Veze stranaka iz BiH s Rusijom, Kinom, Iranom i Zapadom

Stavovi vodećih političkih stranaka u Bosni i Hercegovini prema Europskoj uniji i NATO-u te Rusiji, Kini i Iranu značajno se razlikuju te bi i nakon oktobarskih izbora mogli nastaviti utjecati na vanjskopolitički smjer zemlje o kojem nema konsenzusa stranaka iz dva njena entiteta.

Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji na izborima u oktobru nastoji zadržati višedecenijsku vladavinu entitetom Republika Srpska i u BiH, izgradio je najbliži politički odnos s Rusijom.

Posljednjih godina intenzivira kontakte s Kinom i želi prekid svih odnosa s Iranom, uz rezerve prema EU, a sve vodeće stranke iz Republike Srpske protive se članstvu u NATO-u.

Stranka demokratske akcije, koja se nakon četiri godine opozicijskog djelovanja nastoji vratiti u vlast, ima najdužu povijest odnosa s Iranom koju njezini dužnosnici često povezuju s pomoći tokom rata u BiH.

Istodobno održava pragmatične odnose s Kinom i Rusijom, ali se formalno zalaže za članstvo u EU i NATO-u.

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH je tri decenije u vlasti tokom kojih je održavala kontakte s kineskim i ruskim dužnosnicima, dok svoje strateške dokumente veže uz EU i NATO.

Socijaldemokratska partija (SDP) BiH, Narod i pravda (NiP) i Naša stranka, čija je glavna baza u Sarajevu, također svoje vanjskopolitičke prioritete vežu uz euroatlantske integracije.

Njihovi stavovi prema Rusiji su nakon invazije na Ukrajinu negativni, a s Kinom su određeni ekonomskim interesima.

Nijedna vodeća stranka ne dovodi u pitanje partnerstvo BiH s Washingtonom, ali niti istovremeno potpuno distancirana i od Rusije i od Kine i od Irana.

Odnos SNSD prema Rusiji nadilazi diplomatske kontakte

Političke veze SNSD-a s Kremljom najizraženiji su primjer suradnje jedne velike stranke iz BiH sa stranom državom.

Taj odnos pritom nije ograničen na osobne kontakte, nego uključuju i institucionalnu suradnju.

Vlasti RS-a otvorile su predstavništvo u Moskvi, dok entitetska Narodna skupština surađuje s ruskom Državnom dumom, čiji zastupnici su posjećivali Banju Luku.

MUP Republike Srpske surađuje s ruskim sigurnosnim institucijama, a ove godine obnovljen je i proširen sporazum s moskovskom policijom.

Čitajte:

Ko su policajci iz Moskve koji su posjetili Banjaluku?

"Taj memorandum se aktivno operacionalizira. Vidjeli smo slanje pripadnika MUP-a RS-a u Moskvu, dolaske ruskih delegacija i instruktora u Banju Luku, zajedničke aktivnosti u oblasti 'borbe protiv terorizma', obuku specijalnih jedinica, službenih pasa i drugo", kazao je za RSE Harun Karčić, vanjskopolitički analitičar.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik sastajao se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i drugim visokim ruskim dužnosnicima, a 11. septembra najavio je da će "do kraja mjeseca ponovno putovati u Rusiju".

Uoči izbora 2018. i 2022. Putin je javno poželio uspjeh Dodiku i njegovoj partiji, dok su ruski dužnosnici godinama podržavali stavove vlasti Republike Srpske o Daytonskom mirovnom sporazumu, zagovarali zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) i u sporovima između državnih i entitetskih institucija.

Čitajte:

Susreti sa Putinom ne pune budžet Republike Srpske

Dodik se redovito sastajao i s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom te ruskim ambasadorima u BiH.

Odnos SNSD-a prema Moskvi posebno je vidljiv nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Dodik je više puta poručio da "Republika Srpska neće podržati sankcije Rusiji", dok su ministri iz SNSD-a u državnoj vlasti glasali protiv odluka kojima se BiH trebala uskladiti s mjerama EU (i Zapada) prema Moskvi.

Čitajte:

BiH i sankcije Rusiji - usvojene, ali nerealizovane

Istodobno su vlasti RS-a zagovarale nastavak ekonomskih odnosa s Rusijom, uključujući suradnju s Gazpromom na razvoju plinske i energetske infrastrukture u RS-u, usprkos zapadnim sankcijama prema ruskim kompanijama.

Ostale stranke bez bliskosti s Moskvom

U Federaciji BiH nijedna stranka ne zagovara približavanje Rusiji.

SDP BiH, Naša stranka (NS) i NiP najjasnije su proeuropski orijentirane i podržavaju euroatlantske integracije, usklađivanje s vanjskom politikom EU-a, uključujući sankcije i ukidanje bezviznog režima za Ruse te potporu Ukrajini.

Dužnosnici SDA također podržavaju teritorijalni integritet Ukrajine i euroatlantski put BiH, ali njihova retorika prema Rusiji je opreznija, a predsjednik stranke Bakir Izetbegović sastaje se s ruskim ambasadorom u BiH.

HDZ BiH u svojim programskim dokumentima podržava europski i NATO put BiH, ali njegovo je vodstvo održavalo kontakte s najvišim ruskim dužnosnicima.

Predsjednik stranke Dragan Čović sastao se s Putinom u Moskvi 2018. tokom završnice Svjetskog nogometnog prvenstva, kao član Predsjedništva BiH u društvu s bivšom predsjednicom Hrvatske Kolindom Grabar-Kitarović i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.

Kolinda Grabar-Kitarović, Vladimir Putin i Dragan Čović na stadionu Lužnjiki u Moskvi, 15. 7. 2018.

Tokom mandata se sastao i s Lavrovom, ali ti kontakti, međutim, nisu praćeni politikom približavanja Moskvi niti protivljenjem članstvu u EU i NATO-u.

Opozicijske Srpska demokratska stranka (SDS) i Partija demokratskog progresa (PDP) ne zagovaraju prekid odnosa s Rusijom, programski su usmjerene prema EU. Poput SNSD-a, ne podržavaju članstvo u NATO-u.

Neki oporbeni političari, poput Jelene Trivić, čelnice Narodnog fronta i Nebojše Vukanovića, lidera Liste za pravdu i red, u više su navrata kritizirali odnos Kremlja prema Dodiku i miješanje Rusije u unutarnjopolitičke odnose u Republici Srpskoj.

Kina gradi utjecaj kroz ekonomiju i stranačku diplomaciju

Za razliku od Rusije, Peking se ne povezuje s jednom političkom strankom ili etničkim blokom. Kineska diplomacija održava kontakte s gotovo svim važnijim političkim akterima u BiH za koje svake godine organizira putovanja u Kinu.

Peking svoj utjecaj gradi kroz ekonomske projekte, ulaganja u infrastrukturu i energetiku.

Kina i BiH uspostavile su diplomatske odnose 3. aprila 1995. godine, a BiH se tad službeno obvezala podržavati politiku "jedne Kine" i ne priznaje Tajvan kao neovisnu državu, što je Pekingu jedan od prioriteta vanjske politike.

Jačanje kineske ekonomske prisutnosti uslijedilo je nakon pokretanja inicijative Pojas i put. Kineske kompanije i financijske institucije uključile su se u energetske i infrastrukturne projekte, praćene kreditima kineskih državnih banaka.

Čitajte:

Kina čest sagovornik, ali rijedak investitor u BiH

Među strankama u Federaciji BiH posebno su vidljivi kontakti HDZ-a BiH s kineskim dužnosnicima.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, uz druge stranačke dužnosnike, redovito se sastaje s kineskim ambasadorima, razgovarajući, uglavnom, o ekonomskoj suradnji i mogućim kineskim ulaganjima, prema službenim priopćenjima.

Posebno se izdvaja Čovićev posjet Pekingu 2015. godine, kada se kao predsjedavajući Predsjedništva BiH sastao s kineskim predsjednikom Si Đinpingom i sudjelovao na vojnoj paradi povodom 70. godišnjice završetka Drugoga svjetskog rata.

Unatoč intenzivnim kontaktima i posjetima, HDZ BiH kao svoju stratešku orijentaciju javno zagovara put prema EU i NATO-u.

Stranačka suradnja s Komunističkom partijom Kine

SDA godinama održava kontakte s kineskim političkim strukturama.

Prema službenim objavama, predstavnici SDA sudjelovali su na više međunarodnih skupova koje organizira Komunistička partija Kine.

Čitajte:

Kineske vjetrenjače u BiH vjetar u leđa korupciji u srcu Balkana

SDP BiH, NiP i Naša stranka (NS) nemaju usporedivo razvijene političke veze s Pekingom.

Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić kao federalni premijer sastajao se s kineskim ambasadorima i podržavao kineska ulaganja u infrastrukturu i energetiku.

Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković se kao šef diplomacije sastajao s ambasadorima i istodobno naglašavao dobre bilateralne odnose i integracije BiH u EU i NATO.

Naša stranka, jedna od vladajućih, ima najmanje razvijene političke veze s iranskim, ruskim ili kineskim strukturama.

"Kina na sve načine pokušava, najprije kapitalom, da bude prisutna u Evropi. A gdje je to najbolje nego u onim dijelovima Evrope koji su u 'sivoj zoni'", kazao je za RSE profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Asim Mujkić.

Čitajte:

Vodeće partije u BiH lakše sarađuju sa kineskim komunistima nego međusobno

Mujkić kaže da "saradnja s jednom krajnje autoritarnom i iliberalnom strankom, poput Komunističke partije Kine, najviše govori o strankama koje sa njom potpisuju sporazume".

Partnerstvo SNSD-a s Pekingom drukčije od odnosa s Moskvom

Za Milorada Dodika i SNSD Kina predstavlja drukčijeg partnera od Rusije.

Dok je odnos s Moskvom snažno geopolitički obilježen, odnos s Pekingom prvenstveno je pragmatičan i vezan uz mogućnosti financiranja različitih projekata kreditima kineskih državnih banaka.

Vlasti Republike Srpske godinama promoviraju kineske investicije u BiH, dok se Peking na međunarodnoj sceni zalaže stavove bliske politikama SNSD-a, kao što je zatvaranje OHR-a, Ureda međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

Dodik je kao predsjedavajući Predsjedništva BiH sudjelovao na online samitu Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe 2021. godine, koji je organizirao Si Đinping, a premijeri RS-a i ministri iz njegove stranke u više navrata posjećivali su Kinu i sastajali se s predstavnicima kineskih državnih institucija i kompanija.

Ipak, pristup Pekinga prema Dodiku suzdržaniji je u odnosu na Kremlj. Kinesko vodstvo nije javno podupiralo SNSD na izborima niti se otvoreno uključivalo u unutarnje političke sporove u BiH.

U Republici Srpskoj oporbene stranke SDS i PDP, kao i Jelena Trivić i Nebojša Vukanović, nemaju razvijene političke veze s Pekingom, a Kina zauzima znatno manje mjesto u njihovim političkim istupima.

Od zahvalnosti Iranu do podrške Izraelu

Bivši ambasador BiH u Iranu Emir Hadžikadunić za RSE je ocijenio da su današnji odnosi Sarajeva i Teherana ograničeni te uglavnom bez značajnog političkog, ekonomskog ili sigurnosnog utjecaja.

"Tokom rata, nakon 1993. godine, Iran je slao oružje u BiH uz prešutnu saglasnost tadašnje administracije SAD-a na čelu s predsjednikom Billom Clintonom, o čemu govore i kasnija svjedočenja pred Kongresom", kazao je Hadžikadunić.

Prema njegovim riječima, svi današnji kontakti s Iranom "zaista su marginalni".

"Nema značajne trgovine, nema vojne saradnje, a ni turistički promet ne prelazi stotinu viza godišnje", kazao je Hadžikadunić za RSE.

Među vodećim političkim strankama u BiH najviše kontakata s Iranom ima Stranka demokratske akcije (SDA), ponajprije preko njezina predsjednika Bakira Izetbegovića, ali i drugih visokih stranačkih dužnosnika.

Ipak, dugogodišnji kontakti SDA s Iranom ne znače da stranka javno zagovara iranski politički sistem ili formalno savezništvo BiH s Teheranom.

Čelnik SDA Bakir Izetbegović je u oktobru 2016. posjetio Iran i sastao se s tadašnjim predsjednikom Hassanom Rouhanijem i ajatolahom Alijem Hameneijem.

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei (desno) s Bakirom Izetbegovićem (u sredini) i Hassanom Rouhanijem u Teheranu, 25. 10. 2016.

Izetbegović, koji se ponovno kandidirao za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na oktobarskim izborima, opisivao je Iran kao "velikog i dokazanog prijatelja Bosne i Hercegovine".

Na susretima s iranskim diplomatima u BiH redovito je podsjećao na pomoć Irana tokom rata. Iran je među prvima priznao nezavisnost BiH u martu 1992. i otvorio ambasadu u Sarajevu.

Slične poruke upućivala je i Bisera Turković, bivša ministrica vanjskih poslova BiH i visoka dužnosnica SDA, koja je 2021. godine sudjelovala na inauguraciji bivšeg ultrakonzervativnog predsjednika Ebrahima Raisija.

Turković je ugostila iranskog ministra vanjskih poslova Hosseina Amir Abdollahiana u decembru 2022. u Sarajevu te, pored ostalog, rekla da je "Iran naš partner i prijatelj".

Službeni posjet iranskog ministra održan je u vrijeme masovnih protesta u Iranu nakon smrti Mahse Amini u zatvoru i izazvao je političke reakcije u BiH. Poziv na susret s njim odbili su članovi rukovodstva Parlamenta i Predsjedništva BiH.

S Abdollahianom se tad sastao njezin stranački šef Bakir Izetbegović.

Kontakti s Iranom nisu bili ograničeni na vrh SDA i njezini dužnosnici sudjelovali su na događajima koje Iran organizira u BiH.

Safet Softić, delegat SDA u Parlamentarnoj skupštini BiH i visoki dužnosnik Islamske zajednice u BiH, je boravio u Iranu i sudjelovao na događajima koje su organizirale iranske institucije u BiH.

Sa stranačkim kolegom, potpredsjednikom entiteta Federacija BiH Refikom Lendom sudjelovao je na obilježavanju 47. godišnjice Islamske revolucije u Sarajevu 10. februara ove godine.

Safet Softić (prvi slijeva) na proslavi 47. godišnjice Islamske revolucije u Sarajevu, 10. 2. 2026.

Prisustvovao je i ministar policije u Federaciji BiH Ramo Isak, lider manje parlamentarne stranke Snaga naroda.

U kontaktu sa Iranom, ali bez svrstavanja

Odnos većine drugih stranaka iz Sarajeva prema Iranu znatno je drukčiji.

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović iz SDP-a BiH sastao se najmanje jednom 2024. godine s iranskim ambasadorom Abuzarom Ebrahimijem Torkamanom, pri čemu je naglasak bio na iranskoj potpori Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, koju je usvojila Opća skupština Ujedinjenih naroda.

Ramo Isak (prvi slijeva) i Refik Lendo (drugi zdesna) na proslavi 47. godišnjice Islamske revolucije u Sarajevu, 10. 2. 2026.

Sličnu poruku tokom susreta s istim ambasadorom 2025. godine uputio je i predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić i zastupnik NiP-a, zahvalivši Iranu na potpori rezoluciji i suverenitetu Bosne i Hercegovine.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, lider Naroda i pravde, svoju vanjskopolitičku orijentaciju veže uz članstvo BiH u EU i NATO.

Konaković održava protokolarne diplomatske kontakte s iranskim diplomatskim predstavnicima u BiH, ali je u javnim istupima kritizirao i poteze Teherana.

Konaković se protekle dvije godine pozivao na međunarodno pravo, bez svrstavanja BiH uz Iran ili SAD i Izrael ili arapske zemlje.

Drukčiji ton prema Iranu ima Demokratska fronta i njezin lider Željko Komšić, član Predsjedništva BiH.

Komšić je tokom posljednja dva desetljeća u više navrata isticao "iransku pomoć BiH tokom rata i prijateljske odnose" dviju država.

Član predsjedništva BiH Željko Komšić (desno) s iranskim ambasadorom u BiH Abuzarom Ebrahimijem Torkamanom u Sarajevu, 24. 10. 2023.

Tokom rasprava o rezoluciji UN-a, kojom su osuđeni iranski napadi na države Zaljeva i Jordan, Komšić je zauzeo drukčiji stav od šefa diplomacije BiH Konakovića i ambasadora pri UN-u Zlatka Lagumdžije, bivšeg šefa SDP-a.

Dok su Konaković i Lagumdžija podržali da BiH bude kosponzor rezolucije, Komšić se tome usprotivio, tvrdeći da se "sve akcije koje je Iran izvodio mogu karakterisati kao odbrambene".

Semir Efendić, predsjednik Stranke za BiH i kandidat za Predsjedništvo, kritizirao je odluku vlasti da ne pošalju predstavnika na komemoraciju za iranskog vrhovnog vođu Alija Hameneija.

Vladajuće stranke iz RS-a stale su na drugu stranu.

Milorad Dodik, lider SNSD-a, proteklih godina je govorio o "rastućem prisustvu" i "malignom utjecaju" Irana u BiH, a 2025. se založio za prekid svih kontakata Sarajeva s Teheranom i bezrezervno se svrstao uz Izrael.

Dužnosnici HDZ-a BiH nisu zauzimali stavove prema Iranu, ali posljednjih godina također su izražavali podršku Izraelu.

Utjecaj Irana u Bosni i Hercegovini svodi se, uglavnom, na obrazovanje i kulturu.

Čitajte:

Kasim Sulejmani, ubijeni iranski general, na zidu škole u Sarajevu