Dostupni linkovi

Manji izvoz u Rusiju – zbog krize ruske ekonomije


Veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov: Hrvatske mandarine, kruške, riba dolaze na rusko tržište, ali kroz treće zemlje.
Veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov: Hrvatske mandarine, kruške, riba dolaze na rusko tržište, ali kroz treće zemlje.

Ruski veleposlanik u Hrvatskoj je u razgovoru za jedne dnevne novine priprijetio Hrvatskoj da će zbog svog ponašanja u gospodarskom ratu Rusije i Europske unije imati ekonomske posljedice kada se situacija normalizira. Hrvatska gospodarska komora kaže kako do pada robne razmjene nije došlo zbog hrvatskih postupaka, nego u prvom redu zbog krize ruske ekonomije i pada vrijednosti rublje.

Robna razmjena Hrvatske i Rusije više se nego prepolovila otkako je Europska unija uvela sankcije Rusiji i Rusija uvela protusankcije – od 1,5 milijardu dolara pred dvije godine na 700 milijuna dolara prošle godine.

Međutim, u sektoru koji je najglasniji – u proizvodnji poljoprivredno-prehrambenih roba – pad je gotovo simbolički.

"Ovdje je pad oko pet posto", kaže za RSE Suzana Knežević, viša stručna savjetnica u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

"Došlo je do pada u svim segmentima, upravo zato što je došlo do pada ruskog gospodarstva i do pada vrijednosti rublje. No Hrvatska nije izvozila toliko mnogo poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Rusiju – u 2014. godini izvezli smo robe u vrijednosti 15 milijuna dolara, a u 2015. godini došlo je do pada od pet posto, odnosno izvezeno je robe za 14 milijuna dolara", navodi Knežević.

Problem ruskih sankcija rješava se tako da se osnuje tvrtke sa ruskim partnerima i proizvodnju prebaci u Rusiju, pogotovo što ruske vlasti daju velike pogodnosti za pokretanje proizvodnje roba koje se do sankcija uvozilo.

Veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov kazao je za jedan dnevnik kako "hrvatske mandarine, kruške, riba dolaze na rusko tržište, ali kroz treće zemlje". Komora nema takve podatke.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i Anvar Azimov, ruski veleposlanik u Hrvatskoj
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i Anvar Azimov, ruski veleposlanik u Hrvatskoj


"Mi nemamo informaciju da hrvatska roba stiže na rusko tržište posrednim putem, a s obzirom da izvoz prate i potvrde o podrijetlu robe, ne vidimo da je to moguće", riječi su Azimova.

Mandarina na ruskom tržištu nema, jer – kako nam kažu proizvođači – ruskoj maloprodajnoj mreži su vlasti zaprijetile oštrim kaznama budu li prodavale robu koja je pod sankcijama.

Hrvatska uvozi 60 posto krušaka, pa je to sa kruškama možda neki reeksport, a što se tiče ribe – "Sardina" iz Postire je legalno prisutna na ruskom tržištu, a za gotovo sve ostalo tu je legalno "Podravka" koja je sa 100 proizvoda prisutna na 30.000 prodajnih mjesta u Rusiji.

Veleposlanik Azimov je u razgovoru i priprijetio Hrvatskoj, jer – kaže – sankcije će proći za godinu ili dvije, i Rusija će krenuti sa narudžbama, ali mjereći kako se tko ponašao u vrijeme sankcija.

"A u tom slučaju Hrvatska neće dobro proći", poručio je ruski veleposlanik.

Mogućnost održavanja Hrvatsko-ruskog gospodarskog foruma

U Komori ocjenjuju da se surađuje dobro, a da se može surađivati još i bolje.

"Hrvatske tvrtke su nastavile sa svojim aktivnostima – neke možda sa smanjenim kapacitetom – ali sve posluju tako da su spremne za razdoblje kada će doći do ponovne uspostave neograničenih trgovinskih odnosa. Slijedeći veliki interes hrvatskih tvrtki za poslovanje na ruskom tržištu, Hrvatska gospodarska komora u suradnji sa svojom partnerskom institucijom – Trgovinsko-industrijskom komorom Ruske Federacije – planira održavanje Hrvatsko-ruskog gospodarskog foruma krajem studenog u Zagrebu", ističu iz Komore.

Rusija je 2014. godine kupila 16.000 tona neretvanskih mandarina, plaćajući avansno i tražeći samo transportnu, a ne i komercijalnu ambalažu. Otkako su Rusi uveli sankcije, neki proizvođači tvrde da su pred propašću.

Međutim plantažer Niko Kapović, donedavni voditelj "Agrokorovog" otkupnog centra za mandarine, vjeruje da sve te količine mogu završiti na zapadnim tržištima, koje inzistira na komercijalnoj ambalaži od pola kile i kilu. Dakle, investirati da bi se zaradilo.

"To traži dodatni prostor i dodatne pakirnice, ali danas se pakirnice mogu iznajmiti. Ne moraju se kupiti po 150.000 ili 180.000 eura, nego se mogu iznajmiti na tri ili šest mjeseci. Mislim da je to put kojim treba ići, jer ovdje nikada ne znate što se može dogoditi", zaključuje Kapović.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG