Godine 2013, u vrijeme kada je Evropa govorila o proširenju i stabilnosti, Kosovo i Srbija potpisali su u Briselu prvi sporazum o normalizaciji odnosa. Nakon godina napetosti i postratne boli, susjedi su djelovali spremni za novo poglavlje - neuobičajeno za istoriju regiona.
Tekst sporazuma
1. Biće uspostavljena Zajednica / Asocijacija opština sa srpskom većinom na Kosovu. Članstvo će biti otvoreno za svaku opštinu, uz saglasnost opština članica.
2. Zajednica / Asocijacija biće osnovana statutom. Njeno raspuštanje moguće je isključivo odlukom opština članica. Pravne garancije biće osigurane važećim zakonima i ustavnim zakonodavstvom (uključujući dvotrećinsku većinu zakonodavnog tijela).
3. Strukture Zajednice / Asocijacije biće uspostavljene na istim osnovama kao i postojeći statut Asocijacije opština Kosova, uključujući predsjednika, potpredsjednika, Skupštinu i Vijeće.
4. U skladu s nadležnostima utvrđenim Evropskom poveljom o lokalnoj samoupravi i zakonima Kosova, opštine članice imat će mogućnost međusobne saradnje radi ostvarivanja svojih ovlaštenja kroz Zajednicu / Asocijaciju. Zajednica / Asocijacija imaće potpuni pristup oblastima ekonomskog razvoja, obrazovanja, zdravstva, urbanog i ruralnog planiranja.
5. Zajednica / Asocijacija može vršiti i dodatne nadležnosti, u skladu s ovlaštenjima koja joj delegiraju centralne vlasti.
6. Zajednica / Asocijacija imaće predstavničku ulogu pred centralnim vlastima i u tu svrhu imaće mjesto u Savjetodavnom vijeću za zajednice. U skladu s tim, predviđena je i uloga posmatrača.
7. Na Kosovu će postojati jedinstvena policijska struktura – Policija Kosova. Svi policijski službenici na sjeveru Kosova biće integrisani u Policiju Kosova. Plate će se isplaćivati isključivo preko Policije Kosova (PK).
8. Pripadnicima postojećih srpskih sigurnosnih struktura biće ponuđena radna mjesta u odgovarajućim strukturama Kosova.
9. Biće imenovan regionalni komandir Policije za četiri opštine sa srpskom većinom (Sjeverna Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić). Komandir će biti kosovski Srbin, kojeg imenuje Ministarstvo unutrašnjih poslova sa liste koju dostave četiri gradonačelnika u ime Zajednice / Asocijacije. Sastav Policije Kosova na sjeveru odražavaće etnički sastav stanovništva tih opština.
(Također će postojati drugi regionalni komandir za opštine Južna Mitrovica, Skenderaj i Vučitrn). Regionalni komandir za četiri sjeverne opštine sarađivaće s ostalim regionalnim komandirima.
10. Pravosudni organi biće integrisani i djelovati u okviru pravnog sistema Kosova. Apelacioni sud u Prištini uspostaviće vijeće u kojem će većinu činiti kosovski Srbi, nadležno za sve opštine sa srpskom većinom. Jedna podružnica tog Apelacionog suda, sa administrativnim i sudijskim osobljem, trajno će biti smještena u sjevernoj Mitrovici (Okružni sud u Mitrovici). Većinu svakog sudskog vijeća u toj podružnici činiće kosovski Srbi. Mjesto rada sudija zavisiće od prirode predmeta.
11. Lokalni izbori u opštinama na sjeveru biće održani 2013. godine, uz pomoć OSCE-a, u skladu sa zakonima Kosova i međunarodnim standardima.
12. Plan implementacije, uključujući vremenski okvir, biće izrađen 26. aprila. Za sprovođenje ovog sporazuma primjenjivaće se princip transparentnog finansiranja.
13. Pregovori o energetici i telekomunikacijama biće intenzivirani s obje strane i završeni najkasnije do 15. juna.
14. Postignut je dogovor da nijedna strana neće blokirati, niti poticati druge da blokiraju napredak druge strane na putu ka Evropskoj uniji.
15. Uz pomoć Evropske unije, obje strane uspostavit će Zajednički odbor za implementaciju. potpisan je 19. aprila te godine, a potpisali su ga tadašnji premijeri dviju zemalja, Hashim Thaçi i Ivica Dačić. Sporazum je uslijedio nakon višemjesečnih intenzivnih pregovora, uz posredovanje tadašnje visoke predstavnice Evropske unije za vanjsku politiku, Catherine Ashton.
"Želim ih pohvaliti za odlučnost tokom ovih mjeseci i za hrabrost koju su pokazali. Veoma je važno da ono što danas vidimo predstavlja korak dalje od prošlosti i, za obje zemlje, korak bliže Evropi", rekla je tada Ashton.
Sporazum je djelovao prilično obećavajuće za dvije zemlje koje članstvo u Evropskoj uniji smatraju strateškim ciljem - barem na deklarativnom nivou. To su jasno istakla i oba premijera, a Thaçi je posebno naglasio potencijal sporazuma.
"Ovaj sporazum danas predstavlja početak nove epohe - epohe pomirenja i međudržavne saradnje. On će nam pomoći da zaliječimo teške rane prošlosti, ukoliko budemo imali mudrost i razboritost da ga provodimo u praksi", rekao je Thaçi u to vrijeme.
Međutim, uprkos nadi stvorenoj prije 13 godina, dešavanja na terenu pokazuju da je veliki dio te mudrosti i razboritosti tek treba pokazati u praksi.
Iako su se tokom godina mijenjali lideri na Kosovu, u Srbiji i u Evropskoj uniji, napredak u ključnoj tački sporazuma - formiranju Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu - ostao je ograničen.
Razlog tome je činjenica da je Ustavni sud Kosova utvrdio neusklađenosti pojedinih principa sa Ustavom. Iako je ostavljena mogućnost za njihovo usklađivanje, u Prištini su trajale rezerve zbog, kako je navedeno, mogućeg uticaja Zajednice na funkcionalnost države.
Istovremeno, Brisel i Beograd insistirali su na njenom osnivanju.
Na kraju, uprkos desetinama sastanaka, evropskom nacrtu statuta i novom sporazumu postignutom deset godina kasnije, proces je ostao u mjestu - bez stvarnog pomaka.
Srbija se već više od godinu dana suočava s antivladinim protestima, dok se Kosovo bori s političkim podjelama koje su ga mjesecima ostavile bez funkcionalne skupštine i s vladom u tehničkom mandatu. U takvim okolnostima izostao je i direktan kontakt na visokom nivou - sastanak lidera dviju zemalja, premijera Kosova Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nije održan još od septembra 2023. godine.
Iz perspektive bivšeg austrijskog diplomate Wolfganga Petritscha, zastoj u briselskom procesu ima neposrednije posljedice po Kosovo nego po Srbiju.
Govoreći za emisiju Expose Radija Slobodna Evropa, Petritsch ocjenjuje da Kosovo plaća cijenu u pogledu sigurnosti, stabilnosti i orijentacije ka budućnosti, dok njegova politika ostaje uglavnom okrenuta unutrašnjim pitanjima i nedovoljno usklađena sa širim evropskim i geopolitičkim kontekstom.
"Svaki put kada sam u Prištini ili razgovaram s ljudima tamo, stičem utisak da postoji samo Kosovo i ništa drugo. To je potpuno pogrešan pristup. Gospodin Kurti ima jasne kvalitete, ali ako ne shvati da mora djelovati kao dio tima - kako unutar zemlje, tako i na evropskoj sceni - stvari neće ići dobro za razvoj Kosova", kaže Petritsch.
Radio Slobodna Evropa pitala je Vladu Kosova da li je otvorena za novu fazu dijaloga sa Srbijom i na koji način planira izbjeći dalje zastoje, ali odgovor nije stigao.
Tokom predstavljanja novog vladinog kabineta prošlog mjeseca, Kurti je rekao da će njegova vlada nastaviti proces normalizacije odnosa sa Srbijom kroz konstruktivan i kreativan dijalog.
"Kao i tokom protekle četiri godine, normalizacija je pitanje uređenja odnosa između dvije države - kao bilateralni i vanjski odnos, a ne kao miješanje ili intervencija u unutrašnja pitanja", rekao je Kurti 11. februara.
Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, američka predstavnica izjavila je ove sedmice da predsjednik Donald Trump očekuje jasno angažovanje Kosova i Srbije na zajedničkom radu, smanjenju tenzija i povratku stvarnom dijalogu, a ne samo deklarativnim izjavama.
Prema riječima Tammy Bruce, Sjedinjene Države će blisko sarađivati isključivo s liderima koji "gledaju ka budućnosti, a ne ka prošlosti".
Prema Petritschovom mišljenju, prvi korak treba da dođe iz Prištine, koja bi, u skladu s Briselskim sporazumom, trebala ponuditi Srbima konkretne kulturne, jezičke i administrativne nadležnosti. To bi, kako smatra, poslalo signal nove, saradničke politike i otvorilo prostor za stvarni odnos s predstavnicima srpske zajednice.
Čak i ako bi se Srbija tome usprotivila, ona bi se tada pojavila kao strana koja blokira proces.
Petritsch naglašava da su garancije iz Brisela u tom pogledu od ključnog značaja.
"Od samog početka bilo je jasno da Evropljani neće dozvoliti stvaranje još jedne Republike Srpske. U Bosni i Hercegovini platili smo visoku cijenu zbog toga i ne želimo da se to ponovi na Kosovu. Prema tome, jasno je da je riječ o kulturnim, jezičkim i administrativnim pitanjima koja treba riješiti", rekao je Petritsch.
Radio Slobodna Evropa pitala je i Evropsku uniju da li postoje napori za pokretanje nove faze dijaloga, ali ni iz Brisela nije stigao odgovor. Ove sedmice, kao i prošlog mjeseca, specijalni izaslanik EU-a za dijalog između Kosova i Srbije, Peter Sorensen, boravio je u više posjeta Kosovu i Srbiji, gdje je naglašavao važnost nastavka i unapređenja procesa.
U martu se sastao i sa zvaničnicima američkog State Departmenta u Washingtonu, s kojima je, kako je rekao, postignut dogovor o usklađivanju narednih koraka u dijalogu, ali bez iznošenja dodatnih detalja.
Rikard Jozwiak, urednik za evropska pitanja Radija Slobodna Evropa, kaže da Evropska unija aktivno radi na organizaciji novog sastanka između Kurtija i Vučića, koji bi se mogao održati krajem proljeća. Međutim, tačan datum i sama realizacija sastanka zavisit će od dešavanja na terenu.
"Nikada nije bilo više optimizma u pogledu sastanka dvojice lidera otkako je Kaja Kallas preuzela dužnost visoke predstavnice EU za vanjsku politiku. To se vidi kao najbolja prilika u gotovo godinu i po dana da se takav susret održi. Tačan termin se još ne zna, ali očekivanja su vezana za maj ili juni", rekao je Jozwiak za emisiju Expose.
Ipak, on je skeptičan kada je riječ o suštinskom napretku ili konkretnom pomaku ka članstvu u Evropskoj uniji u bliskoj budućnosti. Kako navodi, lideri u Prištini i Beogradu ostvaruju političku korist na unutrašnjem planu zauzimanjem tvrđeg stava prema Briselu, dok istovremeno ne očekuju opipljive koristi od EU tokom svojih političkih karijera.
"Proces integracije zahtijeva vrijeme. Vidimo koliko je dugo trebalo Crnoj Gori, koja nema bilateralne probleme poput ova dva slučaja. Vidimo koliko je blokirana Sjeverna Makedonija. Vidimo koliko je blokirana Bosna i Hercegovina. Stoga, obećanje EU koje je bilo veoma snažno 2013. godine - pa čak i 2011., kada su započeli pregovori između Kosova i Srbije - više nema istu težinu. Koliko je država ušlo u EU od 2011. godine? Samo Hrvatska, koja je već tada bila na putu ka članstvu", podsjeća Jozwiak.
On upozorava da je ovakvo status quo stanje između Kosova i Srbije opasno, ali dodaje da je Evropa postala prilično ravnodušna prema tom riziku, dok su lideri u Prištini i Beogradu naučili živjeti s njim - pa čak i politički profitirati od njega.
Sličnu zabrinutost dijeli i Petritsch, koji, međutim, naglašava da Kosovo mora hitno djelovati.
U svijetu koji postaje sve nestabilniji, male i politički krhke države su "prve koje padaju" kada izbiju krize, upozorava Petritsch.
U kontekstu neizvjesnosti oko uloge NATO-a i budućnosti američkog angažmana, on poručuje da Kosovo "ne može priuštiti zadržavanje statusa quo".
Prema njegovim riječima, napredak u provođenju Briselskog sporazuma nije tek tehnički detalj, već ključni uslov za stabilizaciju samog postojanja Republike Kosovo.
"Kosovo je 1999. godine bilo jedina zemlja u istoriji koja je oslobođena od strane vojnog saveza. To, po mom mišljenju, nameće posebnu odgovornost: da se djeluje promišljeno, da se sarađuje, da se uradi ono što je nužno i da se napravi korak dalje - kako bi se postalo dijelom porodice evropskih država", kaže Petritsch.
Kosovo, koje još uvijek nije priznato od pet zemalja Evropske unije, jedina je zemlja na Zapadnom Balkanu koja nema status kandidata za članstvo u tom bloku.
Srbija, koja se donedavno smatrala predvodnikom procesa približavanja Briselu, od 2021. godine nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje, zbog odbijanja da se uskladi s vanjskom politikom EU.
Prema Jozwiakovim riječima, cijeli Zapadni Balkan danas zauzima niže mjesto na agendi Evropske unije - region jeste važan, ali je očigledno gurnut u sjenu ratova u Ukrajini i Iranu, sve dok neka ozbiljna kriza ponovo ne skrene pažnju na njega.