Dostupni linkovi

Godinu nakon zagrebačkog potresa obnova ni na vidiku


Raščišćavanja u Zagrebu nakon udara od 22. ožuljka 2020. godine.

Godinu dana se navršilo od razornog potresa koji je pogodio Zagreb 22. ožujka prošle godine. Najmanje 6.000 obiteljskih i stambenih kuća ostalo je neupotrebljivo ili privremeno neupotrebljivo, oštećeno je 175 osnovnih i srednjh škola i vrtića, a oštećeni su i brojni kulturni, visokoškolski, gospodarski i infrastrukturni objekti.

Potres je pogodio glavni grad Hrvaske ožujka 2020. godine ujutro u nizu od tri snažna potresa, snage 5.5, 5 i 3,7 po Richteru. Jedna je 15-godišnjakinja poginula, a 27 osoba je teže ili lakše povrijeđeno.

Zagreb: Najjači zemljotres u proteklih 140 godina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Ukupna šteta je procijenjena na 86 milijardi kuna (11,5 milijardi eura), što je 60 posto državnog proračuna Hrvatske.

Do sada je iz stranih izvora pribavljeno 3,2 milijarde eura za obnovu Zagreba, ali i Sisačko-moslavačke županije koja je pogođena još razornijim potresom krajem prošle godine.

Koliko je obnova bila uspješna?

“Upravo osnovani Fond za obnovu Zagreba nema izvšne ovlasti, pa sve njegove odluke moraju ići preko Ministarstva graditeljstva”, upozorio je na konferenciji za novinare u Zagrebu Tomislav Tomašević iz Zeleno-lijeve koalicije, kojem ankete daju najviše šanse za ulazak u drugi krug kada će Zagrepčani u svibnju izravno birati gradonačelnika:

“Godinu dana je prošlo, a da se još ništa nije realno dogodilo što se tiče obnove od potresa. Još nemamo nijedno rješenje o obnovi koje je došlo u Fond i po kojem se počelo djelovati. Dapače, upravo vidimo da se Fond i Ministarstvo graditeljstva prepucavaju jesu li rješenja napisana i jesu li dostavljena”, upozorava Tomašević.

“Ne samo da obnova nije započela, nego se ni ne nazire trenutak kada će započeti”, kazala je za Radio Slobodna Europa (RSE) predsjednica oporbenog Glasa Anka Mrak Taritaš, također kandidatkinja na predstojećim izborima, koja je pre desetak godina kao ministrica graditeljstva uspješno provela projekt obnove nakon katastrofalnih poplava Save, nedaleko Županje:

Država se tu pokazala apsolutno nespremna!
Anka Mrak Taritaš, bivša ministrica graditeljstva

“Država se tu pokazala apsolutno nespremna! Onda je još osnovala Fond, a onda još ravnatelj Fonda kaže da ne zna koje je odluke donijelo ministarstvo, jer da te odluke nisu do njega došle. Kao da imamo golubove pismonoše koji pismena iz ministarstva nose do Fonda”, metaforom je Anka Mrak Taritaš opisala stanje na terenu.

Gdje je problem sa Fonodom obnove?

Treba priznati da je osnivanje Fonda bila ishitrena odluka, a da je sa velikom pompom doneseni Zakon o obnovi – neprovediv, i onda krenuti s onim što će donijeti rezultate, sugerira Anka Mrak Taritaš:

“Zgrade javne namjene ne trebaju zakon, one idu svojim putem i za to imamo osiguran novac. Obiteljske kuće su vrlo jednostavna stvar koju treba predatiu u ingerenciju grada, da grad izdaje rješenja i s vremenom sve ostalo. A što se tiče višestambenih kuća, neće ni doći do obnove, ako se riješe imovinsko-pravni poslovi, pa idemo krenuti bar nešto rješavati. Idemo si priznati da ovo nismo napravili kako treba. Hajdemo naporaviti neku konstrukciju i hodogram i po njemu raditi”, predlaže bivša uspješna ministrica.

Da li su građani mogli pomoći?

Predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković, čija je udruga od prvog trena i rječju i djelom radila na saniranju šteta od potresa u Zagrebu, za RSE kaže kako se u startu pogriješilo kada se pretpostavilo da se građani neće znati sami pokrenuti i angažirati.

“Umjesto da smo zakonom odredili koliko će država pomoći financijski, krenulo se sa mnogo filozofije o tome kako će država tehnički pomoći, i to u situaciji kada su upravo državne stručne službe usko grlo, a znanja i pameti ima kod građana i u privatnom sektoru”, ocjenjuje Matković.

Dodatno, politika je iz nekih razloga iz obnove Zagreba u najvećoj mjeri isključila sam grad i njegove službe, a to se, kaže Matković, mora promijeniti.

“To na dugi rok ne može biti dobro, jer tu moraju biti zastupljeni interesi nas građana grada Zagreba, a naše interese mi provodimo kroz uređeni grad Zagreb, gdje ćemo sada za par mjeseci vidjeti što će to biti u političkom smislu. Ali dok grad Zagreb naše interese jasno ne provede u djelo, dotle neće biti kvalitetno uređene obnove. Jer to ne može biti samo konstrukcijska obnova. To je samo mali, sitni segment svega što sam treba u središtu Zagreba”, kaže prvi čovjek zagrebačkih arhitekata.

Političke ocjene o obnovi

Uz prvu obljetnicu potresa i drugi kandidati za gradonačelnika Zagreba komentirali su obnovu Zagreba.

Tako je kandidat Domovinskog pokreta Miroslav Škoro završetak obnove smjestio u daleku budućnost, jer kaže da će s ovim tempom obnova zagreba biti gotova za kojih 300 godina.

Kandidatkinja partije nedavno preminulog gradonačelnika Milana Bandića i njegova zamjenica na funkciji gradonačelnika Jelena Pavičić Vukićević apelirala je na državne institucije da požurea radom.

Socijaldemokratski kandidat Joško Klisović založio se za širu obnovu, jer je 30 posto stambenog fonda u centru Zagreba starije od 100 godina.

Lokalni izbori za gradonačelnika i Gradsku skupštinu grada Zagreba održat će se 16. svibnja (prvi krug) i 30. svibnja (drugi krug).

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG