Dostupni linkovi

Šta do sada znamo o protestima u Srbiji?


Sa protesta ispred Skupštine Srbije u Beogradu u sredu, 8. jula 2020.
Sa protesta ispred Skupštine Srbije u Beogradu u sredu, 8. jula 2020.

Policijsko nasilje i neredi dela demonstranata na ulicama Beograda i još nekoliko gradova, ali i hiljade ljudi koje se okupljaju na protestima uprkos epidemiji korona virusa - slike koje su iz Srbije u prethodna dva dana otišle u svet.

Povod za prvi protest u utorak, 7. jula u Beogradu bila je najava predsednika Srbije Aleksandra Vučića da će se u glavnom gradu možda uvesti policijski čas tokom vikenda zbog porasta broja obolelih od korone.

Bes na ulicama je ubrzo eskalirao, građani su kao razlog izlaska na ulice navodili "nezadovoljstvo", ne samo zbog epidemioloških mera, već i zbog politike vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), ali i policijskog nasilja na prvom protestu.

Upad demonstranata u Skupštinu Srbije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:35 0:00

Funkcioneri SNS-a, na čijem je čelu predsednik Srbije Aleksandar Vučić, proteste su ocenili kao "anarhiju" i "nasilni pokušaj rušenja vlasti", a Vučić je za narede optužio "desničare i ekstremiste".

Sa druge strane, opozicija okupljena oko stranaka koje su bojkotovale izbore ogradila se od organizacije protesta i učešća u neredima, uz optužbe da je "vlast poslala huligane kako bi diskreditovala proteste", kako je to ocenio opozicioni lider Saveza za Srbiju Dragan Đilas. On je dodao i da će "opozicija biti uz narod na ulici".

Nevladine organizacije osudile su policijsku prekomernu upotrebu sile prema građanima, zatražene su ostavke vrha policije zbog nereda, dok je direktor policije Vladimir Rebić odbacio navode o policijskoj brutalnosti. Reakcije upućuju i evropski zvaničnici i Ambasada SAD u Beogradu.

Kako je počelo?

Svega par sati nakon što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio mogućnost uvođenja policijskog časa u Beogradu kako bi se sprečilo širenje korona virusa, građani su počeli da se okupljaju u centru grada.

Najavljene restriktivne mere, način obraćanja predsednika Srbije građanima, epidemiološka kriza za koju je deo građana optužio vlast koja je dopustila da se održe izbori 21. juna i velike manifestacije, sumnja u verodostojnost zvaničnih podataka o zaraženima i umrlima od korona virusa – neki su od razloga koje su građani na društvenim mrežama navodili uz poziv da se dođe u centar Beograda.

Ubrzo se ispred Skupštine Srbije okupilo više hiljada ljudi, a par sati kasnije usledili su i neredi u kojima je učestvovao manji deo okupljenih demonstranata.

Ko su organizatori?

Do sada nijedna organizacija, formalna ili neformalna grupa građana, nije stala iza organizovanja protesta ispred Skupštine Srbije u Beogradu, niti iza protesta u drugim gradovima Srbije. Pozivi građanima da se okupe slali su se sa različitih profila na društvenim mrežama.

Direktor policije Vladimir Rebić je u sredu na konferenciji za novinare (8.jul) rekao da će policija utvrditi ko je odgovoran za organizaciju protesta koji je održan dan pre. Ipak, kao odgovorne za napad na policiju i upad u Skupštinu Srbije u utorak uveče Rebić je označio Srđana Noga i Damnjana Kneževića.

Srđan Nogo je bivši funkcioner desno orijentisanog pokreta Dveri. Nogo se u svojim obraćanjima zalaže za desničarsku politiku – sa izraženim antimigrantskim i antivakcinaškim stavovima. Policija ga, nakon protesta utorak uveče nije privela i viđen je ispred Skupštine i u sredu uveče.

Damnjan Knežević u javnosti je poznat kao organizator narodnih patrola protiv migranata. On je u utorak uveče priveden, ali nije poznato da li mu je određeno policijsko zadržavanje.

Vučić je u prvom obraćanju javnosti nakon protesta u utorak izjavio da je u pitanju bio "agresivni politički protest" i da su "lica desničarske organizacije" otpočela incidente.

"Ekstremisti profašističkih organizacija napali su Narodnu skupštinu, ušli u nju, što predstavlja izvršenje najmanje dva krivična dela, više sati brutalno napadali policijske snage Srbije, vređali i napadali", rekao je Vučić.

On je izjavio i da je na protestu, "bilo svakovrsnog upliva i stranih bezbednosnih službi", ali nije precizirao o kojim se službama i državama radi.

Koji su zahtevi?

Budući da nema organizatora protesta, ni zahtevi demonstranata nisu formalizovani. Deo opozicije je, međutim, pred vlast u Srbiji izneo svoje zahteve.

"Nasilje je režirano, a opozicija će biti uz narod na ulici", poruka je sa konferencije za novinare opozicionog bloka Savez za Srbiju.

Oni su odbacili navode pojedinih funkcionere Srpske napredne stranke da stoje iza organizacije protesta i nasilja.

"Ovo je protest ljudi koji više ne mogu da izdrže nasilje države nad njima", rekao je predsednik stranke Slobode i pravde Dragan Đilas. On je izjavio da "huligani i deo policije brane samo (predsednika Srbije Aleksandra Vučića)", a da je narod "jedini koga u Srbiji niko ne brani".

Jedini skup koji su, kako kažu u Savezu za Srbiju, oni organizovali počeo je konferencijom za novinare opozicionih lidera ispred Filozofskog fakulteta u centru Beograda u sredu, 8. jula u 18 časova.

Na tom skupu izneti su zahtevi Saveza za Srbiju – među njima su formiranje prelazne Vlade i novog Kriznog štaba za suzbijanje epidemije i odgovornost policijskih funkcionera zbog "brutalne sile" na protestu.

Nakon toga, okupljeni su se uputili ka Skupštini Srbije, gde su se pridružili građanima.

Sergej Trifunović
Sergej Trifunović

Ispred Skupštine nije bilo obraćanja opozicionih lidera, niti su bili predvodnici protesta. Viđeni su u masi u blizini svojih pristalica, a neki od njih su i napadnuti. Lider Pokreta slobodnih građana Sergej Trifunović izjavio je da su ga napale pristalice desničarskog Levijatana.

Lider Dveri Boško Obradović je izjavio da je na protestu u sredu primio nekoliko udaraca pendrekom kada je Žandarmerija krenula da rasteruje okupljene na platou ispred Skupštine.

Dan pre je grupa demonstranata napala i lidera Narodne stranke Vuka Jeremića.

Kad i gde je bilo nereda?

U Beogradu su se protesti, a potom i neredi, dogodili u utorak i sredu uveče, 7. i 8. jula. Pored Beograda, u sredu je protesta bilo i u Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu.

U incidentima u Beogradu u širem centru grada policija je suzavcem, oklopnim vozilima i konjicom razbijala grupe demonstranata koji su prethodno na policiju bacali kamenice, baklje, petarde i flaše.

U utorak uveče neredi su počeli kada je deo okupljenih ispred Skupštine uspeo da uđe u zgradu parlamenta. Policija ih je brzo izbacila, a nakon toga se sukob policije i demonstranata nastavio na obodima oko Skupštine Srbije i u širem centru grada.

I u sredu uveče došlo je do sličnog scenarija u Beogradu – nakon što je deo okupljenih srušio zaštitnu ogradu oko zgrade parlamenta i napao policiju obezbeđivala zgradu, policija je odgovorila suzavcem kako bi rasterala okupljene.

Višesatni sukobi demonstranata po centru grada završeni su u sredu oko ponoći, a bilans je - više desetina povređenih i privedenih, nekoliko zapaljenih kontejnera, razbijeno autobusko stajalište i uništeni pločnici.

Suzavac, kamenice i privođenja obeležili su i protest u Novom Sadu. Demonstranti su demolirali zgradu Gradske kuće, a na ulasku u objekat izbio je i požar.

Prethodno su demonstranti u tom gradu pokušali da uđu u zgradu Radio-televizije Vojvodine (RTV). Razbijeno je nekoliko prozora na zgradi RTV-a, a tokom protesta su kamenovane i prostorije vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).

Manji incidenti zabeleženi su i u Kragujevcu i Nišu.

Beograd: Okršaji policije sa demonstrantima
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:50 0:00

Zašto se čuju parole o Kosovu?

Poruka policajcima – "Idite na Kosovo", pesme o Kosovu uz navijačku ikonografiju već dve večeri odjekuju ulicama Beograda. Nacionalističke parole uzvikivao je deo demonstranata neposredno pre okršaja sa policijom. U ovom trenutku teško je reći u kojoj meri su se desničarski pokreti priključili protestima, ali pitanje statusa Kosova je u fokusu ekstremnih orgnizacija ovog tipa u Srbiji.

Na poruke o Kosovu na protestima osvrnuo se i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. On je u sredu izjavio da u Brisel, na pregovore sa kosovskim premijerom Avdulahom (Avdullah) Hotijem (uz posredovanje Evropske unije), ne ide "da nešto izda", već da se "bori za svoj narod". Rekao je i da "neće dozvoliti ljotićevcima ili kako se nazivaju da drže patriotske pridike".

"To nikakve veze nije imalo s koronom", dodao je on, govoreći o protestima.

Prema zvaničnicima EU, koji su u saopštenju izrazili zabrinutost zbog dešavanja u Srbiji, neredi neće uticati na utvrđenu agendu oko dijaloga Srbije i Kosova jer te dve stvari "nisu povezane".

Dijalog Beograda i Prištine pod pokroviteljstvom Evropske unije biće nastavljen u nedelju 12. jula, kada će se uz posredovanje pregovarača Evropske unije Miroslava Lajčaka u Briselu sastati Vučić i Hoti.

Dijalog je u zastoju od 8. novembra 2018. godine kada su se u Briselu poslednji put sreli predstavnici dve strane.

Koliko je povređenih i privedenih?

Beogradska Hitna pomoć je saopštila da je u protestima u sredu uveče (8.jul) povređeno 19 policajaca i 17 demonstranata i da niko nije zadobio teže povrede. U Novom Sadu je Hitna pomoć intervenisala šest puta.

Ministar policije Nebojša Stefanović rekao je u sredu uveče u vanrednom obraćanju da je jedan policajac teško povređen "sa obe polomljene noge, jer su ga gurali sa stepeništa da padne".

U sredu uveče napadnuti su i novinari agencije Beta, portala Nova, kao i Radio-televizije Srbije (RTS) dok su pokrivali proteste u Beogradu.

Prethodne večeri, 7. jula bilans na ulicama Beograda bio je sledeći: dvadeset povređenih prema navodima Hitne pomoći - trinaest policajaca i sedam civila.

Direktor policije Vladimir Rebić izneo je drugačije brojke za utorak - 43 povređena policajca i 17 demonstranata. Te večeri su, kako je saopštila policija, privedene 24 osobe zbog nereda.

Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je da je do sada prekršajno i krivično procesuirano 25 osoba zbog nereda na protestima, ali da taj broj nije konačan. Osam osoba je zadržano u policiji odlukom Tužilaštva u Novom Sadu.

Kako svet reaguje na proteste u Srbiji?

Više domaćih nevladinih organizacija ocenilo je da je tokom policijskih intervencija došlo do upotrebe sile koja nije bila zakonita i opravdana. Građane su pozvali da im se jave radi pružanja besplatne pravne pomoći.

Oglasila se i Evropska komisija sa porukom da restriktivne mere zbog pandemije korona virusa ne treba da ugrožavaju pravo na mirno okupljanje

Ambasada SAD u Beogradu je osudila svaku vrstu nasilja:

"Uključujući, kako nam izgleda, koordinisane napade na policiju koji su delovali kao da žele da isprovociraju preterane reakcije, kao i, čini se, prekomernu upotrebu sile od strane policije", navedeno je u saopštenju Ambasade.

XS
SM
MD
LG