Evropska komisija smatra da treba nastaviti pristupne pregovore sa Srbijom kako zemlja ne bi izgubila korak u odnosu na ostale države kandidate za članstvo u Evropskoj uniji (EU), rečeno je tokom rasprave o Srbiji održane na plenarnoj sednici Evropskog parlamenta.
"Dok druge zemlje napreduju u procesu pristupanja, ne želimo da Srbija zaostane. Zato je, u svetlu nedavnih pozitivnih pomaka, Komisija obnovila svoju preporuku Savetu da otvori Klaster 3 u pristupnim pregovorima sa Srbijom. Komisija će nastaviti da podstiče dalji napredak reformi, na dobrobit građana Srbije i čitavog srpskog društva", rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos tokom rasprave.
Čitajte:
Da li će preporuka Evropske komisije ubediti članice EU da otvore Klaster 3 za Srbiju?Ona je Srbiju ocenila kao važnog partnera u regionu sa jasnom perspektivom članstva u Evropskoj uniji. Istakla je da je evropska strana na samitu EU–Zapadni Balkan, održanom početkom juna u Tivtu, čula jasne poruke srpskog rukovodstva da je članstvo u Evropskoj uniji njihov strateški prioritet.
Dodala je da Srbija sada treba da pokaže svoju stratešku opredeljenost, odgovori na zabrinutosti Evropske unije i nastavi sa sprovođenjem neophodnih reformi.
"Kao što smo više puta naglasili, reforme u oblasti vladavine prava, kao i poštovanje demokratskih principa i sloboda, ostaće ključni uslov za napredak Srbije na njenom evropskom putu", navela je Marta Kos.
Rasprava o Srbiji održana je uoči glasanja o Rezoluciji Evropskog parlamenta o Srbiji, koje je zakazano za 8. jul.
Za razliku od ostalih zemalja regiona, o Srbiji se raspravljalo odvojeno. Evropski parlament je krajem juna usvojio rezolucije o drugim državama Zapadnog Balkana, dok je za Srbiju odlučeno da se rasprava održi naknadno, zbog političkog značaja i aktuelne situacije u zemlji.
Čitajte:
U julu moguć nastavak pristupnih pregovora Srbije, potezi vlasti otežavaju pozitivne napore unutar EUAutor rezolucije, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula, ocenio je da gotovo da nema oblasti u kojoj je napredak Srbije ka članstvu u Evropskoj uniji ocenjen kao značajan.
On je optužio evropske institucije da su politikom stabilokratije doprinele padu podrške članstvu Srbije u EU. Kao važan razlog gubitka poverenja građana u EU naveo je, kako je rekao, "tolerisanje lažnog proevropskog narativa vlasti u Beogradu tokom svih proteklih godina", upozorivši da bi nastavak pristupnih pregovora u ovakvim okolnostima bio pogrešan.
„Ta stagnacija imala je svoje jasne i opravdane razloge, baš kao što ih pokretanje procesa danas nema. Ne možemo govoriti o iskoraku u vladavini prava ako se pokušava ispravljati nešto što je od početka urađeno potpuno pogrešno, jer ti Mrdićevi, odnosno Vučićevi zakoni, nisu ni trebalo da budu usvojeni," rekao je Picula.
Dodao je i da Evropski parlament treba biti "čvrsti u svojoj posvećenosti poštovanju vrednosti i pravila."
"Ne možemo prećutati nazadovanje u vladavini prava, eroziju demokratskih standarda i destruktivan uticaj na stabilnost regiona. Ako vlasti Srbije žele da napreduju na svom putu ka EU moraju da donesu jasan strateški izbor, sprovedu ključne reforme i u potpunosti usklade svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa politikom EU uključujući i sankcije prema Rusiji“, rekao je Picula.
Čitajte:
Evropski parlament usvojio rezolucije o BiH, Kosovu i Crnoj Gori: Podrška reformama, upozorenja zbog krizePicula je naglasio da izveštaj o Srbiji, koji će usvajanjem na plenarnoj sednici dobiti formu rezolucije Evropskog parlamenta, odražava kontinuirano urušavanje demokratskih standarda u zemlji.
On je postavio pitanje da li Srbiju treba nagraditi otvaranjem novog klastera kada je njena usklađenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije na svega 63 odsto, dok ostale zemlje kandidati nemaju problem sa potpunim usklađivanjem.
Ukazao je i na jačanje veza Srbije sa Kinom i Rusijom, podsetivši na prisustvo srpskog ministra državnoj sahrani u Iranu, kao i predsednice Skupštine Srbije inauguraciji predsednika Venecuele Nikolasa Madura.
Takođe je ocenio da je bilo nemoguće ignorisati pokušaje iz Beograda da ugrozi održavanje samita EU–Zapadni Balkan, koji je nedavno održan u Crnoj Gori.
Picula se osvrnuo i na stanje medijskih sloboda u Srbiji, upozorivši da je u toku proces preuzimanja i malog broja preostalih nezavisnih medija, koji bi, prema njegovim rečima, mogli postati zavisni od vlasti koja ne toleriše kritiku.
Većina poslanika koji su učestvovali u raspravi usprotivila se preporuci Evropske komisije da se Srbiji tokom jula otvori Klaster 3.
Rasprava održana posle tenzija među političkim grupama
Najveća poslanička grupa u Evropskom parlamentu, Evropska narodna partija (EPP), zalagala se da se o rezoluciji o Srbiji uopšte ne vodi rasprava na plenarnoj sednici, već da se odmah pristupi glasanju.
Kako nije postignuta saglasnost, postignut je kompromis da rasprava bude skraćena na 30 minuta, umesto uobičajene duže debate. Takođe je dogovoreno da u raspravi govori samo po jedan predstavnik svake političke grupe.
Čitajte:
Da li je Vučić zalupio vrata Evropskoj uniji?Srpska napredna stranka pridruženi je član Evropske narodne partije.
Poslanik EPP-a Ivo Davor Stier ocenio je da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić jasno stavio do znanja da Srbija može da sprovodi reforme povezane sa Evropskom unijom i da je imenovao veoma profesionalan pregovarački tim, ali da je istovremeno poručio da neće okrenuti leđa Rusiji.
"Srbija sebe ne doživljava kao deo Zapada, već vodi politiku nesvrstanosti koja je duboko ukorenjena u društvu. Ta politika postojala je i pre Vučića i verovatno će postojati i posle njega. Iako bi Evropska unija trebalo da uvaži takvu odluku, Srbija mora da razume da neće ostvariti napredak ka članstvu u EU ukoliko nastavi da održava prijateljske odnose sa protivnicima Evropske unije", rekao je Stier.
On je poručio da Srbija u skorije vreme neće uskladiti svoju spoljnu politiku sa Evropskom unijom, zbog čega bi Unija, prema njegovim rečima, trebalo da vodi pragmatičan, ali čvrst pristup prema Beogradu, bez lažnih očekivanja o napretku u pristupnim pregovorima.
Šta piše u Rezoluciji o Srbiji?
U rezoluciji će biti ocenjeno da Srbija i dalje stagnira na putu ka članstvu u Evropskoj uniji zbog nazadovanja u oblasti vladavine prava, demokratije i usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU.
Čitajte:
Spoljnopolitički komitet Evropskog parlamenta: Srbija tapka u mestu na putu ka EUU dokumentu se izražava zabrinutost zbog produbljivanja saradnje Srbije sa Rusijom i Kinom, jačanja vojne saradnje sa Pekingom, širenja dezinformacija i antievropske retorike, uz poziv Beogradu da napravi jasan geopolitički izbor i uskladi se sa sankcijama Evropske unije protiv Rusije.
Izražava se i ozbiljna zabrinutost zbog, kako se navodi, verodostojnih izveštaja prema kojima je Srbija postala ključno operativno središte za ruske hibridne i destabilizujuće aktivnosti u Evropi.
U dokumentu se osuđuju i ruske aktivnosti stranog mešanja u Srbiji, uz ocenu da se Srbija aktivno koristi kao regionalna platforma za širenje dezinformacija i kampanja pogrešnog informisanja širom Zapadnog Balkana.
Posebno žaljenje izražava se zbog niske podrške članstvu u Evropskoj uniji među građanima Srbije. U rezoluciji se navodi da je to posledica "dugotrajnog, manipulativnog i sistematskog anti-EU narativa koji šire mediji pod kontrolom vlasti, kao i pojedini visoki srpski zvaničnici i članovi vladajuće stranke, uključujući i one na najvišem nivou".
Izveštaj je početkom juna usvojio Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta, a glasanjem 8. jula postaće zvanična Rezolucija Evropskog parlamenta o Srbiji.