Još nema ažuriranih hrvatskih podataka koje bi se moglo usporediti sa službenim srbijanskim podacima da je Srbija po prvi puta od osamostaljenja u suficitu u robnoj razmjeni sa Hrvatskom. Kako god bilo, ekonomski stručnjaci i hrvatski izvoznici već dulje upozoravaju da se dugogodišnji hrvatski suficit u robnoj razmjeni sa Srbijom – topi.
Državni zavod za statistiku tek će za desetak dana objaviti ažurirane podatke o robnoj razmjeni sa inozemstvom, pa će se onda znati poklapaju li se i hrvatski podaci sa podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije po kojima je – prema podacima za prvih sedam mjeseci ove godine – po prvi puta nakon osamostaljenja dviju država Srbija u plusu u robnoj razmjeni sa Hrvatskom. Prema tim podacima, Srbija je u Hrvatsku izvezla roba u vrijednosti 256,5 milijuna eura, a iz Hrvatske je uvezla roba u vrijednosti 244,7 milijuna eura. Viši stručni suradnik u Hrvatskoj gospodarskoj komori Goran Masnec za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže kako se u podacima o robnoj razmjeni između država uvijek pojavljuju neke razlike, nekada veće, a nekada manje, i da ti podaci nikada nisu identični. On barata podacima za prvih šest mjeseci.
„Prema našim izvorima Državnog zavoda za statistiku, mi smo još uvijek u plusu što se tiče robne razmjene. Gledano za prvih šest mjeseci, naš izvoz je za 14,9 milijuna eura u plusu u odnosu na uvoz.“
Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić kaže za RSE kako je Hrvatska u proteklom razdoblju zbog više razvijenosti i šire lepeze proizvoda imala suficit u razmjeni sa Srbijom. Međutim, hrvatskim proizvođačima na srpskom tržištu konkurencija su svjetski ponuđači.
„A još više kako srpske generacije budu starile, pa će zaboraviti Vegetu, bajadere, Franck kavu itd., tako da će potražnja za hrvatskim robama zbog preferencije potrošača slabiti.“
Sa druge strane, Srbija je velika sirovinska baza za primarne poljoprivredne proizvode i druge proizvode jednostavne obrade, podsjeća profesor Jurčić.
„Naši proizvođači koji koriste te materijale povećavati će uvoz iz Srbije, počevši od šećerne repe do suncokreta i drveta, tako da je zapravo - uz ovakvu strukturu hrvatskog gospodarstva i ovakvu hrvatsku ekonomsku politiku - predvidivo da će se prije ili kasnije trgovina između Srbije i Hrvatske izjednačiti, a ako ne bude neke kreativne politike u Hrvatskoj, a bude malo kreativnija politika srpske vlade, onda možemo očekivati da će Hrvatska imati deficit, a Srbija suficit u trgovini sa Hrvatskom.“
Dok ne stignu ažurirani hrvatski podaci, u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori komentiraju trendove, a trendovi u hrvatskom agraru su loši. Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić u izjavi za RSE upozorava da Hrvatska u agraru od ulaska u Europsku uniju ima pad proizvodnje gotovo u svim segmentima, vjerojatno i zbog Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Europske unije.
„U sklopu ZPP imamo potpore po hektaru, imamo i površine koje se može staviti na čekanje, na ugar… U sektoru stočarstva vidimo pad cijena i izuzetno niske cijene, i svake godine proizvodimo sve manje i manje. To vjerojatno rezultira i manjim izvozom, a vjerojatno uz smanjenu proizvodnju nekih roba nedostaje na tržištu, pa se više i uvozi. Što se tiče Srbije, oni imaju poljoprivredu politiku i znaju što hoće, a Hrvatska u tome već predugo luta, i ovo je rezultat.“
I hrvatski izvoznici već dulje vrijeme upozoravaju se dugogodišnji hrvatski suficit u robnoj razmjeni sa Srbijom – topi, uz ostalo i zbog nepostojanja ozbiljne Vladine izvozne politike.
Facebook Forum