Samo nekoliko sati nakon što su rezultati izbora pokazali da je lider opozicije Peter Mađar ostvario ubjedljivu pobjedu i okončao vladavinu Viktora Orbana i njegove desničarske stranke Fides, čovjek koji je trebalo da postane sljedeći premijer Mađarske rekao je da "nema vremena za gubljenje" u formiranju nove vlade.
Za Brisel, njegove riječi nisu mogle doći dovoljno brzo.
Nakon 16 godina Orbanove vlade koja je bila sporečkana sa Blokom oko raznih pitanja, često vezanih za Ukrajinu i sankcije Rusiji, nada u Briselu sada je da će Budimpešta pokazati više spremnosti za saradnju.
"Naša zemlja nema vremena za gubljenje. Mađarska je u nevolji u svakom pogledu. Opljačkana je, izdana, zadužena i uništena", rekao je Mađar na konferenciji za novinare 13. aprila, dan nakon što je njegova stranka desnog centra Tisa osvojila dvotrećinsku većinu u parlamentu od 199 mjesta usred rekordne izlaznosti birača.
Po zakonu, predsjednik Mađarske mora sazvati novi parlament u roku od 30 dana od izbora. Zastupnici zatim biraju novog premijera koji potom nominuje vladu.
Mnogi se nadaju da će prepreke koje je Orban postavio biti uklonjene, mada postoji i zabrinutost da Mađar, nekada čvrsti lojalista poraženog premijera koji je otišao drugim putem zbog zabrinutosti oko korupcije, neće stalno slijediti zacrtane planove.
Glavna stvar na koju će se Mađar pokušati fokusirati u Briselu, na kraju krajeva, nije inostrana politika. Radi se o deblokiranju oko 18 milijardi eura koje je EU zamrznula posljednjih godina zbog onoga što se doživljava kao demokratsko nazadovanje u zemlji pod Orbanom.
Rekonstrukcija mađarskog pravosuđa biće ovdje u prvom planu, a Mađar će pokušati da kopira Poljsku. U nastojanju da otključa sredstva EU od povratka na vlast krajem 2023. godine, centristička vlada Varšave radi na poništavanju kontroverznih promjena u sudovima i javnoj upravi koje su uveli njeni populistički prethodnici.
"Počećemo da sarađujemo sa vladom što je prije moguće", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, "kako bismo postigli zakašnjeli napredak u korist mađarskog naroda".
"Ima mnogo posla dok se Mađarska vraća na evropski put".
Pogodan žrtveni jarac?
Međutim, u briselskim kuloarima vlada strah da su veta Orbanove vlade često bili pogodan žrtveni jarac za nedostatak akcije.
Slovački premijer i bliski Orbanov saveznik, Robert Fico, već je otvoreno naznačio da bi mogao da nastavi da ulaže veto na mnoge inicijative, ali zvaničnici EU, govoreći za Radio Slobodna Evropa pod uslovom anonimnosti, priznaju da su se ponekad i druge države članice tiho krile iza Budimpešte.
Prvi test bi vrlo lako mogao biti zajam Ukrajini od 90 milijardi eura na koji su lideri EU, uključujući Orbana, pristali u decembru 2025. godine.
Na novac, koji je namijenjen pokrivanju velikog dijela potreba Kijeva za ovu i sljedeću godinu, Mađarska je naknadno stavila veto, jer je Budimpešta okrivila Ukrajinu da nije učinila dovoljno da popravi naftovod "Družba" iz sovjetskog doba koji transportuje naftu do centralne Evrope, za koji Kijev kaže da je oštećen u ruskom napadu dronom.
EU je obećala da će novac ipak stići u aprilu nakon što je obećala finansijsku pomoć za popravku naftovoda i poslala tim u Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je napomenuo da će biti popravljen "na proljeće".
Ali dok se ruska nafta ne vrati u Mađarsku, ni Mađar ni Orban, koji će i dalje biti na vlasti još nekoliko nedelja, neće dati zeleno svjetlo za taj paket pomoći za Kijev.
Iako zvaničnici EU koji su govorili za RSE, izjavili da smatraju da će Mađar odobriti zajam, oni takođe ukazuju na činjenicu da su članovi njegove stranke Tisa u Evropskom parlamentu ranije ove godine glasali protiv prijedloga.
Kako kaže Klotilda Varin, saradnica na Institutu Žak Delor u Parizu, "Mađarska više neće koristiti sistematsko pravo veta, ali se svi njeni stavovi neće fundamentalno promijeniti".
Zatim, tu je i činjenica da je Mađar tokom predizborne kampanje govorio o postepenom ukidanju ruske energije 2035. godine, a ne sljedeće godine kako je Brisel predvidio.
Međutim, taj potez se donosi kvalifikovanom većinom, što znači da on nema pravo veta. Čak i tako, s obzirom na to da energetska kriza koja proističe iz blokade Ormuskog moreuza prijeti evropskim ekonomijama, vjerovatno je da Mađar neće biti jedini koji želi da odloži brzo smanjenje oslanjanja na jeftiniji uvoz ruskih energenata.
Pitanje visokih troškova energije takođe će razvodniti 20. paket sankcija EU protiv Rusije.
Prvobitno je trebalo da bude usvojena prije četvrte godišnjice ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, ali je Mađarska stalno stavljala veto.
Ali nije sama u tome.
Centralni dio prijedloga bila je zabrana pomorskih usluga vezanih za ruske naftne proizvode, koja bi zabranila kompanijama sa sjedištem u EU da pružaju usluge bilo kom brodu koji prevozi ove proizvode iz ruskih luka.
Usred rasta troškova energije u bloku, nekoliko južnih zemalja članica ima problema sa ovim. Dakle, iako bi vrlo lako mogao biti usvojen sa novom mađarskom vladom, daleko je od sigurnog da će imati ikakve koristi.
Buduće sankcije Rusiji?
Još zanimljivije je to što su potencijalni budući paketi sankcija Rusiji zapravo pravi test za novu mađarsku vladu.
Da li, na primer, žele da ponište neke od uloženih veta iz Orbanove ere, kao što je stavljanje na crnu listu ruskog patrijarha Kirila ili ljudi koji vode razne ruske sportske organizacije i federacije, što je do sada bilo zabranjeno od strane Mađarske?
Takođe, očekujte nove pokušaje uvođenja sankcija nasilnim izraelskim doseljenicima na Zapadnoj obali, na koje je Budimpešta stavila veto od 2024. godine, i pokušaj iz 2025. godine da se zamrzne imovina i zabrane vize vodećim ličnostima vladajuće stranke Gruzijski san u Gruziji, što su Mađari takođe odbili. Međutim, postoje i drugi koji bi mogli da blokiraju ovaj drugi pokušaj, posebno Češka, Italija i Slovačka.
Zatim, tu je i komplikovan odnos Mađarske sa Ukrajinom.
Iako je Mađar jasno naznačio da će se distancirati od bliskih odnosa koje je Orbanova vlada imala sa Moskvom, do sada nije uzvratio istom mjerom kada je u pitanju Kijev.
Kada su se Orban i Zelenski, koji je pozdravio Mađarovu pobjedu, verbalno prepirali tokom predizborne kampanje, on je stao na stranu svog sunarodnika rekavši da "nijedan strani lider ne može da ugrozi nijednog Mađara".
Veliki dio mađarskog stanovništva je i dalje duboko skeptičan prema Ukrajini, a ankete pokazuju da je većina ispitanika protiv i članstva Ukrajine u EU i veće finansijske pomoći toj zemlji.
Mađar je dobro svjestan ovih stavova.
Na prvoj konferenciji za novinare nakon izbora, Mađar je rekao da je jasno da je Ukrajina "žrtva ovog rata" i da će se sastati sa Zelenskim te da će "uspostaviti odnose".
Ali je brzo dodao da Mađarska teži da uspostavi "savezničke, a ako je moguće, prijateljske odnose sa svim susjednim zemljama, uključujući i preko mađarskih manjina koje žive u inostranstvu".
"Ovo se odnosi na Ukrajinu, Srbiju i sve ostale zemlje", rekao je.
Smrtonosna oružja
Stoga će biti zanimljivo vidjeti kako će pristupiti nekim vojnim prijedlozima koji su zaglavljeni u Briselu, uglavnom zbog Fidesa, kao što je skoro trogodišnja blokada pomoći u oružju u vrijednosti od 6,6 milijardi eura iz Evropskog mirovnog fonda Bloka predviđene za Kijev, mogućnost dijeljenja satelitskih snimaka sa Ukrajinom iz Satelitskog centra EU (SatCen) i revizija mandata dvije misije EU u Ukrajini, EUAM i EUMAM, kako bi se uključili u buduće evropske bezbjednosne garancije za Kijev.
Međutim, očekuje se da će Mađar dozvoliti Ukrajini (i Moldaviji) da barem započnu pregovore o pristupanju već ove godine, nešto na šta je Orbanova vlada ulagala veto posljednjih nekoliko godina.
Ali očekujte da će koristiti termin "po zaslugama" kada govori o budućem proširenju EU, što je briselski žargon koji većina EU prijestonica koristi sa značenjem "ući ćete kada mi tako odlučimo, a još nismo odlučili".