Istraživanja pokazuju da samo 20 posto Hrvata od ulaska u Europsku uniju očekuje više koristi nego štete – istaknuto je na Okruglom stolu u Zagrebu, kojeg je organizirao Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.
Skupština RS u ponedjeljak je podržala veto Nebojše Radmanovića, srpskog člana i trenutno predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim je zaustavljeno upućivanje zahtjeva Srbiji da ispoštuje obveze iz Konvencije o genocidu, kako sugeriše i nedavna odluka Međunarodnog suda u Hagu. Dan nakon takvog ishoda rasprave u Skupštini RS, Stranka za BiH je objavila kako pokreće inicijativu za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida. Donosimo prve reakcije na tu ideju.
Prije nešto više od mjesec dana RSE emitovao je prilog o teškom položaju Roma u viteškom naselju Sofa. Nakon toga švedska agencija za međunarodni razvoj, švicarski Karitas i opština Vitez donirali su novac i danas se za Rome gradi trinaest kuća za sedamnaest porodica koje će biti useljive narednog mjeseca.
Danas su u Zagrebu prosvjedovali stanari u stanovima koju su nakon 1945. bili nacioonalizirani, a sada se vraćaju prvotnim vlasnicima. Prosvjednici traže da se i njima omogući otkup stana, kao što su to mogli stanari u nekadašnjim društvenim stanovima.
Poljska i Ukrajina dobile su, a Hrvatska i Mađarska izgubile organizaciju Evropskog nogometnog prvenstva. Hrvatska i Mađarska nisu dobile nijedan od 12 izborničkih glasova, Talijani četiri, a pobjednici osam glasova.
Detalji prvog ulaska srbijanskog kapitala na hrvatsko tržište – najavljene kupnje neke hrvatske mesne industrije od strane „Delte“ Miroslava Miškovića – i dalje su obavijeni velom tajne. Koji su mogući motivi potencijalnih sudionika u tom poslu?
Priča o sportašima koji nisu tako „in“, ali sve više osvajaju svoje mjesto u društvu. Riječ je o sportašima invalidima i invalidskom sportu, za kojeg se u Hrvatskoj do prije nekoliko godina jedva i znalo, a danas, prema podacima hrvatskog Para-olimpijskog odbora, različiti sportski klubovi okupljaju više od 10.000 članova. Smatraju, međutim, da ih se još uvijek nedovoljno sustavno stimulira, te da vrhunske rezultate postižu isključivo vlastitom voljom i podrškom roditelja.
Džefri Najs, tužilac iz haškog suđenja Slobodanu Miloševiću, ustvrdio je u pismu hrvatskim medijima da su tačni navodi «New York Timesa» o dogovoru Karle del Ponte i Beograda da prikriju dokaze u procesu po tužbi BiH protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde. Kako je Hrvatska takođe tužila Srbiju Međunarodnom sudu pravde, hrvatski premijer Ivo Sanader nakon izjave haškog tužioca zatražio je da o tome raspravlja Vijeće sigurnosti. Iz Sarajeva takođe danas stižu reakcije kako bi sudski proces, u kojem je Srbija oslobođena odgovornosti po tužbi BiH, trebalo obnoviti. Pravni eksperti u Beogradu ocjenjuju da su šanse za reviziju postupka vrlo male.
Kraj 20. stoljeća u regionu zapadnog Balkana su obilježili ratovi. Početak trećeg milenija, po svim statističkim podacima, obilježava lagano odumiranje nacija. Ali ne u političkom smislu, nego u onom fizičkom. Hrvatska i BiH prestigle su neke evropske zemlje po učincima takozvane «bijele kuge». Srbija se opasno približava tom trendu, baš kao i Makedonija. Jedino se još na Kosovu može govoriti o visokoj vitalnosti naroda – natalitet je tamo još uvijek veći od mortaliteta, iako u opadanju u odnosu na prošlo stoljeće. Što su uzroci takvom stanju, kakvo objašnjenje nude mladi ljudi koji sve rjeđe i sve kasnije osnivaju obitelj, kako to tumače psiholozi, te da li se i kako države bore protiv bijele kuge?
Prodaja mljekarskog koncerna „Dukat“, vlasnika Luke Rajića, francuskom mljekarskom koncernu „Lactalis“, za poznavatelje situacije nije iznenađenje. Koji su bili Rajićevi motivi kada se odlučivao za prodaju i koji su uopće motivi koji hrvatske poduzetnike dovode do odluke da prodaju svoja poduzeća?
Predstavnici BIH i EU u Briselu su danas parafirali Sporazum o olakšanju viznog režima i readmisiji. Time će građanima BIH biti omogućeno da već krajem ove, odnosno početkom iduće godine počnu dobijati dugoročne vize za ulazak u zemlje EU. Inače, građani BIH samo su u protekloj godini potrošili na vize oko 50 milijuna konvertibilnih maraka. Da li će i u kojoj mjeri Sporazum smanjiti redove ispred stranih ambasada u glavnom gradu BiH?
Za crnogorsku diplomatiju dobri odnosi sa Moskvom i sa Vašingtonom jednako su važni, a takođe i odnosi sa Briselom, ocjenjuje u intervjuu za Radio Slobodna Evropa sekretar Ministarstva inostranih poslova Crne Gore Vladimir Radulović. Osim toga, i Srbija je, kaže Radulović, jedan od najvažnijih spoljno političkih prioriteta Crne Gore. Radulović, uz ostalo, pojašnjava i da li je Crna Gora i zbog čega neutralna po pitanju Kosova.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available