuđe i sektor za provedbu zakona kontrolišu političke sile koje žele obogatiti svoje saveznike i sebe, umjesto da služe građanima.

Ovo su izjavili povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije, 9. decembra, na konferenciji u Sarajevu.

Tom prilikom ambasador Nelson rekao je da bh. građani žive u vremenu u kojem su ih vlasti na svim nivoima iznevjerili kada je riječ o korupciji.

"Čak i oni koji i rade u sektoru pravosuđa ne pokazuju volju da se bore protiv korupcije", kazao je Nelson.

Odgovarajući na upit RSE iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a, rečeno je da ostaju pri svojoj izjavi o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH.

Iz Američke ambasade ranije su izrazili razočarenje što je Tegeltija i dalje u žarištu konstantnih navoda o korupciji, čime se podriva uloga VSTV-a u osiguravanju neovisnog, nepristrasnog i učinkovitog pravosuđa.

“Svi nosioci pravosudnih funkcija, članovi VSTV-a, te VSTV kao institucija, moraju se pridržavati najviših standarda i moraju poduzeti sve neophodne korake kako bi povratili povjerenje građana BiH”, odgovoreno je za RSE.

Iz Ambasade SAD-a u BiH naglasili su da "stvarne prijetnje nasiljem, kao i svi navodi o kriminalnim aktivnostima, uključujući i korupciju, moraju biti istraženi od relevantnih institucija vlasti".

"Puno sudjelovanje svih zvaničnika institucija na državnom nivou u ključnim aktivnostima državnih institucija, kao i njihova nepristrasnost, nužni su za ostvarivanje onoga što građani očekuju - da BiH napravi konkretan napredak na putu ka EU kandidatskom statusu i oporavku od COVID-a", naglašeno je u odgovoru.

Ured visokog predstavnika (OHR) u BiH je već dva puta nakon nove afere u kojoj se Tegeltija našao pozvao predsjednika VSTV-a da podnese ostavku.

Kako su objasnili, to bi bio značajan korak ka obnovi integriteta i reputacije same institucije. Istaknuto je da je to pitanje naglašeno i u posljednjem komunikeu Vijeća za provedbu mira.

U odgovoru za RSE ostali su pri ovom stavu.

Ostavku je zatražila i Evropska komisija "kako bi se spriječilo produžavanje krize u cijelom pravosuđu, te pomoglo da se vrati povjerenje javnosti".

Šta kažu u RS-u?

Advokatica Jovana Kisin smatra da stvari treba nazivati pravim imenom zbog, prije svega, činjenice da međunarodna zajednica nije zatražila da Milan Tegeltija podnese ostavku zbog "njegovog nacionalnog opredjeljenja, već određenih afera" koje su došle u javnost.

"Ako je u javnost došla informacija o postojanju sumnje koja se tiče korupcije nekog nosioca javne funkcije, onda se to naziva osnovanom sumnjom za korupciju, a ne napad na nečiji nacionalni identitet", kaže Kisin za RSE.

Govoreći o sastanku između Dodika, Cvijanović i Tegeltije, Kisin dodaje da ne postoji zakonska zabrana da neko sjedne s nekim i porazgovara o određenim problemima, ali je za nju sporno ono što je rečeno na konferenciji za novinare nakon sastanka.

"Kvalifikacije koje su iznijete na pressu su, prema mom mišljenju, skretanje javne pažnje sa korupcije na nešto što nema nikakve veze sa korupcijom", mišljenje je advokatice iz Banje Luke.

Koliki je politički uticaj na pravosuđe, advokatica Jovana Kisin kaže za RSE kako je "to prisutno u izvršnoj vlasti" bilo kojeg entiteta i na državnom nivou.

Tegeltija iz afere u aferu

Još 2019. godine, Milan Tegeltija bio je dio afere nazvane "Potkivanje". On se dovodio u vezu s koruptivnim radnjama, odnosno da je putem posrednika, inače službenika Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), ugovarao klijente kojima je trebalo "ubrzati" predmete u bh. pravosuđu. To je objavljeno u videosnimku.

Tužilaštvo BiH je 4. decembra 2020. podiglo optužnicu protiv aktera, Marka Pandže i Nermina Aleševića.

Pandži, koji je bio službenik SIPA-e, na teret se stavlja krivično djelo davanje dara i drugih oblika koristi, dok se Alešević pored navedenog tereti i za neovlašteno prisluškivanje i tonsko snimanje, u sticanju sa krivičnim djelom neovlašteno fotografisanje.

Tegeltija je oslobođen sumnji, a u slučaju se pojavio kao svjedok.

Afera nazvana "Potkivanje" i pored protesta u Sarajevu, te brojnih zahtjeva opozicije za smjenu Tegeltije, uz osudu međunarodne zajednice, nije imala negativne posljedice po predsjednika VSTV-a.

U maju 2019. godine u Parlamentu BiH formirana je Privremena istražna komisija Predstavničkog doma za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, nakon afere "Potkivanje" u čijem je središtu bio Tegeltija.