Uvredljivi i omalovažavajući izrazi, poput "hajvan", "čovek Srbije", "prodani", "hibridi", "politička sekta" i drugih, postali su deo rečnika gotovo svih glavnih političkih partija na Kosovu.
Takav jezik, koji političari javno koriste godinama, dostigao je vrhunac uoči vanrednih parlamentarnih izbora 28. decembra, ocenjuju predstavnici civilnog društva, analitičari i stručnjaci za društveno ponašanje i medije.
Zvanična kampanja počinje 17. decembra, ali političke partije su već započele svoje aktivnosti: susrete s građanima, javna obraćanja i TV debate.
Ono što upada u oči jeste njihov fokus – više na napade i optužbe jednih protiv drugih, a gotovo nimalo na predstavljanje izbornih programa.
"Umesto debate o idejama, politika se vidi kao borba između [ljudi] 'mojih' i 'tvojih'", kaže Mexhide Demolli iz pokreta FOL – dela mreže nevladinih organizacija Demokratija na delu, koja prati kampanje i izborne procese na Kosovu.
"Takva kultura uvreda, nažalost, doživljava se kao snaga, što smatram pogrešnim", dodaje ona.
Neprijateljske reči "namerno smišljena strategija"
Politički analitičar Artan Muhaxhiri vidi intenziviranje omalovažavajućeg jezika kao posledicu težnje političkih partija ka maksimalnim izbornim koristima.
Kao primer navodi pokret Samoopredeljenje i njegovog lidera Albina Kurtija, koji su na poslednja dva parlamentarna izbora – u februaru 2021. i februaru 2025. – ostvarili najbolji rezultat, ali bez velikih uspeha u političkom ili ekonomskom programu, prema njegovim rečima.
"Tako su neprijateljske reči postale najprivlačniji model za dostizanje vrha vlasti", kaže Muhaxhiri.
"Odabir ovog formata političkog delovanja i od strane bivših opozicionih partija svakako je pokazatelj drastičnog nedostatka ideja, hrabrosti i – što je najvažnije – emancipovane svesti o hitnosti kritičkog izazova", dodaje on za Radio Slobodna Evropa.
Godine 2021. Pokret Samoopredeljenje osvojio je više od 50 odsto glasova, dok su tri druge velike partije ostale van vlasti.
Na izborima 9. februara Samoopredeljenje je ponovo izašao kao prvi, ali nije uspeo da obezbedi većinu za samostalno formiranje vlade.
Neuspeh u formiranju vlade doveo je do vanrednih izbora zakazanih za 28. decembar.
Muhaxhiri ističe da se nedostatak vizionarskih platformi zasnovanih na ekspertizi zamenjuje polarizacijama i omalovažavajućim etiketama prema protivnicima. Prema njegovim rečima, ova uvredljiva retorika ima za cilj motivisanje birača kroz negativno emocionalno opterećenje, minimizirajući etičku odgovornost za konstruktivan doprinos.
Demolli takođe vidi ovo kao namernu strategiju: oštra retorika mobilizuje militantnu bazu partija i stvara osećaj hitnosti: "Ako ne glasate za nas, biće katastrofa."
"To ljude podstiče da izađu na glasanje na dan izbora", kaže Demolli.
Kako bi mobilisale birače, ona dodaje da političke partije sve više koriste uvredljiv jezik prema protivnicima i na društvenim mrežama, gde dobijaju veliki broj pregleda i komentara.
"Tako se ignorišu debate o izbornim programima i važnim pitanjima poput budžeta, obrazovanja i zdravstva", zaključuje ona.
Sukobi na društvenim mrežama
Alban Zeneli, profesor na Odseku za novinarstvo Univerziteta u Prištini, kaže da su političke partije, kao generatori oštre uvredljive i omalovažavajuće retorike, polarizovale društvo.
Taj polarizovani diskurs, dodaje on, često se podstiče i u TV debatama.
"Iako mediji mogu imati određenu ulogu u ublažavanju tog jezika, glavni problem leži u generatorima te retorike, a to su političke partije", rekao je Zeneli za Radio Slobodna Evropa.
On objašnjava da je izjednačavanje političkog protivnika s neprijateljem glavna karakteristika jezika koji se koristi na društvenim mrežama.
Prema njegovim rečima, to se dešava u vremenu poznatom kao "post-truth" ili "posle istine", u kojem "ljudi više nisu zainteresovani da čuju argumente i objektivne činjenice", već žele "emocionalno da čuju priču koja im odgovara".
"Ova epoha u kojoj živimo, koju karakteriše upravo ono o čemu govorimo, veoma je pogodna za politički jezik koji koriste političari", dodaje Zeneli.
Sociolog Artan Krasniqi naglašava da jezik ne izražava samo mišljenje, već i delovanje.
Zbog nedostatka realnih političkih ponuda, prema njegovim rečima, partije igraju ulogu žrtve i koriste blokirajuće i polarizujuće ideje koje štete društvu.
"Ova politika viktimizacije ili politika zahtevnog protivnika – ne kažem neprijatelja – zvuči ili se smatra efikasnom za mobilizaciju i elektrizovanje birača", kaže profesor sociologije na Univerzitetu u Prištini.
Dodaje da oštra retorika, sa uvredama i omalovažavanjem, motiviše ne samo partijske militante, već i obične građane da koriste isti jezik.
"Kada jedni drugima kažu 'hajvan' ili 'sekta', to je više namenjeno njihovom biračkom telu nego protivniku", kaže Krasniqi , dodajući da takav jezik ne samo da je u suprotnosti s građanskim obrazovanjem, već polarizuje društvo na način koji ugrožava samu demokratiju.
Oštećenje demokratije
Na opasnost po demokratiju upozorava i Demolli iz pokreta FOL.
Pretvaranje javne debate u arenu ponižavanja podstiče "eroziju demokratske kulture", smatra ona.
"Danas počinje s političarima, sutra prelazi na novinare, aktiviste, zajednice i sve ostale. Jednom rečju, granica između političke kritike i diskriminacije postaje sve vidljivija", kaže Demolli.
Za Muhaxhirija, takođe, omalovažavajuća retorika ugrožava demokratske standarde, deformiše javne norme i smanjuje prostor za saradnju u vlasti.
"Radikalizacija diskursa pomaže u stvaranju psiholoških i društvenih preduslova za projektovanje agresivnog ponašanja političara prema biračima – od TV studija do domova, institucija i ulica", kaže on.
Izlaz iz političkog vrtloga: Ima li rešenja?
Sociolog Krasnići naglašava da svi društveni akteri – partije, civilno društvo, mediji i građani – moraju odigrati svoju ulogu kako bi sukobe zamenili konstruktivnom debatom o idejama i programima.
Međutim, gotovih recepata nema: to je složen proces koji zahteva učešće svih, kaže on.
Zeneli upozorava da je prethodna polarizacija ostavila Kosovo bez institucija na godinu dana i dodaje da društvo nema luksuz da to ponovi.
Demolli ne očekuje promene pre izbora, ali smatra da mediji mogu uticati tako što će usmeriti debate ka programima i idejama, a ne ka uvredama, i uvesti kriterijume koji sankcionišu vređanje na na vodećim televizijama.
"Dakle, da uvedu pravilo da onome ko koristi uvrede bude prekinuta reč ili da više ne bude pozivan u medije", kaže ona.
Sagovornici Radija Slobodna Evropa očekuju da će stranke nakon nakon izbora 28. decembra ublažiti retoriku, ali uglavnom iz sopstvenih interesa, koristeći je kao sredstvo za olakšavanje postizbornih koalicija.