Dostupni linkovi

Zbog ruske invazije na Ukrajinu Komšić uključio 'alarm' u Sarajevu


Željko Komšić na Brdo-Brijuni procesu (države kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU, kao i članice Hrvatska i Slovenija) 17. maja 2021. Iza Komšića su predsjednik Slovenije Barut Pahor, kao i druga dva člana Predsjedništva BiH Milorad Dodik i Šefik Džaferović.

Dodjeljivanje statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u Evropskoj uniji (EU) politička je odluka 27 država članica koje određuju pod kojim uvjetima će se on dodijeliti, ocijenili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) poznavatelji pitanja evropskih integracija u Bosni i Hercegovini (BiH).

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić uputio je 8. marta pismo najvišim zvaničnicima Evropske komisije. U pismu je zatražio da institucije EU "stave u razmatranje mogućnost dodjeljivanja kandidatskog statusa BiH".

Osman Topčagić, bivši šef predstavništva BiH pri EU te Direkcije za evropske integracije BiH i danas predsjednik Panevropske unije BiH, kazao je za RSE da "Brisel u ovom geopolitičkom trenutku mora politički razmišljati i donijeti takve odluke".

"Može se desiti da se neke odluke u ovakvoj situaciji agresije Rusije na Ukrajinu donesu brže nego inače, ali potrebno je da i mi sa svoje strane učinimo sve i bavimo se zadanim prioritetima", kazao je Topčagić.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije kandidatkinja za članstvo, s izuzetkom Kosova kojeg kao neovisnu državu ne priznaju Španjolska, Slovačka, Rumunjska, Grčka i Cipar.

Na zahtjev Bosne i Hercegovine za prijem u članstvo, koji je upućen u februaru 2016. godine, Evropska komisija je u svom mišljenju (avis) iz decembra 2019. odgovorila da BiH najprije treba ispuniti 14 prioriteta kako bi počela pregovore o punopravnom članstvu.

Kandidatski status, za razliku od većine drugih zemalja, u tom mišljenju nije ni spomenut.

Status ne donosi više privilegija

Adnan Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost sa sjedištem u Berlinu, ocijenio je "da zemlje članice EU smatraju da im se zemlje Zapadnog Balkana trebaju 'jednog dana' pridružiti".

Međutim, dodaje on, nema nikakvog drugog dogovora iza kojeg stoji svih 27 zemalja članica.

Ćerimagić misli da pismo koje je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić poslao evropskim dužnosnicima, može biti pozitivno, kao i da je znak opredijeljenosti BiH prema EU.

"BiH je u trenutku velikih geopolitičkih promjena kroz svoje glasanje i pridruživanje pokazala da je na pozicijama EU kad je u pitanju ono što se dešava u Ukrajini. Kandidatski status BiH ostavljen je u potpunosti zemljama članicama da se one odrede pod kojim bi ga uslovima BiH mogla dobiti. Taj status je politička odluka", ističe Ćerimagić i dodaje da status sa sobom ne nosi više fondova.

Ćerimagić: Članice EU smatraju da im se zemlje Zapadnog Balkana trebaju jednog dana pridružiti (foroarhiv)
Ćerimagić: Članice EU smatraju da im se zemlje Zapadnog Balkana trebaju jednog dana pridružiti (foroarhiv)

"Jedina privilegija je da ministri vanjskih poslova zemalja kandidata mogu učestvovati u neformalnim sastancima ministara vanjskih poslova EU", kazao je Ćerimagić.

Šta podrazumijeva proces pridruživanja EU?

Osman Topčagić kaže da sam proces pridruživanja EU podrazumijeva ispunjavanje niza tehničkih uvjeta koji se definiraju u redovnim godišnjim izvještajima Evropske komisije. Konačne odluke su, kaže, političke.

"Posebno se ti uvjeti odnose na prioritete navedene u odgovoru na zahtjev za članstvo i nakon dostavljanja Upitnika Evropske komisije. Međutim, odluke se donose na političkim nivou. Danas je situacija u Evropi takva da EU treba imati u vidu i političke aspekte pridruživanja i nepridruživanja BiH i drugih država regije", kazao je Topčagić za RSE.

Topčagić: Konačne odluke su političke (fotoarhiv)
Topčagić: Konačne odluke su političke (fotoarhiv)

Što se tiče lokalnih aktera, Topčagić kaže kako je na njima hoće li se postaviti kao političari i razmišljati o glasovima na predstojećim izborima ili kao državnici.

"Ono što nedostaje i nama u BiH i, bojim se, cijeloj EU je ta državnička dimenzija. Ohrabruje što je EU ujedinjena povodom agresije Rusije na Ukrajinu, da je jedinstvena u osudi te agresije i sankcijama. Mislim da bi isto tako trebala razmatrati i situaciju u našoj regiji, da li će nas više privući sebi ili će insistiranjem na uslovima koji nisu suština integrisanja dovoditi u pitanje daljnje opredjeljenje ovih država", naglasio je Topčagić.

On kaže kako je svjestan stanja u EU i mišljenja da su neke zemlje preuranjeno primljene u članstvo. Međutim, postavlja i pitanje kakva bi bila situacija da one nisu primljene u članstvo u EU, a posebno u NATO.

Ima li komplikovanije zemlje od Bosne?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Pristup EU prema Zapadnom Balkanu

Ćerimagić kaže kako je "BiH ponovno dospjela u fokus zapadnim medija s najavama novih sukoba, propasti zemlje i slično sredinom prošle godine, s planom vladajućih iz entiteta Republika Srpska da uruše ustavni i institucionalni okvir BiH".

"Do toga je došlo u trenutku kad EU nema plan prema BiH i Zapadnom Balkanu i kad jedan političar iz Moskve koristi tenkove da bi promijenio granice susjedne zemlje. EU mora posvetiti više pažnje regiji kako bi preduhitrila mogući negativni razvoj događaja", kazao je Ćerimagić za RSE.

Bivši visoki predstavnici međunarodne zajednice za BiH Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko uputili su 2. marta "apel čelnicima Evropske unije i NATO-a da zaštite Zapadni Balkan, a naročito BiH".

Između ostalog, zatražili su "što brže i nebirokratsko" primanje BiH u EU. Ocijenili su i kako Srbija "nije ni zaslužila članstvo u EU jer odbija slijediti njenu politiku prema Rusiji", odnosno uvesti sankcije Moskvi zbog ruske invazije na Ukrajinu.

I prvi visoki predstavnik za BiH Carl Bildt je na Twitteru 27. februara kazao da se "Srbija svojim stavom prema Rusiji sama diskvalificirala iz procesa pridruživanja jer zemlje koje ne dijele evropske vrijednosti ne trebaju ni imati mjesto u Uniji".

Put BiH prema EU

Bilateralni odnosi BiH i EU-a razvijaju se duže od 25 godina. Evropska zajednica je 1997. godine BiH pružila mogućnost korištenja tzv. autonomnih trgovinskih povlastica.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je potpisan 2008. godine, ali nije stupio na snagu do 2015. godine. Građani BiH su 2010. godine dobili mogućnost putovanja u Šengenski prostor.

BiH je 2016. godine podnijela Zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, kao posljednja zemlja Zapadnog Balkana. Nakon dobivanja Upitnika Evropske komisije, BiH je trebalo 14 mjeseci da odgovori na prva 3.242 pitanja i još osam mjeseci da odgovori na dodatnih 655 pitanja.

Mišljenje Evropske komisije (Avis) dobila je u maju 2019. i u njemu je definirano 14 prioriteta koje BiH treba ispuniti kako bi počela pregovore o punopravnom članstvu.

Prioriteti su podijeljeni u četiri područja - Demokracija i funkcioniranje institucija, Vladavina prava, Osnovna prava i Reforma javne uprave.

Evropska unija je tokom 2020. usvojila i novu metodologiju procesa pristupanja. Po ovoj metodologiji dosadašnjih 35 pristupnih poglavlja bit će raspoređeno u šest tematskih grupa.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG