U Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome kakva je situacija u Republici Srpskoj nakon nedavnih predsjedničkih izbora u tom entitetu Sagovornici su bili Stefan Blagić, predsjednik udruženja ReStart Srpska, i Enver Kazaz, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Bilo je riječi o tome da li se kralo na izborima, zašto Centralna izborna komisija nije ponovila glasanje u onim gradovima gdje su postojale najveće sumnje za krađu, da li je stvarni pobjednik izbora Branko Blanuša kao što tvrdi opozicija, da li su rezultati izbora dali vjetar u leđa opoziciji i zašto je toliko ljudi glasalo za univerzitetskog profesora Branka Blanušu koji nije politička ličnost.
Razgovaralo se i o tome da li je Milorad Dodik, iako više nije predsjednik Republike Srpske, i dalje gospodar tog entiteta, kako preko predstavnika Republike Srpske u Vijeću ministara BIH blokira evropski put Bosne i Hercegovine, da li je Bosna Hercegovina ponovo talac Milorada Dodika, kao i tome kako je Dodik tokom svoje političke karijere duge dvije i po decenije i pored kriza i padova uvijek uspijevao da se vrati na vlast i koja je tajna njegove političke dugovječnosti.
Omer Karabeg: Iako Centralna izborna komisija još nije zvanično proglasila pobjednika na nedavnim predsjedničkim izborima u Republici Srpskoj, Milorad Dodik je sa svojim saradnicima vrlo bučno proslavio pobjedu svog kandidata Siniše Karana. Da li je Dodik imao razloga za toliko slavlje s obzirom na to da je rezultat bio vrlo tijesan?
Stefan Blagić: Ne bih rekao da je rezultat bio vrlo tijesan. Ja bih rekao da je ovo bila najveća izborna prevara u istoriji Republike Srpske. Iako su Doboj i Zvornik poznati po izbornim prevarama, ovo što se sada dogodilo bilo je degutantno. Prevara je bila očita. O tome govori činjenica da je u jednom trenutku izborni štab Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) prestao da se oglašava o rezultatima izbora da bi se nakon sat i po ponovo javili. Tačno im je toliko vremena trebalo da u Zvorniku i Doboju namaknu onoliko glasova koliko im je trebalo da pobijede. Da im je trebalo 30.000, a ne 8.000 glasova, oni bi i toliko namakli.
Velika će biti sramota Centralne izborne komisije ako izbore ne poništi u najmanje u četiri grada - Doboju, Zvorniku, Laktašima i Bratuncu. Mislim da se dosta toga vidjelo i po licima SNSD-ovih funkcionera u izbornoj noći. Ti izrazi lica, te smrknute face u noći kada su proglasili pobjedu nisu bili lica pobjednika. Ona su govorila da je SNSD drastično pao i da je opozicija nakon 20 godina dobila šansu da iduće godine na opštim izborima dođe na vlast. To se može dogoditi sam pod uslovom da se uvedu skener i, što je mnogo bitnije, biometrija jer se potpisi falsifikuju na mnogim biračkim mjestima,
Enver Kazaz: Na ovim izborima Dodiku se radilo o životu i smrti jer je bila ugrožena mašina koja 20 godina uništava Republiku Srpsku i pravi od nje ekonomsku, demografsku, kulturološku i moralnu pustinju. Ta mašina je tijesno povezana sa tajkunima koji imaju milijarde i izvlače novce iz entiteta.
Pobjeda kandidata opozicije Branka Blanuše bila bi uvod u veliku pobjedu opozicije na narednim izborima što bi značilo slom pomenute mašine. Zato Dodik i njegovi nisu smjeli izgubiti ove izbore. I otud ova velika, nezapamćena izborna krađa. Centralna izborna komisija donijela je odluku da se provjeri samo nekoliko biračkih mjesta, ali ne i kompletni izbori u četiri grada koja je pomenuo gospodin Blagić. A to znači da se Centralna izborna komisija ne smije suprotstaviti Dodiku i poduzeti korake kako bi se došlo do stvarnih rezultata.
Uvjeren sam u to da je gospodin Blanuša ubjedljivo potukao Dodikovog kandidata. Kao što sam uvjeren da je njegova vizija evropske Republike Srpske u sklopu Bosne i Hercegovine idealno rješenje za Bosnu i Hercegovinu. Dodikova pobjeda na ovim izborima je veliki poraz i za Republiku Srpsku i za Bosnu i Hercegovinu i zbog toga ćemo još dugo trpiti.
Novo lice
Stefan Blagić: Ja bih gospodina Blanušu okarakterisao kao normalnog kandidata. On je za birače bio političko otkrovenje jer im je već preko glave političkih sukoba i svakodnevne presije koju doživljavaju gledajući TV dnevnik u pola osam na kojoj god televiziji, više nije ni bitno. Blanušina kandidatura se pokazala kao pun pogodak i dala je vjetar u leđa kompletnoj opoziciji, a prije svega Srpskoj demokratskoj stranci koja je u Krajini bila gotovo zamrla.
Blanuša je osvojio ogroman broj glasova. Ostvario je veliku pobjedu u Banjaluci gdje je osvojio 13.000 glasova više od Dodikovog kandidata, a pobijedio je u i Prijedoru, dosadašnjem bastionu SNSD-a. Sve to govori da se opozicija ima čemu nadati na predstojećim izborima pod uslovom, kao što sam već rekao, da se uvedu skeneri i biometrija. Bez toga izbori će se završiti tačno onako kako su se završili u nedelju 23. novembra.
Enver Kazaz: Opozicija u Republici Srpskoj je u zadnjih 20 godina stalno griješila jer je igrala na kartu desnih, konzervativnih politika. Ove godine se, međutim, izvukla iz tih ideoloških kandži i nije prezala da se suprotstavi Dodikovom nacionalizmu. I to je možda najveći dobitak ovih izbora i ove godine u cjelini.
Zašto kažem da je to najveći dobitak? Zato što je nužna promjena ideološke matrice kojom se opozicija suprotstavlja Dodikovom autoritarnom režimu. U tome je prednjačio predsjednički kandidat opozicije Branko Blanuša koga izrazito cijenim i kao čovjeka i naučnika, a evo sada i kao političara. Njegovi smirujući govori imali su odjeka ne samo u Republici Srpskoj, nego i u cijeloj Bosni i Hercegovini.
To bi mogao biti vjetar u leđa opoziciji u Republici Srpskoj koja mora da se bori sa uhodanom vladajućom mašinom koja iza sebe ima institucije sistema i tajkunsku, da ne kažem, mafijašku mrežu. Tu borbu joj, nažalost, otežava i pokušaj Stranke demokratske akcije iz Federacije da na svaki mogući način spasi Dodika. Podsjetio bih da je ovih dana Alija Tabaković, predsjednik SDA u Srebrenici, izjavio da je Bošnjacima bilo sugerirano da ne izađu na izbore i ne podrže Blanušu.
Zašto je SDA to uradila? Zato što im je potreban Dodik kao veliki neprijatelj koji će homogenizirati Bošnjake oko SDA-ovog nacionalizma. Da bi opozicija u Republici Srpskoj mogla da sruši Dodikov autoritarni režim, ona mora imati jaku podršku u Federaciji. Neophodna je saglasnost stranaka iz Federacije i opozicije iz Republike Srpske o pitanjima koja su važna za oba entiteta, za očuvanje stabilnosti i Bosne i Hercegovine i njeno napredovanje na evropskom putu.
Bez obzira što je Trojka iz Federacije sklapala neke koalicije sa opozicijom iz Republike Srpske, ne vidim snažnu političku podršku toj opoziciji iz Federacije, posebno gospodinu Blanuši. A njegov rezultat na predsjedničkim izborima je zapanjujući. On je postigao takav rezultat zato što je novo lice na javnoj sceni koje nije politički uprljano. To je visokomoralna osoba koja ima međunarodne naučne reference. Republika Srpska je dobila nekoga ko može odnijeti pobjedu na redovnim izborima u oktobru iduće godine. Takav kandidat nužno je potreban i Federaciji.
Omer Karabeg: Gospodine Blagiću, da li i vi mislite da je opozicija u Republici Srpskoj promijenila narativ i da se više ne takmiči s Dodikom u tome ko je veći pobornik nacionalnih interesa?
Stefan Blagić: Dodik nikad nije bio pobornik nacionalnih interesa. Da je pobornik nacionalnih interesa nikad ne bi radio ono što radi tolike godine i ne bi doveo Republiku Srpsku u ovako tešku ekonomsku situaciju. On je zadnjih dvadeset godina svoj imidž gradio na nacionalizmu i dobro je što je opozicija konačno shvatila da ne treba da se s Dodikom takmiči u nacionalističkoj priči gdje je on alfa i omega.
Fokus opozicije se sve više usmjerava na ekonomska pitanja jer ljudi izuzetno teško žive, sa prosječnom platom i penzijom ne može da se preživi. Opozicija mora da nudi rešenja za ovu tešku situaciju, da kaže šta će da uradi kada sutra dođe na vlast.
Neprikosnoveni vladar
Omer Karabeg: Da li Dodik još uvek vlada Republikom Srpskom iako više nije njen predsjednik?
Stefan Blagić: Naravno da vlada. On i dalje ima sve predsjedničke privilegije, koristi javne resurse i čuva ga obezbjeđenje iz MUP-a Republike Srpske. Moć mu nije manja zbog toga što nije više predsjednik Republike Srpske jer njegova moć dolazi iz političke partije, a ne iz funkcije. I zato mu je bilo jako bitno da dobije ove izbore kako bi pokazao da, iako više nije predsjednik, i dalje drži sve pod kontrolom. Zbog toga su ovi izbori morali da se pokradu - tako da je Dodik i dalje vladar Republike Srpske.
Enver Kazaz: Dodik je i dalje neprikosnoveni vladar Republike Srpske. Zarobio je sve institucije - policiju, tužilaštvo, sudstvo, obrazovni sistem, apsolutno sve. Zarobio je i ekonomiju. Oko sebe je okupio najbogatije ljude koji građane Republike Srpske drže u nekoj vrsti socijalnog ropstva.
Dodik nema ozbiljnu konkurenciju u Savezu nezavisnih socijaldemokrata. Vrh te partije vezan je sa Dodikom raznim poslovnim, da ne kažem kriminalnim interesima i tu ne treba očekivati neke bitnije potrese. Potrese može donijeti nešto drugo. Iduće godine Republiku Srpsku očekuje velika ekonomska i finansijska kriza jer mora vraćati kredite, a dolaze na naplatu i troškovi sporova koje će vlast tog entiteta najvjerovatnije izgubiti.
Zbog toga će Dodikov legitimitet dodatno pasti kod građana. Ali mašina, kojom on upravlja, spremna je na sve kako bi sačuvala njegovu moć i bogatstvo. Kad to govorim, imam u vidu represivni aparat i moć koja proizilazi iz nečega što bismo mogli nazvati kompradorskim kapitalizmom. To je spoj mafije i vlasti. Suprotstaviti se takvom sistemu je najveći čin hrabrosti. Opet se vraćam na gospodina Blanušu. Njegova odluka da se suprotstavi Dodiku je po mom mišljenju najveći čin građanske hrabrosti u Bosni i Hercegovini od Daytona naovamo.
Blokada i ucjena
Omer Karabeg: Ovih dana su, po Dodikov nalogu, ministri iz Republike Srpske u Vijeću ministara BiH blokirali donošenje reformskih zakona koji su uslov da Bosna i Hercegovina nastavi put ka Evropskoj uniji i dobije novac iz evropskih fondova. Da li će Dodik ustrajati u blokadi što bi praktično udaljilo Bosnu i Hercegovinu od Evropske unije?
Stefan Blagić: To što Dodik blokira te zakone čisti je politički pragmatizam. On uslovljava usvajanje tih zakona zahtjevom da odredi glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom. I onog trenutka kada mu partije iz Federacije to omoguće ti zakoni će bitu usvojeni za 30 sekundi.
Dodik i dalje ima apsolutno sve mehanizme da blokira bilo koji proces na nivou Bosne i Hercegovine i on će to da radi kako bi iz toga izvlačio političku ili finansijsku korist. Niko od ministara SNSD-a nema autonomiju i oni će odlučiti uvijek onako kako im Dodik kaže. Oni imaju izuzetno lukrativne funkcije i poslove tako da neće rizikovati da to izgube.
Ali to nije slučaj samo sa SNSD-om, u manjoj ili većoj mjeri to je slučaj sa svim političkim partijama u Bosni i Hercegovini. Jer ovdje je moć koncentrisana u političkim partijama, a ne u institucijama sistema.
Enver Kazaz: Slažem se sa gospodinom Blagićem da je sada ključna igra oko toga ko će biti glavni pregovarač sa Evropskom unijom. Pominje se da je Dodikova kandidatkinja Ana Trišić-Babić, sadašnja v.d. predsjednica Republike Srpske. Ja mislim da je važno za Bosnu i Hercegovinu da otvori pregovore sa Evropskom unijom i da je to presudno za ekonomski opstanak Republike Srpske.
Onaj ko blokira evropski put Bosne i Hercegovine rizikuje ekonomsku propast Republike Srpske jer iduće godine tom entitetu dolazi na naplatu dvije milijarde maraka što vraćanja kredita, što troškova izgubljenih sporova. Kad to imate u vidu, jasno je da Dodik vodi samoubilačku politiku i zato je on, po mom mišljenju, najveća opasnost za opstanak Republike Srpske, a njena ekonomska propast destabilizirala bi cijelu državu.
Zato su nedavni predsjednički izbori bili važni ne samo za Republiku Srpsku, nego i za Federaciju Bosne i Hercegovine. Na strankama iz Federacije bila je ogromna odgovornost da pomognu opoziciji iz Republike Srpske da ih dobije što one nisu učinile. Te kratkoročne, partitokratske računice mogle bi se svima nama naredne godine obiti o glavu. Ako evropski pregovori budu zaustavljeni, oni će po nekim informacijama moći biti nastavljeni tek 2027. godine. Pitanje je da li bi u tom slučaju Bosna i Hercegovina i njena oba entiteta mogli uopće ekonomski preživjeti.
'Seoska varalica'
Stefan Blagić: Mislim da Dodik neće u potpunosti zaustaviti evropske pregovore. On će samo da ih odugovlači dok ne dobije ono što traži. Dodik koristi pregovore sa Evropskom unijom kao politički instrument zarad ostvarivanja svojih interesa i to nesumnjivo dobro radi. On će zatezati toliko dugo dok stranke iz Federacije ne popuste i ne daju mu ono što traži.
Neko će reći da Dodik ne želi u Evropsku uniju zato što je to obećao Rusima. Ali njega su već davno opisali kao seoskog varalicu. Njemu nije problem da prevari i Rusiju, i Ameriku, i Hrvatsku, i Srbiju, bilo koga, samo da ostane na vlasti. Dodik neće u potpunosti blokirati evrointegracije, ali će ih učiniti toliko sporim da će to da to djeluje kao blokada. To radi već dvije godine. Pregovore je učinio toliko sporim da nam se čini kao da sve stoji.
Enver Kazaz: Veliko je pitanje koliko će Dodik moći odugovlačiti otvaranje pregovora sa Evropskom unijom. Rok je polovina decembra, ako do tada Dodik ne otkoči evropski put, teško nama. Radi se o sudbonosnom trenutku za čitavu Bosnu i Hercegovinu i bojim se da je cijela država zajedno sa svoja dva entiteta u ovom trenutku talac Dodikove političke volje i njegovih interesa.
Ja bih u sve to uključio još jedan aspekt koji bi mogao biti razlog odugovlačenja. Put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju podrazumijeva i ustrojavanje pravnog sistema i represivnog aparata države. Moglo bi se lako dogoditi da neki političari, koji nam se sada čine neupitnim, završe u ozbiljnim sudskim procesima. Bojim se da njihov strah od sudskih procesa može biti ozbiljna kočnica na putu Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju.
Stefan Blagić: I ja mislim da je strah od sudskih procesa jedan od razloga usporavanja. Evrointegracije će sasvim sigurno otvoriti sudske procese kojima se mnogi u Republici Srpskoj neće obradovati.
Omer Karabeg: Tokom svoje političke karijere, koja traje više od dvije i po decenije, Dodik je imao padove, ali se uvijek podizao i vraćao na vlast. Može li se reći da je on političar sa stotinu života?
Stefan Blagić: Mislim da je dokazao da jeste. Ne znam da li neko u Republici Srpskoj ili u Bosni i Hercegovini uopšte sumnja u to. Čovjek se izvlačio iz nevjerovatnih situacija. Možda je najveće iznenađenje bilo ukidanje sankcija koje je izdejstvovao obećavši ko zna šta. To ćemo tek da vidimo.
Enver Kazaz: Dodik je bez sumnje političar sa stotinu života, ali sadašnji kontekst za njega je vrlo nepovoljan. S obzirom da Sjedinjene Američke države drže Naftnu industriju Srbije pod sankcijama, Dodik i Vučić se moraju okrenuti Washingtonu. A to znači da će morati raskidati odnose sa Putinovim režimom koji nije nimalo neosvetoljubiv.
Tako da ćemo ući u jedno turbulentno vrijeme u kojem ćemo vidjeti kako se snalazi pragmatični Dodik. Moglo bi se dogoditi da ga hapse njegovi najbliži saradnici primorani od njegovih dojučerašnjih saveznika. To je scenarij za koji lično navijam.