Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović izjavio je da Evropska unija (EU) treba posmatrati proširenje kao geopolitičko, a ne administrativno pitanje, te da treba pokazati senzibilitet za ubrzanje procesa prijema Bosne i Hercegovine (BiH).
Džaferović je to izjavio u petak, 11. marta, na sastanku sa specijalnim izaslanikom EU za Zapadni Balkan Miroslavom Lajčakom, održanom u okviru Antalijskog diplomatskog foruma u Turskoj.
Prvog dana Foruma, Džaferović i Lajčak razgovarali su o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH i na Zapadnom Balkanu, u kontekstu sigurnosnog stanja u Evropi nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Jedna od tema razgovora bio je kandidatski status za članstvo BiH u EU.
Džaferović je kazao da će BiH ispuniti uslove postavljene od Evropske komisije za kandidatski status, u slučaju da Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH potvrdi zakone o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i sukobu interesa.
Ove zakone već je usvojio Predstavnički dom državnog Parlamenta, saopćio je kabinet Šefika Džaferovića.
Naveo je da bi usvajanje ovih zakona sa evropske agende stabiliziralo situaciju u BiH i doprinijelo bi smirivanju krize.
"To treba biti imperativ za sve političke aktere u zemlji i pokazatelj njihovog odgovornog pristupa prema ljudima u BiH i zahtjevima trenutne sigurnosne situacije u Evropi", saopćeno je iz Džaferovićevog kabineta.
Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Milorad Dodik učestvuju na Antalijskom forumu 11. i 12. marta, na poziv predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdoğana.
Tokom sastanka sa Lajčakom, Dodik je kazao da mu je žao zbog stradanja u Ukrajini, ali da entitet Republika Srpska "ostaje neutralan" kada je riječ o ruskoj invaziji na tu zemlju.
"Mi ćemo nastaviti sa tom politikom i nećemo podleći toj jednoj opštoj histeriji, koja se zbog sukoba u Ukrajini, u suštini, dijeli na to da li si za jedne ili za druge. Mi smo neutralni i prema ukrajinskom narodu imamo pozitivan stav i žao nam je zbog stradanja", rekao je za RTRS Dodik, koji je lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vodeće političke stranke u Republici Srpskoj.
BiH se uskladila sa odlukom Evropske unije (EU) o uvođenju sankcija protiv Rusije, nakon invazije koju je ta država izvršila na susjednu Ukrajinu.
No, od početka eskalacije krize nema zajednički stav po većini pitanja koja se tiču ovog sukoba – pa ni po pitanju sankcija.
Radi se o sankcijama koje obuhvataju, između ostalog, finansije, energetiku, transport, kontrolu izvoza i viznu politiku.
Dok su članovi Predsjendištva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović proteklih dana osuđivali rusku invaziju na Ukrajinu, i pozivali na teritorijalni suverenitet te države, Milorad Dodik je u više navrata tvrdio da BiH u ovoj situaciji treba da ostane neutralna.
Istovremeno, međunarodni zavničnici upozoravaju da bi se rat u Ukrajini mogao negativno odraziti i na zemlje Zapadnog Balkana, a osobito BiH.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je 8. marta pismo najvišim zvaničnicima Evropske komisije, u kojem je zatražio da institucije EU "stave u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH".
U pismu koje je uputio predsjedniku Vijeća EU Charlesu Michelu, predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, komesaru EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepu Borrellu, te Oliveru Varhelyju, komesaru za susjedsku politiku i proširenje, Komšić se referirao na trenutnu invaziju Rusije na Ukrajinu koja je 28. februara zatražila članstvo u EU.
Osvrnuo se na usklađivanje vanjske politike BiH sa vanjskom i sigurnosnom politikom Evropske unije te kazao da je ''više nego ikada je potrebno europsko jedinstvo i jasan signal da je Zapadni Balkan dio Evrope, a države koje ga čine neupitne buduće članice EU''.
BiH je 2016. godine podnijela Zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, kao posljednja zemlja Zapadnog Balkana, s izuzetkom Kosova kojeg kao neovisnu državu ne priznaju članice EU-a Španjolska, Slovačka, Cipar, Rumunjska i Grčka.
Nakon dobivanja Upitnika Evropske komisije, BiH je trebalo 14 mjeseci da odgovori na prva 3.242 pitanja i još osam mjeseci da odgovori na dodatnih 655 pitanja.
Mišljenje Evropske komisije (Avis) dobila je u maju 2019. i u njemu je definirano 14 prioriteta u područjima Demokracija i funkcioniranje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave, koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o punopravnom članstvu.
