Kosovu prijeti 'bugarski scenario'

Na dan kada su navršena četiri mjeseca od posljednjih parlamentarnih izbora, potvrđeno je da će Kosovo ponovo ići na izbore.

Brz povratak biračkim kutijama ne dolazi kao rezultat političkog dogovora, već kao posljedica krize koju politički akteri nisu uspjeli riješiti.

"Ovo je njihova politička nezrelost, kako prema državi, tako i prema olujnim globalnim dešavanjima kroz koja svijet prolazi", ocijenio je za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Ilir Deda.

Građani Kosova će, najkasnije 7. juna, ponovo izaći na parlamentarne izbore, po treći put u posljednjih 16 mjeseci.

Ovaj proces postao je neizbježan 28. aprila, samo četiri mjeseca nakon izbora održanih 28. decembra, kada poslanici nisu uspjeli izabrati predsjednika, čime je automatski aktiviran ustavni rok koji zemlju vodi na izbore u roku od 45 dana.

Stranka na vlasti, Pokret Samoopredjeljenje, optužila je opoziciju za namjerni bojkot sjednica, dok su opozicione stranke optužile vlast za nedostatak saradnje i pokušaje koncentracije moći u jednim rukama.

"Da bi Kosovo dobilo novog predsjednika, potrebna je nova opozicija. Opozicija je stara. Ta opozicija može ponuditi poneko novo lice, ali zanat i karakter su joj stari, zbog čega je i u slobodnom padu", izjavio je premijer Albin Kurti, ujedno i predsjednik Samoopredjeljenja, na posljednjoj sjednici desetog saziva.

Čitajte:

Skupština nije izabrala novog predsednika Kosova, slede novi parlamentarni izbori

Dvije glavne opozicione stranke, Demokratska partija Kosova (PDK) i Demokratski savez Kosova (LDK), pozdravile su odlazak na nove izbore, iako su, prema riječima predsjednika LDK-a, oni nametnuti od strane vlasti koja je sa većinom od 51 posto tražila "političko potčinjavanje".

"Sada je vrijeme za ujedinjenje dobrih ljudi ove zemlje, koji žele normalno Kosovo, bez drame i bez propagande…", napisao je Lumir Abdixhiku na Facebooku.

Kriza koja se ponavlja, a ne novi epizodni slučaj

Ova situacija nije nova za Kosovo.

Sličan scenario ponovio se neposredno nakon izbora održanih 9. februara 2025, kada je Skupština mjesecima ostala nekonstituisana, a na kraju je propalo i formiranje Vlade.

I tada je odgovornost bila podijeljena među političkim akterima, uz međusobne optužbe koje su se prelivale s jedne strane na drugu.

Za Dedu, trenutna situacija više nije izolovan incident, već obrazac koji poprima jasne konture.

On upozorava da se Kosovo približava scenariju sličnom onome u Bugarskoj, koja je u posljednjih pet godina prošla kroz sedam uzastopnih izbornih ciklusa, bez postizanja institucionalne stabilnosti.

"Nije se očekivalo da nakon izbora od 28. decembra, na kojima je Pokret Samoopredjeljenje osvojio 51 posto glasova, dođemo u ovakvu situaciju", navodi on.

U svojoj analizi, Deda smatra da problem ne leži u političkom sistemu, već u načinu na koji se on koristi.

Kako ističe, Kosovo ima napredan institucionalni okvir, ali se on pretvara u instrument političkih sukoba, umjesto da služi kao temelj stabilnosti.

Glavnu odgovornost Deda pripisuje najvećoj partiji, koja je, prema njegovim riječima, imala realnu priliku da izgradi institucionalnu održivost.

On smatra da je ova kriza mogla biti lako izbjegnuta.

"Partije su mogle razgovarati o tome kakvog predsjednika žele: ličnost koja je politički aktivna još od devedesetih godina, reflektujući put i proces državotvorstva Kosova; ličnost povezanu s Oslobodilačkom vojskom Kosova (OVK), kao svojevrsni odgovor na proces u Hagu; ili ličnost okrenutu budućnosti", navodi Deda.

Umjesto toga, ocjenjuje, rasprava se pretvorila u političku igru prebacivanja krivice i "fabrikovanja alibija" za izbjegavanje odgovornosti.

Čitajte:

Predsjedništvo Kosova: Ceremonijalna funkcija, ali žestoka politička borba

Deda upozorava da Kosovo, nastavi li se ovom putanjom, rizikuje da ostane po strani kada su u pitanju važna globalna dešavanja, dok percepcija zemlje kao krhke države može imati dugoročne posljedice - i u odnosima s međunarodnim partnerima, i u pogledu povjerenja građana.

"Samo se nadam da će nakon novih izbora doći do političkog sazrijevanja i jačanja kulture konsenzusa", zaključuje Deda.

U suprotnom, upozorava on, ciklus izbora se možda neće zaustaviti.

Između legitimiteta i 'izgubljenog vremena'

Radio Slobodna Evropa zatražio je komentar od američkog State Departmenta i Evropske unije povodom neuspjeha Kosova da izabere predsjednika i odlaska na nove izbore, kao i o posljedicama koje bi to moglo imati na političku stabilnost zemlje, ali do objavljivanja ovog teksta nije dobio odgovor.

Toby Vogel, analitičar Vijeća za demokratizaciju politike u Briselu, kaže da se prijevremeni izbori mogu posmatrati kao "izgubljeno vrijeme", jer postoji vjerovatnoća da će proizvesti sličan politički rezultat kao prethodni.

Ipak, naglašava da je to proces predviđen Ustavom, te da je stoga i legitiman i demokratski.

"Kao istinska demokratska vlada, Vlada Kurtija i druge vlasti, Parlament i tako dalje, slijede ustavnu proceduru", ocjenjuje Vogel za Radio Slobodna Evropa.

Čitajte:

Kosovo između privida stabilnosti i stvarnih prijetnji

Iz evropske perspektive, on kaže da EU i neke države članice ne pokazuju političku volju da pomaknu Kosovo naprijed u procesu integracija, skrivajući se iza narativa o "unutrašnjoj nestabilnosti".

"Čak i kada je Kosovo uživalo dosad neviđenu unutrašnju stabilnost pod premijerom Kurtijem, EU nije napravila nikakav napredak ni u dijalogu sa Srbijom niti u procesu članstva - što pokazuje da je narativ o nestabilnosti samo neutemeljen izgovor koji prikriva nedostatak političke volje u Briselu i ključnim državama članicama", dodaje Vogel.

Trošak koji nadilazi politiku

Kriza na Kosovu ne ograničava se samo na politiku. Ona direktno utiče i na tempo državnog odlučivanja.

Prema riječima Naima Jakaja iz Instituta Kosova za pravosuđe, prva posljedica je paraliza zakonodavnog procesa. U nedostatku funkcionalnog parlamenta, ne usvajaju se novi zakoni i usporavaju ključne reforme, uključujući one koje se odnose na vladavinu prava i evropske integracije.

Drugi problem, kako ocjenjuje, jeste i nedostatak parlamentarnog nadzora nad Vladom - ključnog elementa u demokratskom sistemu.

Ova situacija, naglašava Jakaj, značajno smanjuje nivo odgovornosti i transparentnosti u donošenju odluka.

"Vlada u tehničkom mandatu ima ograničen mandat i ne može donositi dugoročne strateške odluke, što zemlju ostavlja u stanju institucionalne stagnacije. U suštini, stvara se institucionalni vakuum, u kojem država funkcioniše minimalno, ali se ne razvija", kaže Jakaj za Radio Slobodna Evropa.

Ističe da se nedostatak vlade s punim mandatom direktno odražava i na međunarodnom planu.

Prema njegovim riječima, to može izazvati kašnjenja u važnim procesima, poput aplikacije za članstvo u Vijeću Evrope ili ispunjavanja obaveza u okviru Plana rasta Evropske unije.

Čitajte:

Kosovo pred političkim ispitom: Kompromis ili nova kriza?

Finansijski račun izbora

Pored političke i pravne dimenzije, kriza stvara i dodatni teret – finansijski, jer svaki novi izborni proces znači nove troškove za državni budžet.

Portparol Centralne izborne komisije Kosova (CIK) Valmir Elezi kaže za Radio Slobodna Evropa da 2026. godina nije planirana kao izborna godina, te da u godišnjem budžetu institucije nisu predviđena sredstva za prijevremene izbore.

U takvim okolnostima, CIK je primoran da se obrati Vladi Kosova sa zahtjevom za sredstva kako bi pokrio troškove organizacije procesa.

Kao poređenje, Elezi navodi posljednje izbore od 28. decembra, za koje je bio planiran budžet od 11,5 miliona eura, dok su stvarni troškovi iznosili oko sedam miliona eura, prema još nepotpunim podacima.

Na tim izborima, više od dva miliona građana Kosova, unutar i izvan zemlje, imalo je pravo glasa – broj koji se očekuje da ostane sličan i na narednim izborima.

Izlaznost je bila oko 45 posto, ali takav nivo nije zagarantovan, jer, kako kaže Jakaj, česti izbori stvaraju "zasićenje" među biračima.

Za razliku od njega, Deda fokus vidi na drugoj strani: ne na padu izlaznosti, već na načinu na koji će građani sami protumačiti i ocijeniti političku situaciju.

"Test izbora je zrelost naroda Kosova – hoće li građani Kosova kazniti takvo ponašanje stranaka ili će ga odobriti", zaključuje Deda.