Dobro jutro poštovani čitaoci,
Piše vam Asja Hafner, novinarka Radija Slobodna Evropa.
Ovog jutra za vas smo izabrali:
Aktuelno
- Delegacija Kongresa SAD u Preševu: Postoje stvarni problemi između Albanaca i vlasti u Srbiji
- Pratite BLOG UŽIVO o dešavanjima na Bliskom istoku
Balkan na RSE
Ukidanje, selidba ili podrška? Šta kažu političari u BiH o budućnosti Kancelarije visokog predstavnika - Jedni usvajaju deklaracije, drugi bi ga selili u Brisel, treći ga podržavaju. Tako političke stranke u Bosni i Hercegovini gledaju na budućnost Kancelarije visokog predstavnika (OHR) uoči sjednice Savjeta za provođenje mira (PIC), koja bi trebala da se održi početkom juna i na kojoj bi, kako se najavljuje, trebalo da bude izabran novi visoki predstavnik. Aktuelni visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt, najavio je da će do kraja juna "iz ličnih razloga napustiti ovu poziciju" na kojoj je bio skoro pet godina. Ko će biti njegov nasljednik, još nije poznato.
Kineska fabrika guma Linglong u Srbiji dobila dozvolu uprkos opasnim hemikalijama - Linglong je prijavio da skladišti opasne hemikalije u količinama koje mogu dovesti do hemijskih nesreća visokog rizika, dvije i po godine nakon pokretanja proizvodnje u Zrenjaninu. Prethodno je kineska kompanija, u studijama uticaja na životnu sredinu, tvrdila suprotno. I bez propisane bezbjednosne dokumentacije, dijelovima fabričkog kompleksa izdata je upotrebna dozvola.
Nova kineska 'ofanziva' na energetsko tržište Republike Srpske - Kineske državne kompanije iz sektora energetike i infrastrukture mogle bi dodatno proširiti prisustvo u Republici Srpskoj nakon nedavne posjete entitetskog ministra energetike i rudarstva Petra Đokića Kini, gdje je sredinom maja održao sastanke sa predstavnicima nekoliko velikih firmi. Neke od tih kompanija već učestvuju u projektima u Bosni i Hercegovini, koji su, uglavnom, finansirani kineskim kreditima. Međutim, detalji ugovora su nedostupni javnosti. Iako nisu na listama sankcija Sjedinjenih Država i Evropske unije, Svjetska banka ih je nekoliko puta upozoravala zbog navodne korupcije, dok je Evropska investiciona banka (EIB) iz istog razloga na 20 mjeseci zabranila Sinohydru učešće u projektima koje oni finansiraju.
Ljudi znaju, ali ćute: Strah od odmazde oblikuje borbu protiv korupcije u BiH - Kada je primijetio sumnjive nabavke materijala u javnom preduzeću u Banjaluci, jedan radnik kaže za Radio Slobodna Evropa da nije ni pomišljao da slučaj prijavi, uvjeren da bi time rizikovao vlastiti posao, u zemlji u kojoj više od polovine prijava za korupciju nikada ne dovede do istrage. Njegov slučaj oslikava strah i nepovjerenje građana u institucije Bosne i Hercegovine, gdje se gotovo trećina postupaka za korupciju obustavi i nakon što istrage budu pokrenute, pokazuju podaci Transparency Internationala za 2025. godinu.
Crna Gora bi mogla da uđe u EU. Ali šta je sa njenim službenim jezikom? - Kako se Crna Gora sve više približava članstvu u Evropskoj uniji, jedno specifično jezičko pitanje privlači pažnju. Crnogorski je izuzetno sličan hrvatskom, ali jezička politika na Balkanu ima duboke korijene. Ako EU garantuje da nacionalni jezik svake članice postaje zvanični jezik Unije, postavlja se pitanje: da li će Brisel izdvajati milione za prevođenje gotovo identičnih dokumenata ili će pokušati da pronađe drugačije rješenje? I da li je Haški tribunal već ponudio odgovor na ovaj problem?
Od džamije do izborne trke za skupštinu Kosova - Hodža Osman Musliju se povukao sa svoje vjerske dužnosti kako bi ušao u političku trku u okviru Pokreta Samoopredeljenje, otvarajući debatu o granicama između religije i politike u sekularnoj državi poput Kosova. Zakonski okvir ne predstavlja prepreku za kandidaturu bivših vjerskih predstavnika, dok Islamska zajednica Kosova zadržava svoj apolitičan stav, zahtijevajući od svojih zvaničnika da se ne bave stranačkim aktivnostima. Stručnjaci u ovoj oblasti ostaju podijeljeni: neki to vide obogaćivanje demokratije ako se očuva sekularni diskurs, dok drugi to vide kao izborni pragmatizam.
RSE intervju
Campbell: SAD će uzeti 'najmanje lošu' opciju u sukobu s Iranom - Djeluje da su Sjedinjene Američke Države i Iran blizu postizanja dogovora o okončanju rata koji traje 12 sedmica, iako se konačni sporazum ne smatra izvjesnim, a ključni detalji i dalje ostaju neriješeni. Prema izvještajima mogući dogovor bi ponovo otvorio Ormuški moreuz, ključnu arteriju za globalne zalihe nafte, ali bi odgodio pregovore o iranskom nuklearnom programu za kasniju fazu. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa, Jason H. Campbell, viši saradnik Middle East Instituta i bivši zvaničnik Pentagona tokom prve Trumpove administracije, kaže da je potencijalni dogovor "vjerovatno najmanje loša opcija koja je dostupna administraciji".
Stručnjak za sankcije Michael Parker govori o Rusiji, Iranu i da li izuzeća funkcionišu - Vašington je i dalje duboko podijeljen oko novog američkog izuzeća od sankcija za rusku naftu, koje omogućava ugroženim zemljama da kupuju ruske isporuke koje su već na tankerima na moru, dok poremećaji povezani sa sukobom SAD i Izraela s Iranom potresaju globalna energetska tržišta. U intervjuu za RSE, Michael Parker, bivši istražitelj i šef odeljenja u Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD, objašnjava zašto ublažavanje sankcija ostaje jedan od najvažnijih diplomatskih alata Vašingtona za pregovore.
Svijet
Iran namjerava koristiti kinesku tehnologiju kako bi trajno ograničili pristup internetu -
Visoki iranski zvaničnik otkrio je da je Teheran uvezao naprednu kinesku tehnologiju s ciljem da trajno prekine pristup globalnom Internetu. Informacija dolazi usred nezapamćenog prekida Interneta u Iranu pošto su su vlasti uvele blokadu nakon početka rata sa Sjedinjenim Državama i Izraelom 28. februara. Mohammad Sarafraz, član Iranskog Vrhovnog vijeća za sajber-prostor i bivši šef državne televizije IRIB, rekao je 23. maja za online novine Faraz da je kineska oprema već u zemlji. Svrha ove tehnologije, rekao je, jeste da postavi temelje za trajno ograničavanje interneta, uz istovremeno omogućavanje strogo nadziranog pristupa samo odabranim korisnicima u zemlji od oko 90 miliona stanovnika.
Kako Ruska pravoslavna crkva proganja antiratne sveštenike - Ruska država pojačala je dugotrajni obračun sa neistimišljenicima od početka invazije, nastojeći ušutkati svaku kritiku rata protiv Ukrajine, zemlje koja je, poput Rusije, većinski pravoslavna. Na neki način, kažu raščinjeni svećenici, disciplinski sistem u Ruskoj pravoslavnoj crkvi podsjeća na svjetovni ruski pravosudni sistem, posebno u politički motivisanim slučajevima, ishod je često unaprijed određen, a oslobađajuće presude su izuzetno rijetke.
Patrijarh Kiril, poglavar Ruske pravoslavne crkve, sjedi među vojnim oficirima na godišnjem sastanku Kolegija ruskog Ministarstva odbrane u Moskvi u decembru 2022. godine.
***
Toliko za danas, pišite nam i podijelite vaše priče sa nama na slobodnaevropa@rferl.org
Srdačan pozdrav,
Asja Hafner
Dnevno@RSE dolazi besplatno u vaš inbox. Prijavite se, uštedite vrijeme, informišite se!