Brojni sastanci, posjete i potpisani memorandumi, ali skromni konkretni rezultati – tako je u prošloj godini izgledala saradnja između Agencije za strane investicije BiH (FIPA) i Kine.
Radi se o agenciji koja predstavlja BiH kao zemlju poželjnu za strane investitore, privlačeći njihove investicije.
Istraživanje Radija Slobodna Evropa pokazuje da su se predstavnici FIPA-e tokom 2025. godine sastajali s kineskim investitorima češće nego s predstavnicima bilo koje druge države.
Kina je ujedno bila i najzastupljenija tema na zvaničnoj internet stranici Agencije, kroz vijesti o memorandumima o razumijevanju, poslovnim forumima i susretima s kineskim kompanijama.
Taj trend je nastavljen i ove godine. FIPA je više puta izvještavala o sastancima predstavnika kineske kompanije BNBM Eastern Europe sa lokalnim vlastima u BiH, navodeći da se radi o jednom od "vodećih svjetskih proizvođača građevinskog materijala".
Riječ je o firmi koja u Ugljeviku, na sjeveroistoku BiH, već ima registrovano preduzeće i planira izgradnju fabrike gipsanih ploča, koristeći nusproizvode rada tamošnje termoelektrane.
Uprkos intenzivnoj komunikaciji, stvarni efekti su ograničeni.
Kina je, prema podacima FIPA-e, tek 19. najveći investitor u BiH, dok je znatno bolje rangirana kao trgovinski partner – treća je na listi najvećih uvoznika u 2025. godini.
Za razliku od direktnih investicija, kineski krediti se više od 15 godina koriste za izgradnju autoputeva, hidroelektrana i termoenergetskih postrojenja, kroz partnerstva sa lokalnim vlastima.
Prema podacima FIPA-e, BiH se od 2010. do 2022. godine zadužila kod kineskih kreditora za više od 2,44 milijarde dolara.
Šta kažu u FIPA?
Iz FIPA-e tvrde kako se samo stiče dojam da Kina dominira njihovim aktivnostima.
"Mi smo u maju 2025.godini imali posjetu kineske delegacije privrednika sa kojima smo obilazili lokacije po BiH na osnovu iskazanih interesa kineske strane i raspoloživosti projekata", navode iz ove Agencije za Radio Slobodna Evropa.
U septembru su bili na poslovnom forumu u Šangaju gdje je, kako kažu, sa kineskim privrednim delegacijama potpisano nekoliko memoranduma o razumijevanju.
Što se konkretnih efekata tiče, tvrde da je dio sastanaka rezultirao ponovnim dolaskom Kineza u BiH, i nastavkom pregovora o novim ulaganjima, posebno u sektorima energetike i infrastrukture.
Pojašnjavaju da obje strane pokazuju inicijativu za sastanke.
"FIPA pronalazi mogućnosti da dođe do kineskih potencijalnih investitora i do jačanja saradnje sa kineskom stranom, ili investitora iz drugih zemalja, dok i sa kineske strane dolaze upiti o raspoloživosti projekata, mogućnosti za ulaganja koje im Agencija prezentira, te se dogovaraju potom direktni susreti i sastanci", ističu iz FIPA-e.
Navode da će se tokom ove godine fokusirati na tržišta Evropske unije, Bliskog istoka i Kine, te da će učestvovati na "nekom od sajmova u Kini".
Zašto bh. vlasti žele da posluju s Kinezima?
Pipa Galop (Pippa Gallop) iz mreže Bankwatch, koja prati energetske projekte sa kineskim učešćem na Zapadnom Balkanu, kaže za RSE da vlasti u BiH kineske firme i banke vide kao rješenje za projekte za koje teško pronalaze finansiranje na drugim tržištima.
"Čak i kao izvođači radova, kineske firme obično donose vlastito financiranje, a kamatne stope na kineske kredite su relativno niske", navodi ona.
Ističe da je do sada bilo dosta problema sa kineskim projektima u BiH.
"Ti projekti ili uopšte nisu kompatibilni sa dekarbonizovanom ekonomijom (poput Tuzle 7), ili su izuzetno štetni za prirodu i/ili ljude, i ne udovoljavaju standardima EU (poput HE Dabar, HES Bistrica, HE Ulog i HE Buk Bijela)", istakla je Galop.
Ekonomistkinja Svetlana Cenić navodi da su Kinezi privlačni kao partneri domaćim političarima, jer – barem javno – ne postavljaju stroge političke uslove.
"Oni hoće, kad bi ovde mogla Kina da sagradi jedno 15 fabrika, 20 ne znam čega, da se može time mahati i time pričati", kazala je Cenić za RSE.
Ističe da Kinezi ne investiraju direktno u BiH, "jer znaju s kim imaju posla", ali su prisutni preko kredita svojih banaka.
"Daj po bilo koju cenu i po bilo koju kamatnu stopu bilo šta, tražiće kredite, samo daj para. A neko će vratiti nekada. A što se tiče direktnih investicija, nekih kineskih, pa sigurno ih nećete videti u proizvodnim pogonima, bar ne trenutno, pošto i prate političku situaciju", rekla je ona.
Prema njenim riječima, BiH je Kini zanimljiva zbog blizine Evropske unije i transportnih ruta, ali je istovremeno malo i politički nestabilno tržište.
"Ali se pominju neke vjetroelektrane, naravno to nisu investicije nego čista prodaja i komercijalni odnos, nekih drugih tehnologija i nadalje, što se tiče građevine i puteva. BiH je jako malo tržište. Tu, znajući i političku situaciju, Kina je uvek igrala na to da će doći i tražiti kredite", ocijenila je ona.
Uvoz i investicije Kine u BiH
Kako su ranije pojasnili iz FIPA-e, kineske kompanije u BiH često registruju firme preko svojih evropskih ispostava, zbog čega podaci o relativno malim investicijama ne odražavaju u potpunosti stvarno stanje.
Ipak, prema evidencijama Centralne banke BiH, koja od 1994. godine prati direktne strane investicije, Kina se nalazi tek na 19. mjestu liste najvećih investitora u zemlji.
Do kraja 2024. investirala je ukupno 138,4 miliona maraka (oko 70,8 miliona evra).
Hrvatska, Austrija i Srbija su tokom te tri decenije najveći investitori, svaka sa oko tri milijarde maraka (oko 1,5 milijardi evra).
Ni podaci iz prošle godine ne ukazuju na značajnije investicije. Prema njima je Kina u BiH uložila, čak, 15 puta manje novca od najvećeg investitora, susjedne Hrvatske.
Kao većina svjetskih zemalja, i BiH ima značajan trgovinski deficit sa Kinom.
Tokom 2025., izvoz u Kinu je iznosio nešto više od 31 miliona maraka (oko 16 miliona evra), dok je iz Kine uvezena roba vrijednosti 3,22 milijarde maraka (oko 1,65 milijardi evra).
Uvoz iz Kine u BiH je u stalnom porastu već godinama, te je prošle godine bio pet puta veći nego 2010. godine.
