Međunarodni praznik rada obilježava se u znak sjećanja na veliki štrajk desetina hiljada radnika Čikaga, održan 1. maja 1886. godine. U sukobima policije i radnika, koji su tražili osmosatno radno vrijeme, 3. i 4. maja te godine poginulo je više od 200 radnika, a osam ih je kasnije osuđeno na smrt. Prvi maj je u većini evropskih zemalja državni praznik. Danas je teško reći da li se za Prvi maj više praznuje ili protestuje.
U intervjuu Radiju Slobodna Evropa, Momčilo Vučetić, potpredsjednik Socijalističke narodne partije i dugogodišnji poslanik te partije, procjenjuje da li će doći do široke saglasnosti u vezi novog ustava, razmatra međusobne odnose opozicionih partija, strategiju djelovanja svoje partije i predstojeće privatizacije postojećih energetskih sistema Crne Gore.
Zahtjevi za uspostavu trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini su stari gotovo koliko i potpisi na tekstu Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim su njegovi glavni akteri prihvatili postojeću strukturu Bosne i Hercegovine. Od kraja 1995. godine i službeno je čine dva entiteta – Federacija Bosne i Hercegovine, s bošnjačko-hrvatskom većinom stanovništva, stvorena uglavnom kao rezultat američke diplomacije, i Republika Srpska, s izrazitom srpskom većinom građana, stvorena u ratu ali i ratom.
Vođa hrvatske oporbe i donedavni predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske, Ivica Račan, umro je noćas u Zagrebu, u 64. godini života. Ostat će zapamćen kao jedini šef neke komunističke partije u Europi, koji je nakon prvih izbora izgubio vlast, da bi deset godina kasnije dobio zbore. U prvim reakcijama na smrt Ivice Račana ističe se kako njegov odlazak predstavlja velik gubitak za hrvatsku političku scenu, napose za socijaldemokraciju i njegovu stanku. Ivica Račan u martu i aprilu prošle godine bio je gost rubrike Online Radija Slobodna Evropa. Tada je dao odgovore na mnoga pitanja posjetilaca naše web stranice, uz ostalo i na pitanja o putu Hrvatske ka EU, budućnosti socijaldemokratije, te SDP-a Hrvatske.
Ove se sedmice mnogo više svijet, a manje Rusija, oprostio od Borisa Jeljcina, prvog ruskog predsjednika. U tom energičnom državniku koji je početkom 90-ih skršio Sovjetski Savez, uveo liberalnu demokratiju i tržišnu ekonomiju mnogi vide potpunu suprotnost onome što nazivaju puzajućom diktaturom njegovog autoritarnog nasljednika. Većina riječi koja je izgovorena posljednjih nekoliko dana o Borisu Jeljcinu zapravo je neposredna ili posredna kritika sadašnjeg stanja u Rusiji. Takvi stavovi korespondiraju s mišljenjem na Zapadu gdje je Jeljcin i nakon silaska s vlasti uživao ogroman ugled i popularnost, prije svega zato što je završetkom hladnog rata, barem nakratko, stvorio uvjete u kojima vrijednostima zapadnog svijeta pod vodstvom SAD i Clintona nije bilo nikakve alternative.
Predsjednik Pakistana Pervez Mušaraf u dvodnevnoj je posjeti BiH. U petak se obratio članovima oba doma Parlamenta BiH. Govoreći o globalnim političkim prilikama, Mušaraf je upozorio na opasnost koja prijeti od teze da je islam izvor terorizma. "Suština i jezgra terorizma leži u političkim sporovima i siromaštvu, te u nepismenosti i nedostatku obrazovanja", poručio je Mušaraf. Posjeta pakistanskog predsjednika praćena je diplomatskim skandalom, jer njegovom obraćanju Parlamentu BiH nisu htjeli prisustvovati poslanici Srpske demokratske stranke.
Odbor Hrvatskog sabora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost naložio je sigurnosnim službama da analiziraju zakonitost višekratnog objavljivanja tonskog zapisa sa sastanka hrvatskog vojnog vrha uoči akcije „Oluja“ u ljeto 1995. godine. Transkript tog sastanka jedan je od ključnih dokaza haškog Tužiteljstva u budućem sudjenju hrvatskim generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, koje se tereti za ratne zločine za vrijeme i neposredno nakon akcije „Oluja“.
Malu firmu, koja se bavi skupljanjem meda, proizvodnjom i prodajom pčelinjih proizvoda, poznavaoci atmosfere koja u njoj vlada ali i prilika u BiH, već su prozvali kao «Tolerantna pčelica Maja». Uvjerili smo se u to tokom posjete ovom ženskom kolektivu.
Pune četiri ratne godine stanovnici Goražda, tzv. zaštićene zone UN-a na istoku Bosne, proveli su u potpunom okruženju, bez struje, vode, telefona, bez dovoljno hrane i pod stalnom vatrom artiljerije i snajpera sa okolnih brda. Uz stotinjak hiljada Goraždana, te izbjeglica iz okolnih gradova, u ovom je gradiću ostalo i nekoliko stotina stanovnika srpske nacionalnosti, najviše njih u selu Šašići. I dok je o sudbini njihovog grada do sada uglavnom sve rečeno, malo je poznato da su stanovnici susjednog sela Vlajčići, nastanjenog Bošnjacima, vodili dvostruki rat. Prvi – protiv srpske vojske koja ih je pokušavala protjerati, a drugi za spas svojih komšija srpske nacionalnosti.
Istraživanja pokazuju da samo 20 posto Hrvata od ulaska u Europsku uniju očekuje više koristi nego štete – istaknuto je na Okruglom stolu u Zagrebu, kojeg je organizirao Institut za javne financije i Zaklada Friedrich Ebert.
Skupština RS u ponedjeljak je podržala veto Nebojše Radmanovića, srpskog člana i trenutno predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, kojim je zaustavljeno upućivanje zahtjeva Srbiji da ispoštuje obveze iz Konvencije o genocidu, kako sugeriše i nedavna odluka Međunarodnog suda u Hagu. Dan nakon takvog ishoda rasprave u Skupštini RS, Stranka za BiH je objavila kako pokreće inicijativu za donošenje zakona o zabrani negiranja genocida. Donosimo prve reakcije na tu ideju.
Prije nešto više od mjesec dana RSE emitovao je prilog o teškom položaju Roma u viteškom naselju Sofa. Nakon toga švedska agencija za međunarodni razvoj, švicarski Karitas i opština Vitez donirali su novac i danas se za Rome gradi trinaest kuća za sedamnaest porodica koje će biti useljive narednog mjeseca.
Učitajte više sadržaja...
No media source currently available