Dostupni linkovi

Dok EU zavrće ruski gas, RS produbljuje saradnju s Gazpromom

Ilustrativna fotografija.
Ilustrativna fotografija.

Ruska energetska kompanija Gazprom ostaje, očigledno, važan sugovornik u planovima razvoja gasne mreže u bh. entitetu Republika Srpska.

To potvrđuje i najavljeni sastanak delegacije ovog entiteta, koju predvodi predsjednik vladajuće stranke u RS, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik, sa predstavnicima ove firme, 5. juna u Sankt Peterburgu.

Iako detalji nisu poznati, posjeta Rusiji dolazi u vrijeme kada vlast RS-a nastavlja pripreme za izgradnju gasovoda, poznatog kao Istočna nova interkonekcija, čiju vrijednost procjenjuje na 500 miliona eura.

Gasovod bi trebao povezati taj entitet s mrežom u Srbiji, putem koje se Bosna i Hercegovina trenutno snabdijeva, isključivo, ruskim gasom.

Nedeljko Elek, direktor preduzeća Sarajevo-gas Istočno Sarajevo, koje vodi projekt, kaže da izgradnja počinje krajem jula, ali tvrdi da sa Gazpromom nije bilo konkretnih dogovora o novom gasovodu.

"Pokazali su zainteresovanost i nije otišlo dalje od toga. Njih zanima samo da li se time povećava potrošnja gasa. No, kad izgradimo svejedno će biti čiji je gas - može i ruski i azerbejdžanski", kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) nakon sastanka s predstavnicima Gazproma koji je imao krajem maja.

Nova istočna interkonekcija spominje se od 2019. godine kao strateški plan Vlade RS. Prvobitno je bilo predviđena izgradnja u suradnji sa Srbijom, dok je Gazprom bio spominjan kao potencijalni financijer i partner u realizaciji.

U javnim istupima zvaničnika RS ranije su gasne elektrane i toplane označavane kao ključni potrošači koji bi trebalo da opravdaju investiciju u novu infrastrukturu vrijednu više od milijardu maraka.

U ranijoj verziji projekta predviđena je bila trasa prema Inđiji u Srbiji. No, kako projekat nije dobio suglasnost državnih institucija, koja je neophodna za infrastrukturne projekte sa drugim državama, plan je izmijenjen.

Odlučeno je da se gasovod priključi na postojeći ulaz u Šepku, preko kojeg BiH danas dobija gas.

Iako su prethodnih godina otvoreno računale na partnerstvo sa Srbijom i Rusijom, vlasti RS sada tvrde da je riječ o domaćem projektu, kao i da bi u budućnosti mogao biti otvoren za različite izvore snabdijevanja.

Kao potencijalne alternative ruskom, spominju azerbejdžanski gas, koji do Srbije dolazi preko interkonektora s Bugarskom.

BiH je trenutno potpuno ovisna o ruskom gasu koji, preko Srbije, dobavlja putem Turskog toka.

Najava izgradnje novog gasovoda u RS dolazi u trenutku kada Evropska unija planira od 2028. Evropska unija je od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, uvela niz sankcija protiv dijela ruskog energetskog sektora i najavila plan da do kraja 2027. u potpunosti obustavi uvoz gasa iz Rusije.

Ruska državna kompanija Gazprom i dalje nije obuhvaćena sankcijama Evropske unije.

Dok su pojedine zemlje, uključujući Poljsku, Letoniju, Litvaniju i Estoniju, već prekinule uvoz ruskog gasa, druge, poput Mađarske i Slovačke, i dalje ostaju ovisne o tom izvoru.
, a Sjedinjene Američke Države insistiraju na smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji.

Istovremeno, vlast u Federaciji BiH planira gradnju Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku.
Trasa bi počinjala u Travniku u srednjoj Bosni, vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu.
Sporazum između BiH i Hrvatske o povezivanju gasovoda, s ograncima prema Hercegovini i sjeverozapadu zemlje, potpisan je uz sudjelovanje američkog ministra energetike Chrisa Wrighta u aprilu u Dubrovniku.
Svemu je prethodila višemjesečna potpora službenog Washingtona projektu koji su nazvali "strateškim za energetsku sigurnost regije".
Hrvatski dio projekta vodi državni Plinacro, dok je u BiH kao nositelj određena privatna američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, čiji direktori su dio uskog kruga predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

Projekt je izazvao kritike Europske komisije i Energetske zajednice, čiji je BiH član, zbog posebnog (lex specialis) zakona u Federaciji BiH u koji je unesena američka privatna firma, kao i pitanja usklađenosti s pravilima EU.
Novim gasovodom BiH bi trebala dobiti oko 1,5 milijardi kubika, pa se razmatra i izgradnja elektrana koje bi mogle opskrbiti strujom oko 400.000 domaćinstava.
Planirani gasovod bi se povezao s postojećim koji dolazi iz Srbije.
, kojim bi gas stizao da LNG terminala na otoku Krku u Hrvatskoj.

Uloga Gazproma

Dok poručuju da novi gasni pravac ne treba posmatrati kao infrastrukturu ograničenu isključivo na ruski gas, i da će u budućnosti omogućiti i druge pravce snabdijevanja, zvaničnici RS-a paralelno nastavljaju jačati veze s Gazpromom.

Nakon sastanka u Sankt Peterburgu krajem maja, ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić potvrdio je da je Gazprom zainteresiran za nastavak suradnje i dugoročno snabdijevanje gasom.

U izjavi medijima iz RS poručio je da taj entitet ostaje važan partner Gazproma u razvoju gasne infrastrukture, uključujući planirane magistralne i distributivne gasovode, te širenje gasifikacije u entitetu.

Đokić nije odgovarao na pozive RSE za razgovor o detaljima sastanka sa Gazpromom i potencijalnoj ulozi u izgradnji gasovoda i snabdijevanju u trenutku kada EU najavljuje obustavu ruskog gasa.

Iz te ruske kompanije, također, nisu odgovorili na upit o tome da li je bilo konkretnih dogovora sa delegacijom iz RS.

Istovremeno, po okončanju sastanka u Sankt Peteburgu, Elek je, kako je prenijela agencija Srna, potvrdio dugoročno partnerstvo RS-a sa Gazpromom i suradnju u gasifikaciji, koja uključuje gasne elektrane i toplane.

Najavio je i da će RS dobijati ruski gas po najpovoljnijim cijenama, te da će podrazumijevati potrošnju od milijardu kubika godišnje.

No, nekoliko dana kasnije u izjavi za RSE tvrdi suprotno. Navodi da taj entitet neće biti ograničen isključivo na suradnju sa Gazpromom, nego da je otvoren i za "Amerikance, Engleze i domaće investitore".

Na pitanje o zainteresiranosti Rusije za elektrane i toplane na trasi novog gasovoda, kazao je da Gazprom trenutno ne planira konkretna ulaganja.

Šta BiH dobija?

BiH godišnje potroši do 250 miliona kubnih metara gasa. Ruski gas ulazi u Šepku, na istoku zemlje, a trasom izgrađenom prije gotovo 50 godina doprema se do Sarajeva, sa najvećim brojem potrošača, te dalje do srednje Bosne.

Godišnja plaćanja Gazpromu procjenjuju se na oko 75 miliona eura, dok je broj potrošača u RS-u zanemariv, jer taj entitet nema izgrađenu infrastrukturu.

Gasovod Nova istočna interkonekcija trebao bi se na postojećem ulazu u Šepku povezati s gasovodom u Srbiji. Prolazio bi kroz nekoliko gradova u RS, preko Banje Luke do Novog Grada, na sjeverozapadu zemlje.

Almir Bečarević, bivši direktor kompanije Bh. Gas, ne vidi smisao u izgradnje gasovoda koji će biti priključen na isti ulaz kojim se BiH trenutno snabdijeva gasom, te ističe da ne donosi nikakvu sigurnost.

"Ne dobijamo ništa, jer imamo isti gasovod, iz istog pravca, sa istim isporučiocem. Dakle, ne nudi nikakvu sigurnost, jer to je isti ulaz iz istog pravca", kazao je.

Pojašnjava i da postojeći gasovod, kojim gas iz Srbije stiže do BiH, zbog starosti i ograničenih kapaciteta, nema mogućnosti za dodatnim snabdijevanjem.

"Gasovod koji ulazi na Šepku trenutno ima kapacitete od 650 -700 miliona kubika gasa. U zimskim mjesecima, kada je najveća potrošnja, često ne može primiti ni kubik više. Tako da je on, sa tim kapacitetima, popunjen. Kako neko u tim okolnostima misli snabdijevati Banjaluku", naveo je.

Ističe da je otvoreno i pitanje čiji će gas u budućnosti stizati tim gasovodom, ako ne bude ruskog, te da su alternativa azerbejdžanski gas ili onaj sa LNG terminal iz Aleksandrupolisa u Grčkoj.

"No, Srbija ide s gradnjom termoelektrana i zakupiti će sve kapacite", kazao je Bečarević.

Sastanak predstavnika FBiH, RS i Srbije

Energetski sektor u BiH podijeljen je između državnog i entitetskog nivoa, pri čemu RS i FBiH imaju odvojene zakonske i regulatorne okvire.

Posljedica je da ne postoji jedinstven državni gasni sistem niti centralizirana uprava nad infrastrukturom.

U trenutku kada entiteti planiraju gradnju dva gasovoda, sa različitim izvorima snajbdijevanja, za juni je najavljen sastanak posvećen energetskoj saradnji u regiji i razvoju gasne infrastrukture.

Predsjednik Vlade RS Savo Minić izjavio je prije nekoliko dana da bi na sastanku u Tuzli trebali biti predstavnici dva entiteta i Srbije, te da očekuje napredak kad je u pitanju gasovod Istočna interkonecija.

Iz Ministartsva energije, rudarstva Federacije BiH potvrdili su za RSE da bi trebao biti održan krajem juna, ali nisu naveli o čemu će biti razgovarano.

Zvaničnik tog ministarstva naveo je za RSE kako Federacija BiH ne planira nikakve trilateralne razgovore o gasovodu koji gradi entitet RS, niti da ima ulogu u tom projektu.

RS-a godinama insistira da se Istočna i Južna interkonekcija ne mogu posmatrati odvojeno, uz poruke da napredak jednog projekta ovisi o drugom, kao i da bez Istočne nema ni Južne interkonekcije.

No, u ovoj godini javno su podržali projekt Južne interkonekcije, u koji su uključeni američki investitori, uz poruku da postoji interes da se općine u istočnoj Hercegovini, koje administrativno pripadaju RS, povežu na taj gasovod.

Pratite nas na Telegramu

Povezani sadržaji
XS
SM
MD
LG