Jedni usvajaju deklaracije, drugi bi ga selili u Brisel, treći ga podržavaju. Tako političke stranke u Bosni i Hercegovini gledaju na budućnost Kancelarije visokog predstavnika (OHR) uoči sjednice Savjeta za provođenje mira (PIC), koja bi trebala da se održi početkom juna i na kojoj bi, kako se najavljuje, trebalo da bude izabran novi visoki predstavnik.
U bh. entitetu Republika Srpska su otišli korak dalje, pa su 26. maja usvojili Deklaraciju o zatvaranju OHR-a.
Nasuprot tome, potpredsjednik RS Ćamil Duraković je isti dan poslao u proceduru sopstvenu deklaraciju, protiv bezuslovnog zatvaranja OHR-a, navodeći da se o tome može govoriti, tek, kada se stvore uslovi za zatvaranje Kancelarije visokog predstavnika iz Program "5+2" obavezuje vlasti BiH da riješe pitanje raspodjele državne i vojne imovine, provedu Konačne odluke za Brčko distrikt, osiguraju fiskalnu održivost BiH i osnaže vladavinu prava.
Među uslovima je, takođe, potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), kao i pozitivna procjena političke situacije u zemlji od strane Savjeta za provođenje mira.
Do sada su ispunjena dva – SAA je potpisan 2008. godine, dok je status Brčko distrikta definisan amandmanom na Ustav BiH godinu kasnije. Preostali su djelimično ispunjeni ili i dalje nisu realizovani..
Istovremeno, političke stranke iz drugog entiteta, Federacije BiH, poručile su da OHR treba ostati u BiH sa punim ovlaštenjima.
Suprotstavljeni stavovi vlasti u BiH, kako kaže politička anlitičarka Tanja Topić, šalju poruku da bi zemlja i bez OHR-a ostala zarobljena političkim blokadama.
"Danas naše društvo nije demokratsko društvo, institucije su zarobljene, ograničeni su prostori slobode izražavanja, slobode mišljenja, krše se ljudska prava, a onda tek možemo pretpostaviti u kojoj mjeri bi to bilo izraženo da nemamo glas koji dolazi od međunarodnih institucija i organizacija", smatra Topić.
Još uvijek aktuelni visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), najavio je da će do kraja juna "iz ličnih razloga" napustiti ovu poziciju na kojoj je bio skoro pet godina. Ko će biti njegov nasljednik, još nije poznato.
Šta kažu stranke na vlasti u BiH?
Vlasti Republike Srpske, predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, nastavile su politiku osporavanja visokog predstavnika, usvojivši u Narodnoj skupštini deklaraciju protiv OHR-a.
Između ostalog, u tom dokumentu se navodi da je opstanak OHR-a u direktnoj suprotnosti sa suverenitetom BiH i težnjama ka članstvom u Evropskoj uniji.
Ona predviđa i poništavanje odluka bivših visokih predstavnika, te apel međunarodnim institucijama da zatvore OHR.
Deklaracija, kao i prethodne, nije pravno obavezujuća i odražava političke stavove i ciljeve u RS.
Sedam stranaka iz Federacije BiH, uključujući vladajuću Socijaldemokratsku partiju i opozicionu Stranku demokratske akcije, odgovorilo je Memorandumom o zaštiti ustavnog poretka, državnosti i evropskoatlantskog puta zemlje.
Poručili su da OHR mora ostati u BiH, u kojima će visoki predstavnik ostati sa bonskim ovlašćenjima sve dok bh. institucije "ne budu imale mehanizam za savladavanje blokada".
Istovremeno, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Dragan Čović, prije nekoliko dana je izjavio za Federalnu TV da je OHR-u potrebna transformacija, ograničenje nadležnosti, a i moguća selidba u Brisel.
"Ja bih volio da novi visoki predstavnik bude izmješten u briselske prostore, jer ako naš put ide tim pravcem, zašto to ne uraditi? Da ima ograničen kapacitet u ovlastima i da bude zaštitni mehanizam za dejtonsku BiH. Sve ostalo moramo biti u stanju sami rješavati", izjavio je Čović.
'Preslika odnosa unutar BiH'
Tanja Topić ocjenjuje da su srpski i bošnjački političari do sada imali sličan, ali suprotstavljen odnos prema OHR-u, dok je lider HDZ-a promijenio politički kurs.
Dodaje da su i u ovom slučaju prekopirani ustaljeni odnosi kao i po većini drugih pitanja.
Ona ističe da je deklaracija pod Dodikovim patronatom samo PR potez kojim se sadašnja vlast u RS pokušava predstaviti kao ključna za odlazak Kristijana Šmita.
Prema Topić, OHR je u BiH godinama služio kao alat u rukama svih političkih aktera za dnevnopolitičke ciljeve.
"Mi smo zapravo svih ovih godina mogli vidjeti kako je istovremeno Kancelarija visokog predstavnika i ta vrsta međunarodne prisutnosti, iako je žestoko osporavana, zapravo korišćena i u narativu i u djelovanju političkih aktera kao izgovor i alibi zašto oni zapravo ništa ne čine", rekla je ona.
Dodaje i da ko god bude mijenjao Kristijana Šmita – neko u BiH će biti nezadovoljan.
Drugačije političko okruženje za novog visokog predstavnika
Novi visoki predstavnik, po svemu sudeći, neće imati odriješene ruke kao njegovi prethodnici.
SAD su već tri decenije bile jedan od glavnih stubova podrške intervencionističkog pristupa OHR-a.
Tako su visoki predstavnici uz zeleno svjetlo iz Vašingtona koristili tzv. Bonska ovlašćenja, koja su im davala nadležnosti da smjenjuju izabrane zvaničnike i nameću zakone.
Ipak, SAD su na sjednici Savjeta bezbjednosti UN održanoj 12. maja, na kojoj je Šmit predstavljao izvještaj o stanju u BiH, poručile da se ovlašćenja trebaju postepeno prenijeti na domaće lidere.
Predstavnica SAD, Tami Brus (Tammy Bruce) je tada izjavila da bi budući visoki predstavnik trebalo da ima "znatno ograničeniji mandat".
Na istoj sjednici, Velika Britanija i Francuska su izrazile podršku OHR-u, dok je ruski predstavnik pozvao na zatvaranje OHR-a, i ustvrdio da Šmit nije legitiman visoki predstavnik, ponavljajući svoju već diskreditovanu tezu.
Upravni odbor Savjeta za provođenje mira (PIC) bi na dvodnevnoj sjednici zakazanoj za 3. i 4. juni trebalo da imenuje Šmitovog nasljednika, devetog visokog predstavnika od završetka rata u BiH.
Ovo tijelo čine SAD, Kanada, Japan, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, predstavnici EU i Evropske komisije, kao i Organizacija islamske saradnje predvođena Turskom.
Taj odbor nadgleda primjenu Dejtonskog sporazuma i bira visokog predstavnika. Rusija se 2021. godine povukla iz ovog tijela.