Evropska komisija potvrdila je da je državama članicama Evropske unije dostavila dokument o Srbiji uz preporuku za otvaranje Klastera 3 u pristupnim pregovorima, mada nije izvesno da će to naići na pozitivan odgovor vlada koje smatraju da Srbija nije ispunila sve potrebne korake.
Kako je Radiju Slobodna Evropa (RSE) rečeno iz ove institucije, procena Evropske komisije zaključuje da je Srbija nedavno sprovela važne elemente obaveza preuzetih krajem 2024. godine u vezi sa reformom pravosuđa, Regulatornim telom za elektronske medije (REM) i izbornim zakonodavstvom.
Ne očekujem da će izveštaj Komisije ubediti Holandiju da promeni stavRainier Jaarsma, ekspert za pitanja Zapadnog Balkana iz Holandije
"Evropska komisija smatra da bi Klaster 3 trebalo otvoriti u julu 2026. godine, uzimajući u obzir napore Srbije u ključnim oblastima i činjenicu da je ukupna ravnoteža potrebna za ovaj korak trenutno obezbeđena. Nastavićemo da budemo snažno angažovani kako bismo osigurali da Srbija sprovede očekivane reforme", navodi se u odgovoru pres službe Evropske komisije za RSE.
O preporuci će ambasadori država članica Evropske unije raspravljati 8. jula u Briselu.
Šta piše u preporuci Evropske komisije?
Evropska komisija ocenjuje da je Srbija tehničke uslove za otvaranje ovog klastera ispunila još pre nekoliko godina, ali da je politička procena zavisila od napretka u oblasti vladavine prava, dijaloga sa Kosovom i drugih reformi koje su države članice smatrale ključnim.
U ovom dokumentu u koji je RSE ima uvid navodi se da je Srbija u prethodnim mesecima ostvarila napredak u četiri oblasti koje su države članice izdvojile kao prioritetne: pravosuđu, slobodi medija, izbornoj reformi i usklađivanju sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije.
Kada je reč o pravosuđu, Evropska komisija ocenjuje da je Srbija otklonila nazadovanje izazvano usvajanjem izmena pravosudnih zakona početkom 2026. godine. Navodi se da su srpske vlasti usvojile izmene zakona i preduzele dodatne mere kojima su ispunjene preporuke Venecijanske komisije Saveta Evrope koje su zahtevale hitnu reakciju.
Istovremeno, povećan je broj tužilaca angažovanih u Tužilaštvu za organizovani kriminal, što bi, prema oceni Komisije, trebalo da doprinese jačanju kapaciteta za borbu protiv organizovanog kriminala.
Komisija dalje ocenjuje da je, posle višemesečnog zastoja, ostvaren značajan pomak u izboru novog Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM). Navodi se da je skupštinski Odbor za kulturu i informisanje usvojio niz odluka kojima je omogućen povratak četvoro kandidata koji su prethodno napustili proces izbora, kao i da je predsednica Narodne skupštine najavila autentično tumačenje zakona kako bi bile otklonjene pravne nedoumice.
Prema proceni Komisije, po okončanju tog procesa REM će imati dovoljan broj članova da može da počne sa radom. Komisija ocenjuje da su vlasti i parlament preduzeli tehničke korake iz svoje nadležnosti kako bi zastoj bio prevaziđen.
Evropska komisija takođe ocenjuje da je Srbija tokom ove godine ostvarila značajan napredak u sprovođenju preporuka ODIHR-a koje se odnose na izborni proces. Navodi se da su usvojene izmene četiri izborna zakona, dok su još dva važna propisa u završnoj fazi pripreme.
Komisija kao važan pomak izdvaja i početak rada komisije za reviziju Jedinstvenog biračkog spiska, u kojoj učestvuju predstavnici opozicije i organizacija civilnog društva. Navodi se da su vlasti prihvatile da članovima komisije omoguće širi pristup podacima kako bi revizija biračkog spiska bila sadržajnija.
Povlačenje zakonskih rešenja koja su narušila nezavisnost pravosuđa, a koja uopšte nije ni trebalo da budu usvojena, ne predstavlja napredakBerta Lopez Domeneh, politička analitičarka iz Centra za evropske politike
Evropska komisija u dokumentu pozitivno ocenjuje i stepen usklađenosti Srbije sa restriktivnim merama Evropske unije. Navodi se da je usklađenost povećana na 60 odsto, što, prema oceni Komisije, predstavlja napredak u odnosu na prethodne godine. Međutim, potvrđuje se da Srbija i dalje ne primenjuje sankcije Rusiji, Belorusiji i Kini u skladu sa evropskim merama.
U dokumentu se ipak ističe da Beograd sarađuje sa Evropskom unijom na sprečavanju zaobilaženja sankcija protiv Rusije, pruža značajnu podršku Ukrajini i intenzivira kontakte sa ukrajinskim vlastima.
Komisija takođe ocenjuje da je Srbija dodatno uskladila vizni režim sa Evropskom unijom, i više nego što je prvobitno obećala – umesto za tri, uvela je vizni režim za četiri države.
"Na osnovu ukupne procene, Evropska komisija zaključuje da bi Klaster 3 trebalo otvoriti tokom jula 2026. godine. Komisija smatra da je Srbija ostvarila dovoljan napredak u ključnim oblastima i da je u ovom trenutku ispunjena ukupna ravnoteža potrebna za nastavak pristupnih pregovora, uz napomenu da će nastaviti da prati sprovođenje preostalih reformi", navodi se u zaključku izveštaja koji je Evropska komisija u ponedeljak, 6. jula, dostavila državama članicama Evropske unije.
Razlike između majskog i julskog izveštaja Evropske komisije o Srbiji
Poslednji izveštaj Evropske komisije suštinski se razlikuje od non-pejpera koji je ova institucija sačinila u maju ove godine kada je reč o proceni stanja u oblasti vladavine prava u Srbiji.
U maju je Evropska komisija ukazala na ozbiljne nedostatke i nazadovanje u oblasti vladavine prava. Kritikovane su januarske izmene pravosudnih zakona, uz zahtev da budu hitno revidirane. Kada je reč o REM-u, u majskom dokumentu konstatovana je institucionalna blokada regulatornog tela.
Za razliku od tog dokumenta, u novoj preporuci Evropska komisija kao argument za otvaranje Klastera 3 navodi napredak u oblasti pravosuđa, funkcionisanja REM-a, izborne reforme, usklađivanja sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije, kao i u energetici i viznoj politici.
Istovremeno, u julskom dokumentu više se ne pominju korupcija, pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, napadi na novinare, SLAPP tužbe, procesuiranje ratnih zločina, niti druga pitanja koja su zauzimala značajan deo majskog non-pejpera.
Da li je novi dokument dovoljan da ubedi skeptične članice?
Teško.
U nezvaničnim razgovorima, pojedini zvaničnici Evropske komisije priznaju da je poslednji dokument namerno ublažen, ali istovremeno izražavaju sumnju da će to biti dovoljno da Srbija dobije jednoglasnu podršku svih država članica Evropske unije.
Holandija je među zemljama koje su već potvrdile da nisu uverene da je stanje vladavine prava u Srbiji dovoljno unapređeno da bi podržale otvaranje Klastera 3.
Rainier Jaarsma, ekspert za pitanja Zapadnog Balkana iz Holandije, smatra da je osnovni argument Haga to što delimično poništavanje ranije usvojenih odluka u oblasti pravosuđa ne može da se smatra napretkom.
"Holandija već dugo smatra da otvaranje novih klastera treba procenjivati kroz napredak u ključnim reformama, koje obuhvataju vladavinu prava, funkcionisanje demokratskih institucija, reformu javne uprave i ekonomske kriterijume", rekao je Jaarsma za RSE.
Prema njegovim rečima, iako je aktuelna holandska vlada nešto otvorenija za geopolitički argument da Evropska unija ne bi trebalo da rizikuje dalje udaljavanje Srbije, njena procena ostaje da Srbija nije sprovela suštinske reforme potrebne za nastavak pristupnih pregovora.
"Ne očekujem da će izveštaj Komisije ubediti Holandiju da promeni stav", rekao je Jaarsma.
On, međutim, smatra da je važno da Holandija ne ostane usamljena u protivljenju otvaranju Klastera 3.
"Zato je važno da i druge države članice dele zabrinutost Holandije. Takvu podršku pronalazi, na primer, u Švedskoj i baltičkim državama. Njihova zabrinutost prvenstveno se odnosi na nizak nivo usklađenosti Srbije sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom Evropske unije i odbijanje da uvede sankcije Rusiji. Međutim, cilj je isti – da se Srbija ne nagradi dok se nedvosmisleno ne opredeli za svoju evropsku budućnost", zaključuje Jaarsma.
Kritike na račun preporuke Evropske komisije
Berta Lopez Domeneh, politička analitičarka iz Centra za evropske politike, smatra da Evropska komisija u novom dokumentu pogrešno tumači taktičko ispunjavanje zahteva kao stvarni reformski napredak.
"Povlačenje zakonskih rešenja koja su narušila nezavisnost pravosuđa, a koja uopšte nije ni trebalo da budu usvojena, ne predstavlja napredak. Time što povlačenje takozvanih Mrdićevih zakona koristi kao opravdanje za otvaranje Klastera 3, Evropska unija ponovo učvršćuje staru taktiku Srpske napredne stranke: prvo proizvesti krizu, a zatim tražiti ustupke za njeno smirivanje. U međuvremenu se u Srbiji nastavljaju represija i urušavanje vladavine prava", rekla je Lopez Domeneh za RSE.
Prema njenoj oceni, preporuka Evropske komisije šalje problematičnu poruku o kredibilitetu politike proširenja.
"Ovaj slučaj ponovo razotkriva strukturnu slabost načina na koji EU primenjuje politiku uslovljavanja na Zapadnom Balkanu. Ako se uslovljavanje ne primenjuje dosledno, ono se svodi na političko pregovaranje. To istovremeno rizikuje da dodatno oslabi političku podršku proširenju među državama članicama Evropske unije", smatra Lopez Domeneh.
Zašto žurba oko Srbije?
Više diplomatskih izvora smatra da iza preporuke Evropske komisije stoji pre svega politička odluka.
Prema nezvaničnim informacijama iz same Komisije, preporuka je rezultat dogovora između predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen i predsednika Srbije Aleksandra Vučića tokom njihovog susreta početkom juna u Tivtu, na marginama samita Evropska unija – Zapadni Balkan.
Sagovornici RSE ukazuju da nije slučajnost što su neposredno nakon tog sastanka usledili ubrzani potezi srpskih vlasti u ispunjavanju nekoliko ključnih uslova, uključujući izmene pravosudnih zakona i korake ka deblokadi izbora članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM).
Ova sedmica smatra se ključnom za donošenje odluke jer već naredne sedmice Evropska unija organizuje niz međuvladinih konferencija na kojima će biti otvarana ili privremeno zatvarana pregovaračka poglavlja i klasteri sa zemljama kandidatima.
Planirano je da 14. jula Ukrajina i Moldavija otvore po jedan pregovarački klaster, dok bi Crna Gora, a moguće i Albanija, trebalo privremeno da zatvore po dva pregovaračka poglavlja.
Prema saznanjima RSE, Evropska komisija želi da istog dana bude održana i peta međuvladina konferencija sa Srbijom, na kojoj bi bio otvoren Klaster 3.
Da bi se to dogodilo, države članice Evropske unije već ove sedmice moraju da postignu saglasnost o dnevnom redu međuvladinih konferencija zakazanih za 14. jul.
Za svako otvaranje ili privremeno zatvaranje pregovaračkih poglavlja i klastera neophodna je jednoglasna odluka svih država članica Evropske unije.