Urednik Radija Slobodna Evropa u Pragu.
Dok je NATO strpljivo čekao skoro 18 mjeseci da Turska i Mađarska konačno daju zeleno svjetlo Švedskoj za pridruživanje vojnom savezu, u Briselu nije nedostajalo uzbuđenja zbog dočeka 32. članice.
Višegradska grupa, koja okuplja četiri centralnoevropske članice Evropske unije i NATO-a – Češku, Mađarsku, Poljsku i Slovačku – možda još nije mrtva, ali je svakako na aparatima za održavanje života, može se zaključiti posle samita četvorice premijera članica te grupe.
Finski predsjednički izbori - jedni od izbora koji se održavaju ove godine - mogli bi biti nešto izvanredno.
Očekuje se da će Međunarodni sud pravde (ICJ) donijeti privremenu odluku kojom će pozvati na trenutni prekid vatre u sukobu Izraela i Hamasa i omogućavanje humanitarne pomoći u Pojasu Gaze. Rikard Jozwiak iz Radija Slobodna Evropa objašnjava što to znači i kakav bi uticaj moglo imati.
NATO će kasnije ovog mjeseca započeti svoju najveću vojnu vježbu od kraja hladnog rata, Steadfast Defender 24.
Najava predsjednika Evropskog savjeta Šarl Mišela da će se kandidovati na izborima za Evropski parlament, otvorila je mogućnost da Viktor Orban, kao premijer Mađarske, preuzme predsjedavanje Evropskim savjetom. Ipak, izvori u Briselu kažu da je to malo vjerovatno.
Da bi se razumeo kompromis kojim je mađarski premijer Viktor Orban pristao na otvaranje pristupnih pregovora za članstvo Ukrajine u Evropskoj uniji, vredi pogledati dve rečenice u usvojenim zaključcima samita evropskih lidera.
Ova sedmica je prelomna u Briselu. Već 11. decembra, ministri vanjskih poslova Evropske unije se sastaju kako bi razmotrili podršku Ukrajini i potencijalno usvojili nove sankcije Rusiji.
Rusija je izbila u prvi plan još uoči ministarskog sastanka Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju u Skoplju 30.
Zašto su i imaju li razloga bosanskohercegovački političari da budu zadovoljni novim izvještajem Evropske komisije o napretku za Bosnu i Hercegovinu? Šta je BiH učinila, a šta nije, i kako stoji u odnosu na druge države, analizira urednik Radija Slobodna Evropa za pitanja Evropske unije.
Poslije parlamentarnih izbora u Poljskoj, koji bi mogli imati dramatične posljedice i za tu zemlju i za širu Evropu, Radio Slobodna Evropa donosi šest zanimljivih stvari nakon historijske noći u kojoj je opozicija proglasila pobjedu.
Predsjednica Moldavije Maia Sandu kaže u intervjuu za RSE kako se u toj državi nadaju da će EU biti spremna da prihvati Moldaviju u nekoliko narednih godina.
Mađarska mora ispuniti uslove koji se odnose na reformu pravosuđa i obezbeđivanje zaštite osnovnih ljudskih prava kako bi se blokirana sredstva Evropske unije za tu zemlju oslobodila, rekla je za RSE potpredsednica Evropske komisije za vrednosti i transparentnost Vera Jourova.
Sedmicu nakon slovačkih parlamentarnih izbora i sedmicu prije poljskih 15. oktobra, došlo je vrijeme da građani dvije bogate njemačke države, Bavarske i Hesena, 8. oktobra glasaju za svoje državne skupštine.
Poljska će 15. oktobra održati parlamentarne izbore a glasanje bi, na nivou Evrope, moglo da bude ono koje se najpomnije prati ove jeseni. Ankete ukazuju na tijesnu trku.
Rezultati parlamentarnih izbora u Slovačkoj pravo su političko "utjelovljenje" umora od Ukrajine na mnogo načina.
Možda nisu izbori o kojima se najviše govori ove godine, ali parlamentarni izbori u Slovačkoj koji se održavaju 30. septembra, mogli bi imati odjeka daleko izvan te male srednjoevropske zemlje.
Reforma EU ponovo je jedna od užarenih tema. To je zbog toga što Unija sve više razumije da će morati da se proširi, što je postalo jasno nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Predsjednica Evropske komisije održala je svoje posljednje obraćanje o stanju Evropske unije. Izložila je političke prioritete za narednu godinu i istakla dosadašnja dostignuća, sve imajući na umu izbore za Evropski parlament u junu 2024. godine.
Učitajte više sadržaja...