Dopisnik Radija Slobodna Europa iz Zagreba.
Zahtjev potpredsjednika SDSS-a Milorada Pupovca da se pripadnike srpske manjine u Hrvatskoj uključi u upravljanje javnom poduzećima, kako bi se brže i efikasnije riješilo probleme u krajevima Hrvatske gdje su pripadnici srpske manjine zastupljeniji, izazvao je brojne komentare i protivljenje etničkom ključu.
Zakoni kojima je Vlada Hrvatske prošle jeseni oslobodila dužničkog ropstva 60.000 korisnika kredita sa valutnom klauzulom u švicarskim francima, krše slobodu kretanja kapitala i slobodu nastana, ustvrdila je početkom ljeta Europska komisija, a Vlada je danas odgovorila da je postupila u skladu sa načelima EU
Još nema ažuriranih hrvatskih podataka da li je Srbija, kako u Beogradu tvrde, po prvi puta od osamostaljenja u suficitu u robnoj razmjeni sa Hrvatskom. Kako god bilo, ekonomski stručnjaci i hrvatski izvoznici već dulje upozoravaju da se dugogodišnji hrvatski suficit u robnoj razmjeni sa Srbijom – topi.
Međunarodni pritisak na RS zbog referenduma protivnog Ustavu BiH mogao bi posredno da razobliči i politiku aktuelne vlasti u Beogradu, neke su od ocena u Srbiji nakon referenduma. Iz Hrvatske takođe stižu poruke da se očekuje reakcija međunarodne zajednice, te da će službeni Zagreb na tome insistirati.
Službeni Zagreb jedinstven je u negativnoj ocjeni nedjeljnog referenduma u Republici Srpskoj, kaže u izjavi za RSE Mate Granić, posebni savjetnik hrvatske predsjednice i bivši dugogodišnji ministar vanjskih poslova, dodajući da Hrvatsku politiku zabrinjava i majorizacija Hrvata u Federaciji BiH.
Sugovornici RSE upozoravaju da Hrvatska osim verbalno ništa ne radi da bi se spremila za moguću izbjegličku krizu, a da je u svemu ključna – provedba dogovora o readmisiji.
Nakon niza pojedinačnih postupaka, bjegova okrivljenika, ukidanja presuda i kretanja iznova, u Splitu je započeo objedinjeni postupak za ratne zločine s početka devedesetih u vojnom istražnom zatvoru Lora u Splitu. Petoricu bivših vojnih policajaca tereti se za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila.
U Splitu je počelo suđenje Draganu Vasiljkoviću, poznatijem kao "kapetan Dragan", za ratne zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenicima. On se izjasnio da nije kriv. Suđenje se nastavlja za mjesec dana, ispitivanjem svjedoka.
Slovenska strana tvrdi da su hrvatske vlasti pritiscima na pravosuđe onemogućile da Ljubljanska banka naplati svoje kredite tvrtkama iz osamdesetih godina prošlog stoljeća. Odvjetnik koji je pred tim sudom zastupao hrvatske štediše u postupku zbog „stare štednje“ tvrdi da slovenski argumenti ne stoje
Milorad Pupovac koji je podršku srpske manjine uvjetovao neuvrštavanjem Hasanbegovića u Vladu Hrvatske, kazao je kako se - oko sastava nove vlade - u predsjednika HDZ-a i vjerojatog mandatara Andreja Plenkovića može imati puno povjerenje.
Nevladine udruge za ženska prava i za sekularnost oštro se protive tome da državne i katoličke institucije zajedno organiziraju simpozij o forenzičnoj ginekologiji u Topuskom.
Svih osam zastupnika manjina u Hrvatskom saboru nastupa zajedno u pregovorima sa HDZ-om oko formiranja nove hrvatske Vlade. Nije bilo jasnog odgovora hoće li se inzistirati na službenoj upotrebi ćirilice tamo gdje to zakon nalaže, a o kadrovima se – kažu – nije razgovaralo.
Paralelno sa početkom pregovora o formiranju nove Vlade, hrvatski mediji i javnost bave se odgovorom na pitanje - tko je mogući nasljednik Zorana Milanovića na čelu Socijaldemokratske partije Hrvatske?
Lider SDP-a i najveći gubitnik izborima u Hrvatskoj Zoran Milanović najavio da se neće kandidirati na sljedećim unutarstranačkim izborima. Hoće li predsjednik HDZ-a i vjerojatni mandatar nove Vlade Andrej Plenković moći formirati stabilnu europski orijentiranu vladu?
HDZ i njegov predsjednik Andrej Plenković relativni su pobjednici parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Formiranje nove hrvatske vlade, za koju Plenković najavljuje da će biti stabilna i europski orijentirana, ovisit će opet o manjim strankama, u prvom redu Mostu i Živom zidu.
Odaziv osjetno slabiji nego pre 10 mjeseci, bez ozbiljnijih primjedbi na odvijanje biračkog procesa, a neki političari nisu odoljeli i prekršili su na društvenim mrežama izbornu šutnju – to su za sada glavne vijesti ove izborne nedjelje u Hrvatskoj. Birališta se zatvaraju u 19 sati.
U nedjelju se u Hrvatskoj održavaju izvanredni parlamentarni izbori. Istražili smo – u kolikoj mjeri je nacionalistički diskurs obilježio ovu kampanju i hoće li utjecati na rezultate izbora.
Do subote u Šibeniku traje četvrti po redu Festival alternative i ljevice Šibenik, ili skraćeno – FALIŠ. Dovodi zanimljive strane i domaće goste, a teme događanja su od antifašizma i borbe za radnička prava do preživljavanja u postkapitalizmu i otpora globalnoj kontroli.
Ruski veleposlanik je priprijetio Hrvatskoj da će zbog svog ponašanja u gospodarskom ratu Rusije i EU imati ekonomske posljedice kada se situacija normalizira. Hrvatska gospodarska komora kaže kako do pada robne razmjene nije došlo zbog hrvatskih postupaka, nego u prvom redu zbog krize ruske ekonomije i pada vrijednosti rublje.
Pet dana pred izbore, političke stranke su u zagrebačkom Novinarskom domu rekle što misle o medijima i medijskim slobodama. Većina stranaka su vrlo loše ocijenile rad Hrvatske radio-televizije (HRT). Dok manje stranke tvrde da HRT u kampanji navija za dvije velike stranke, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i stranke Narodne koalicije okupljene oko socijaldemokrata misle da HTV kampanju prati korektno.
Učitajte više sadržaja...
