Američki kongresmen Joe Wilson, predlagač inicijative za izmještanje godišnjeg sastanka Parlamentarne skupštine OSCE-a iz Srbije u Južnu Karolinu, objašnjava da mu je primarni razlog za takav prijedlog "prekomjerni uticaj" ruskog predsjednika Vladimira Putina u Srbiji.
"Nažalost, ratni zločinac Putin kupio je nacionalnu naftnu kompaniju NIS. Pored toga, postoji i prekomjeran uticaj Komunističke partije Kine kada je riječ o komunikacijama i drugim investicijama. A ono što je za mene još neprihvatljivije jeste povezanost sa diktaturom u Teheranu," navodi Wilson u razgovoru za Radio Slobodna Evropa.
Na konstataciju da Srbija pregovara o prodaji NIS-a koji je u većinskom ruskom vlasništvu Wilson odgovara "pregovori nisu dovoljni".
Dok pristižu komentari stručnjaka koji podržavaju prijedlog američkih zastupnika da se naredni godišnji sastanak Parlamentarne skupštine Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (PS OSCE) održi u Americi, a ne u Srbiji iz ove organizacije za RSE potvrđuju da su upoznati sa rezolucijom.
"Kao međunarodna parlamentarna institucija, Skupština nastavlja s radom u skladu sa svojim utvrđenim pravilima i procedurama, uključujući i one koje regulišu odluke o mjestu održavanja njenih sastanaka", rekli su iz Međunarodnog sekretarijata OSCE-a za Radio Slobodna Evropa.
Zašto je Srbija problematična?
Veze Srbije sa Rusijom kao i nedavne izjave ministrice Snežane Paunović o Kosovu nalaze se u središtu napora američkih zastupnika da se zasjedanje Parlamentarne skupštine OSCE-a premjesti iz Srbije u Sjedinjene Američke Države.
Republikanski zastupnik Joe Wilson iz Južne Karoline.
Predvođeni kongresmenom Joe Wilsonom, republikanskim predstavnikom i šefom američke delegacije u skupštini OSCE-a, dvostranačka grupa zastupnika predala je Kongresu rezoluciju kojom se traži da se naredna Parlamentarna skupština OSCE-a održi u Charlestonu, Južnoj Karolini umjesto u Beogradu.
"Nedavne izjave visokih zvaničnika srbijanske vlade, zajedno sa kontinuiranim savezništvom Srbije s ratnim zločincem Putinom, postavljaju ozbiljna pitanja o tome da li je Srbija odgovarajući domaćin za jednu od vodećih evropskih institucija posvećenih demokratiji, ljudskim pravima i vladavini prava", navodi se u pismu koje je potpisao Wilson, rodom iz Južne Karoline, a koje je upućeno predsjedniku PS OSCE-a Pere Joanu Ponsu Sampietru i generalnom sekretaru Robertu Montelli.
"Nažalost, prijetnje koje dolaze iz Srbije zaista ne bi smjele da postoje u 21. veku. To ne bi trebalo da se dešava," kaže Wilson u razgovoru za RSE. "Način da se to postigne jeste prekid odnosa i uticaja ratnog zločinca Putina u Srbiji, prekid uticaja Komunističke partije Kine, koji je veoma podmukao, kao i prekid svake povezanosti sa diktaturom u Teheranu, koja ima jasnu nameru da nanese smrt Americi," kaže američki zastupnik.
Ukoliko želi da sačuva svoj kredibilitet, OSCE mora biti dosljedan sopstvenim principima, smatra Ivana Stradner iz Fondacije za odbranu demokratija iz Vašingtona.
"Država koja odbija da uskladi svoju spoljnu politiku sa evropskim partnerima, dok istovremeno produbljuje odnose sa Rusijom, Kinom i Iranom, teško može biti kredibilan domaćin skupa posvećenog evropskoj bezbednosti," kaže Stradner u komentaru za RSE.
"Što su veze Beograda sa Moskvom, Pekingom i Teheranom dublje, to je teže objasniti zašto bi upravo Beograd bio domaćin organizacije koja počiva na demokratiji, vladavini prava i ljudskim pravima", dodaje.
Sa njom se slaže i Edward P. Joseph, predavač na Univerzitetu Johns Hopkins SAIS, koji kaže da bi bila "strašna greška" da se Parlamentarna skupština održi u Beogradu.
"Održavanje Parlamentarne skupštine OSCE-a u Beogradu u vrijeme kada zvanično, čak i iz ugla EU, vlada djeluje na prilično antidemokratski način, bilo bi slanje apsolutno pogrešnog signala", kaže Joseph u razgovoru za RSE.
Joseph, američki predavač sa bogatim iskustvom na Zapadnom Balkanu, kaže da 100 posto podržava napore zastupnika. Dodaje i da ovaj potez predstavlja znak duboke zabrinutosti dvostranačkih članova Kongresa, uključujući neke istaknute republikance zbog "smjera Srbije".
Rezoluciju je podržao 41 zastupnik, a Joseph također ističe značaj udruživanja članova obje stranke oko ove rezolucije.
"Dvostranački potez bilo koje vrste u američkom Kongresu ovih dana je vrlo neobičan, tako da je ovo jasan pokazatelj ozbiljne zabrinutosti u Kongresu zbog ovog poteza", dodaje Joseph. "I nadam se da će OSCE ovo uzeti u obzir i da će preseliti Parlamentarnu skupštinu ili u Sjedinjene Američke Države ili u neku drugu zemlju."
Čitajte:
Američki kongresmeni traže da se sastanak OEBS-a ne održi u Srbiji, već u Južnoj KaroliniGodišnje zasjedanje zakazano je za narednu godinu u Beogradu nakon, pojašnjavaju iz Međunarodnog sekretarijata OSCE-a, odluke koju je donio njihov Stalni odbor tokom posljednjeg sastanka u Hagu.
"Na istom sastanku Stalnog odbora, delegacija Sjedinjenih Američkih Država obavijestila je Skupštinu da neće moći nastaviti s organizacijom Godišnjeg zasjedanja 2027. u Charlestonu, Južna Karolina", objašnjava sekretarijat PS. "Nakon tog razvoja događaja i ponude delegacije Srbije, Stalni odbor je odlučio da će se sastanak održati u Beogradu."
Beograd ranije bio domaćin
Parlamentarnu Skupštinu čine 323 člana iz 57 zemalja, uključujući Srbiju i Sjedinjene Američke Države. Članovi mandate dobiju od svojih državnih parlamenata, a sastaju se najmanje tri puta godišnje. Primarni zadatak Skupštine jeste olakšavanje međuparlamentarnog dijaloga radi unapređenja ciljeva OSCE-a po pitanju sveobuhvatne sigurnosti.
Prvobitno osnovana na Pariškom samitu 1990. godine Parlamentarna skupština radi promovisanje većeg učešća nacionalnih parlamenata država učesnica u OSCE, a danas radi i na podršci jačanja i konsolidacije demokratskih institucija u zemljama članicama.
Zasjedanje Parlamentarne skupštine OSCE-a u Beogradu 6. jula 2011.
Ovogodišnje godišnje zasjedanje održano je u Hagu, u Holandiji, s fokusom na međunarodno pravo i zajedničke principe. Beograd, za kojeg je najavljeno da će predsjedavati Parlamentarnom skupštinom sljedeće godine, već je bio domaćin istog događaja u junu 2011. godine.
Ali Joseph ističe da je klima danas drugačija.
"Izbori 2012. godine su dramatično promijenili smjer", kaže Joseph. Na tim izborima je Srpska napredna stranka, zajedno sa sadašnjim predsjednikom zemlje Aleksandrom Vučićem, došla na vlast, porazom političkih snaga koje su svrgnule autokratu Slobodana Miloševića 2000. godine.
Iako je kandidatkinja za članstvo u Evropsku uniju, Srbija skoro pet godina nije otvorila nijedno novo pregovaračko poglavlje, između ostalog i zbog nedovoljnog napretka u oblasti vladavine prava, ali i neusklađivanja svoje vanjske politike sa EU.
Dva mjeseca nakon otvaranja posljednjeg poglavlja počeo je rat u Ukrajini, a Srbija nije uskladila svoju vanjsku politiku sa Evropskom unijom i uvela sankcije Rusiji. To je tada bio ključni razlog za zastoj u pristupnim pregovorima, a u međuvremenu je došlo do pogoršanja u oblasti vladavine prava.
Vaš browser nepodržava HTML5
Granice spoljnopolitičkih 'igara' Srbije
U nedavnom izvještaju o vladavini prava za 2026. godinu Evropska komisija ukazuje na trajne, a u pojedinim oblastima i pogoršane probleme u pogledu nezavisnosti pravosuđa, autonomije tužilaštva, borbe protiv korupcije, slobode medija i demokratskog upravljanja u zemlji.
U pismu OSCE-u i kongresmen Wilson naglašava da Srbija ostaje jedna od rijetkih evropskih zemalja koja odbija uvesti sankcije Rusiji "dok istovremeno nastavlja produbljivati političke, ekonomske i energetske veze s Moskvom". Kongresmeni također ističu činjenicu da Srbija i dalje održava bezvizni režim s Rusijom.
Zahvaljujući bezviznom režimu, hiljade ruskih građana prošlo je kroz Srbiju nakon što je Moskva započela invaziju na Ukrajinu 2022. godine i uvođenja sankcija protiv Rusije.
Prema prošlogodišnjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije više od 48.000 ruskih građana ima privremeni boravak u Srbiji. Nadalje, uprkos upozorenjima EU o potencijalnim sigurnosnim rizicima, više od 300 Rusa dobilo je srpsko državljanstvo od početka smrtonosne invazije Moskve na Ukrajinu.
"Šira politika Srbije dosljedno je očuvala ratnog zločinca Putina i njegov politički, ekonomski i diplomatski uticaj na Balkanu, što je u suprotnosti s koordiniranim odgovorom koji je usvojila većina država članica OSCE-a nakon ruske ubilačke invazije na Ukrajinu", navodi se u pismu.
I Joseph naglašava da je usklađivanje sa sankcijama EU obaveza Srbije kao zemlje kandidatkinje.
Srbija mora odlučiti na čijoj je strani, ponavlja Joseph riječi njemačkog kancelara Friedricha Merza sa samita EU-Zapadni Balkan.
Merz je na samitu održanom početkom juna u crnogorskom Tivtu rekao da je neprihvatljivo balansiranje Srbije između Kine, Rusije i Evrope.
"Srbija mora jasno da odluči gdje vidi svoju budućnost. A ako je odgovor Srbije Evropa, onda je odgovor Evrope Srbija", rekao je tada Merz.
Joseph ipak naglašava da stvarni razlog zbog kojeg Srbija nastavlja svoje odnose sa Rusijom i odbija da uvede sankcije jeste jer su "SAD i EU to dozvolile."
"I tek sada vidimo ovu važnu rečenicu kancelara Merza u Tivtu. Vidjet ćemo da li će Njemačka i EU reagovati. I ovo je veoma važan signal članova Kongresa i moramo vidjeti hoće li američka administracija prepoznati ovaj signal."
Politiku srpskog balansiranja naglašava i Ivana Stradner koja kaže da Vučićeva vlast danas više liči na "pozornicu geopolitičkog balansiranja nego na simbol evropskih vrednosti."
"Vučićeva politika nije neutralnost već je ona stalno pregovaranje o tome ko će ponuditi više: evropski novac, kineske investicije, rusku podršku i američki legitimitet," kaže Stradner.
Čitajte:
Srbija najavljuje dalju nabavku oružja iz Kine uprkos upozorenjima ZapadaPredsjednik Srbije Aleksandar Vučić je nedavno uprkos upozorenjima Zapada, najavio novu nabavku kineskih supersoničnih balističkih raketa. Prema međunarodno dostupnim registrima naoružanja, Srbija je jedina zemlja u Evropi koja posjeduje ove rakete, a Peking je najveći vojni snabdjevač Beograda, dok su i EU i SAD više puta upozoravale Srbiju na opasnost produbljivanja vojne saradnje sa Kinom.
Odnosi sa Iranom
Osim odnosa s Rusijom, američki kongresmen Wilson je u svom postu na X također naveo da Srbija ima pretjerani "ruski, kineski i iranski" uticaj i da je njihov zvaničnik prisustvovao sahrani Alija Hamneija, iranskog vrhovnog vođe ubijenog u zajedničkoj američko-izraelskoj akciji 28. februara.
Srpski ministar informisanja i telekomunikacija Boris Bratina bio je među rijetkim evropskim predstavnicima na sahrani vrhovnog vođe Irana, ajatolaha Alija Hamneija. Zvanični Beograd je posljednjih godina održavao prijateljske odnose s Iranom uprkos tome što je zemlja pod međunarodnim sankcijama zbog nuklearnih aktivnosti i kršenja ljudskih prava.
Wilson u pismu spominje izjavu koju je ranije ovog mjeseca dala ministrica državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović, u kojoj je rekla "Da sam Slobodan Milošević, počinila bih etničko čišćenje na Kosovu 1998. godine."
Istraživanje Radija Slobodna Evropa otkrilo je da je, godinama dok je bila poslanica u Srbiji, ministrica Paunović primala platu kao direktorica Apotekarske ustanove na Kosovu, čak i nakon što je ta ustanova prestala postojati. Ministrica poriče te informacije.
"Izjave koje izgledaju kao da podržavaju etničko čišćenje su fundamentalno nekompatibilne s principima na kojima je OSCE osnovan", navodi se u Wilsonovom pismu.
Tokom rata na Kosovu ubijeno je više od 13.000 civila, većinom Albanaca, dok su hiljade nestale.
Čelnici tadašnje Jugoslavije i snaga bezbjednosti označeni su pred Haškim tribunalom kao ključni učesnici u zajedničkom zločinačkom poduhvatu nasilnog protjerivanja stotina hiljada albanskih civila sa Kosova od marta do juna 1999. godine.
Šta će biti sa godišnjim sastankom?
Wilson kaže da će nastaviti da se zalaže za to da SAD budu odgovarajuća lokacija za održavanje Parlamentarne skupštine OSCE-a 2027. godine. Ukoliko ne uspije, stav mu je jasan.
"Nadam se da će, bez obzira na to koja zemlja bude domaćin, to biti država koja će smanjivati uticaj ratnog zločinca Putina, uticaj Komunističke partije Kine i uticaj mula u Teheranu koji žele smrt Americi", zaključuje Wilson u razgovoru za RSE.
Iz Narodne skupštine Srbije nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o rezoluciji kojom se traži izmještanje Parlamentarne skupštine iz Srbije. Odgovor je izostao i iz kancelarije predsjednika Srbije.