Evropska unija se konačno približava uvođenju sankcija Belorusiju zbog puštanja meteoroloških balona iznad Litvanije poslednjih meseci.
Ta kršenja vazdušnog prostora dovela su do toga da članica EU nekoliko puta zatvori svoje najveće aerodrome, a u novembru je preduzela mere za privremeno zatvaranje granice sa svojim jugoistočnim susedom.
Prema rečima litvanskih zvaničnika koji su govorili za RSE pod uslovom da im se ne navodi ime, ukupno 315 neovlašćenih balona je ušlo u tu zemlju iz Belorusije od juna, a vrhunac je bio u oktobru sa 71 upadom u vazdušni prostor.
S mogućnošću da lako dosegnu velike visine i time otežavaju njihovo otkrivanje radarom, većina balona se koristi za šverc cigareta proizvedenih u Belorusiji koje su kopije poznatih brendova. Baloni takođe mogu da posluže kao sredstvo za sabotažu primoravajući zatvaranje aerodroma iz bezbednosnih razloga.
Između oktobra i decembra, dva najveća litvanska aerodroma - u glavnom gradu Vilnjusu i u centralnom gradu Kaunasu – morala su da budu privremeno zatvorena 15 puta, što je uticalo na preko 320 letova i više od 45.000 putnika.
Incident s jednim balonom početkom decembra doveo je do zatvaranja aerodroma u Vilnjusu na skoro 12 sati.
Litvanija je krajem oktobra Briselu skrenula pažnju na to pitanje, a šefica spoljne politike Evropske unije Kaja Kalas (Kallas) izdala je saopštenje u kojem osuđuje "uporne i provokativne akcije Belorusije protiv EU i njenih država članica".
Međutim, nisu odmah najavljene sankcije Brisela, posebno zato što Vilnjus u početku nije vršio pritisak na EU da krene tim putem.
Zatvaranje granice
Umesto toga, Litvanija je pokušala s drugim potezom: zatvaranje granice od 700 kilometara sa susednom zemljom.
Svi prelazi ka Belorusiji su 29. oktobra u suštini bili zatvoreni za redovan saobraćaj, s izuzecima samo za tranzit ka ruskoj enklavi Kalinjingrad, kao i za diplomate, građane članica Evropske unije i NATO-a i evropske prevoznike koji se vraćaju iz Belorusije u EU.
Kada se broj balona donekle smanjio u novembru, Litvanija je odlučila da ponovo otvori granicu 19. novembra.
Litvanske diplomate su nezvanično rekle za RSE da je taj potez "znak dobre volje" da se vidi da li će Minsk zaustaviti balone.
To baš nije uspelo, budući da je od tada aerodrom u Vilnjusu ponovo morao da se zatvara u proseku dva puta nedeljno. Prema rečima litvanskih diplomata, baloni sada izgleda da su posebno usmereni na glavni međunarodni aerodrom zemlje i vezu sa spoljnim svetom.
Pored toga, oko 1.000 kamiona registrovanih u Litvaniji je zaglavljeno na beloruskoj strani granice od njenog zatvaranja. Vilnjus navodi da je naređeno da se kamioni premeste na određena parking mesta, uz dnevnu naknadu od 120 evra po kamionu i pretnjom da će u slučaju neplaćanja vozila biti konfiskovana.
Krajem novembra, litvanski ministar spoljnih poslova Kestutis Budris (Budrys) poslao je pismo Kalasu, u koje je RSE imao uvid, tražeći od EU pomoć u vraćanju tih kamiona. Moć EU je prilično ograničena pošto su diplomatski odnosi s Minskom svedeni na minimum od represije u Belorusiji koja je usledila posle predsedničkih izbora 2020. koji su naširoko kritikovani kao namešteni.
Proširenje sankcija
Međutim, Brisel ima makar jedno sredstvo i ono će biti uskoro iskorišćeno: proširenje režima sankcija EU prema Belorusiji kako bi se uključila mogućnost targetiranja onih koji šalju balone u Litvaniju.
EU je odavno uvela sankcije režimu čvrstorukaša Aleksandra Lukašenka. Međutim, one utiču na ljude i kompanije uključene u kršenje ljudskih prava, kao što je represija nad opozicijom i civilnim društvom, zvaničnike u Minsku koji su podržali rat Rusije protiv Ukrajine ili one koji su uključeni u "instrumentalizaciju migranata" u vezi s optužbama na račun Belorusije da usmerava migrante iz Afrike i Azije ka granicama EU radi destabilizacije susednih zemalja.
Predlog, u koji je RSE uvid imao, omogućio bi EU da sankcioniše ljude i organizacije koje ugrožavaju "suverenitet ili nezavisnost jedne ili više njenih država članica". To čini tako što obuhvata svakoga ko je uključen u "planiranje, usmeravanje, direktno ili indirektno učešće u podržavanju ili na drugi način olakšavanju bilo kakvih postupaka usmerenih na funkcionisanje demokratskih institucija, ekonomskih aktivnosti ili usluga od javnog interesa".
Prema nacrtu teksta, takvi postupci uključuju "neovlašćeni ulazak na teritoriju države članice, uključujući u njen vazdušni prostor", kao i "ometanje funkcionisanja kritične infrastrukture".
Očekuje se da će predlog odobriti sve članice EU pre Božića i ta mera bi omogućila Litvaniji (i drugima) da počnu da na crnu listu stavljaju više Belorusa.
To nije jedini odgovor koji baltička zemlja ima na umu.
Vilnjus je takođe podelio s Briselom druge predložene restriktivne mere koje želi da se nametnu Minsku u budućnosti.
Među njima su potpunu zabranu transakcija za 10 beloruskih banaka, uvođenje sankcija na azotna đubriva uz već postojeće sankcije na beloruski kalijum, kao i zabranu uvoza beloruskog ulja od uljane repice i soli u EU.