Redovi ispred stranih veleposlanstava u glavnom gradu BiH dio su svakodnevice. Stajanje u redu samo je dio priče u procesu, kažu građani, dugog i mučnog dobijanja vize. Sanel, koji već godinama živi u Švedskoj, priča za naš radio da nerijetko njegovi prijatelji iz BiH koji su mu željeli doći u posjet nisu to uspjeli:
„Moji dobri prijatelji su htjeli doći u posjetu u Švedsku, otišli su u ambasadu, predali sve papire, u stalnom radnom odnosu su, imaju riješeno stambeno pitanje i odgovor, obrazloženje švedske ambasade je bilo da nemaju dovoljno jak razlog da dođu u Švedsku – i dobili su odbijenicu.“
Praksa, inače, pokazuje da nekada troškovi dobijanja vize mogu da dostignu i visinu prosječne plaće u zemljama zapadnog Balkana, te da podnositelji zahtjeva za vize ponekada trebaju prikupiti više od 20 različitih dokumenata.
Sporazum o viznim olakšicama i readmisiji koji u Briselu parafiraju predstavnici BiH i Europske unije daje pozitivan signal da se stvari polako mijenjaju. Šef pregovaračkog tima BiH Bakir Dutbašić za naš radio kaže:
„Nakon ovog parafiranja očekujemo političko parafiranje vrlo brzo. Nakon toga svečanu ceremoniju zvaničnog potpisivanja ovog sporazuma također očekujemo prije godišnjih odmora, a konačnu ratifikaciju do kraja ove godine.“
Na naš upit kada bi se sporazum mogao početi primjenjivati, Dautbašić odgovara:
„Vjerujem da će ta ratifikacija biti okončana do kraja godine, dakle da će početi implementacija krajem ove godine ili samim početkom iduće godine. Ovo će biti taj prvi korak ka smanjenju papirologije, dokumentacije koja će biti potrebna za samo vađenje viza, a onda imamo sve ove kategorije koje će dobivati vize na duži period, dakle od jedne do pet godina, tako da će se automatski redovi za vize umanjiti i da će svi oni koji putuju iz nekih drugih razloga koji nisu obuhvaćeni ovim sporazumom imati priliku da puno brže apliciraju.“
Podsjećamo: usaglašenim sporazumom predviđeno je da dugoročne vize s mogućnošću više ulazaka dobijaju članovi službenih izaslanstva, poslovni ljudi, aktivisti nevladinih organizacija, vozači u međunarodnom transportu, radnici željeznica, novinari, naučnici, kulturni radnici, umjetnici, studenti, magistranti, sportaši, učesnici programa prijateljstva bratskih gradova, osobe koje imaju bliske srodnike u zemljama Europske unije, osobe koje idu na liječenje u neku od članica Europske unije i njihova pratnja, te vjerski službenici tradicionalnih religija.
U sporazum je ubačeno i pravo na vizne olakšice za osobe koje iz humanih razloga putuju, odnosno ako idu na sahranu ili u posjet nekom teško bolesnom srodniku. Šef pregovaračkog tima BiH Bakir Dautbašić ovome spisku dodaje i još dvije kategorije:
“Djecu ispod šest godina i penzionere koji će imati olakšicu da će za njih vize biti besplatne.”
Zvanični podatak govori da su građani BIH samo u protekloj godini na vize potrošili oko 50 milijuna konvertibilnih maraka. Na taj problem, naročito za mlade, u par navrata upozoravali su između ostalih i članovi Foruma mladih SDP-a BiH. Predsjednik Foruma Saša Magazinović:
“Za nas je poražavajući i iznenađujući bio podatak da su građani BiH odvojili više od 50 miliona konvertibilnih maraka za plaćanje troškova viza. Mi smo, naravno, kao mladi ljudi, ljudi koji žele da imaju status kao i svi mladi u Evropi, da mogu da putuju i da za to ne moraju odvajati veliki novac, burno protestvovali protiv toga i dan danas se zalažemo za slobodu kretanja mladih ljudi i pozdravljamo sve aktivnosti koje vode u tom pravcu.”
Građani BiH ne trebaju vize za samo 20 zemalja svijeta, među kojima su prvi susedi, te između ostalih, malobrojnih, vize ne trebaju naprimjer za Maleziju, Solomonske otoke, Zapadnu Samou, Kubu. Vize za građane BiH potrebne su za preko 170 zemalja svijeta.
„Moji dobri prijatelji su htjeli doći u posjetu u Švedsku, otišli su u ambasadu, predali sve papire, u stalnom radnom odnosu su, imaju riješeno stambeno pitanje i odgovor, obrazloženje švedske ambasade je bilo da nemaju dovoljno jak razlog da dođu u Švedsku – i dobili su odbijenicu.“
Praksa, inače, pokazuje da nekada troškovi dobijanja vize mogu da dostignu i visinu prosječne plaće u zemljama zapadnog Balkana, te da podnositelji zahtjeva za vize ponekada trebaju prikupiti više od 20 različitih dokumenata.
Sporazum o viznim olakšicama i readmisiji koji u Briselu parafiraju predstavnici BiH i Europske unije daje pozitivan signal da se stvari polako mijenjaju. Šef pregovaračkog tima BiH Bakir Dutbašić za naš radio kaže:
„Nakon ovog parafiranja očekujemo političko parafiranje vrlo brzo. Nakon toga svečanu ceremoniju zvaničnog potpisivanja ovog sporazuma također očekujemo prije godišnjih odmora, a konačnu ratifikaciju do kraja ove godine.“
Na naš upit kada bi se sporazum mogao početi primjenjivati, Dautbašić odgovara:
„Vjerujem da će ta ratifikacija biti okončana do kraja godine, dakle da će početi implementacija krajem ove godine ili samim početkom iduće godine. Ovo će biti taj prvi korak ka smanjenju papirologije, dokumentacije koja će biti potrebna za samo vađenje viza, a onda imamo sve ove kategorije koje će dobivati vize na duži period, dakle od jedne do pet godina, tako da će se automatski redovi za vize umanjiti i da će svi oni koji putuju iz nekih drugih razloga koji nisu obuhvaćeni ovim sporazumom imati priliku da puno brže apliciraju.“
Podsjećamo: usaglašenim sporazumom predviđeno je da dugoročne vize s mogućnošću više ulazaka dobijaju članovi službenih izaslanstva, poslovni ljudi, aktivisti nevladinih organizacija, vozači u međunarodnom transportu, radnici željeznica, novinari, naučnici, kulturni radnici, umjetnici, studenti, magistranti, sportaši, učesnici programa prijateljstva bratskih gradova, osobe koje imaju bliske srodnike u zemljama Europske unije, osobe koje idu na liječenje u neku od članica Europske unije i njihova pratnja, te vjerski službenici tradicionalnih religija.
U sporazum je ubačeno i pravo na vizne olakšice za osobe koje iz humanih razloga putuju, odnosno ako idu na sahranu ili u posjet nekom teško bolesnom srodniku. Šef pregovaračkog tima BiH Bakir Dautbašić ovome spisku dodaje i još dvije kategorije:
“Djecu ispod šest godina i penzionere koji će imati olakšicu da će za njih vize biti besplatne.”
Zvanični podatak govori da su građani BIH samo u protekloj godini na vize potrošili oko 50 milijuna konvertibilnih maraka. Na taj problem, naročito za mlade, u par navrata upozoravali su između ostalih i članovi Foruma mladih SDP-a BiH. Predsjednik Foruma Saša Magazinović:
“Za nas je poražavajući i iznenađujući bio podatak da su građani BiH odvojili više od 50 miliona konvertibilnih maraka za plaćanje troškova viza. Mi smo, naravno, kao mladi ljudi, ljudi koji žele da imaju status kao i svi mladi u Evropi, da mogu da putuju i da za to ne moraju odvajati veliki novac, burno protestvovali protiv toga i dan danas se zalažemo za slobodu kretanja mladih ljudi i pozdravljamo sve aktivnosti koje vode u tom pravcu.”
Građani BiH ne trebaju vize za samo 20 zemalja svijeta, među kojima su prvi susedi, te između ostalih, malobrojnih, vize ne trebaju naprimjer za Maleziju, Solomonske otoke, Zapadnu Samou, Kubu. Vize za građane BiH potrebne su za preko 170 zemalja svijeta.
