Dostupni linkovi

Predstavljen zakon o obnovi Zagreba nakon potresa


Pleteno srce na pukotini na zgradi nastaloj tkom potresa u Zagrebu, 25. ožujak 2020.

Hrvatska vlada je promptno reagirala na katastrofalne posljedice potresa u Zagrebu prošle nedjelje (22. ožujka) koji je odnio jedan mladi život, ali i oštetio po prvim procjenama gotovo 30.000 objekata, od kojih će na pregledanih 20 posto trebati rušiti bar 500.

Potpredsjednik Vlade, ministar graditeljstva Predrag Štromar predstavio je u utorak (31. ožujka) stručnjacima prijedlog posebnog zakona koji bi uređivao obnovu Zagreba, u koji su uključena iskustva poratne obnove, obnove Gunje stradale u poplavi u svibnju 2014. godine i srodna iskustva. Zakon će ići po hitnoj proceduri – jedno čitanje.

Privatne kuće, javni objekti i višestambene zgrade

Tri su kategorije. Prvo – vlasnici obiteljskih kuća.

"Prvenstveno je to da se onima čije obiteljske kuće treba srušiti osigura zamjenska nekretnina, da se osigura krov nad glavom", najavljuje Štromar.

Dakle, vlasnicima obiteljskih kuća bi se izgradio novi objekt, ovisno o broju članova domaćinstva, ili bi im se isplatio određeni iznos novca.

Druga kategorija su javne zgrade – škole, vrtići, bolnice, muzeji i drugo - i to će država u cjelini pokriti.

Zagreb: Najjači zemljotres u proteklih 140 godina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Treća kategorija su višestambene zgrade, od kojih nijedna nije za sada proglašena kategorijom za rušenje, nego su u raznim stadijima oštećenosti. Tu će država sudjelovati u troškovima obnove do razine "rohbau", dok će vlasnici sami popravljati manje pukotine, stavljati pločice i plaćati soboslikarske radove. Vladina je briga osigurati statiku i krovove, najavljuje Štromar.

"Njima ojačanjem treba osigurati kvalitetnu statiku, da mogu izdržati i jače potrese nego što je bio ovaj u nedjelju. Svjesni smo da se takve zgrade vrlo brzo mogu srušiti i ako ne bude sanirano krovište. I tu smo razgovarali kako pomoći građanima, i pomoći ćemo", obećao je ministar.

Novac države i Grada Zagreb, a traži se i od EU

Obnova će se raditi sredstvima države i Grada Zagreba, tražit će i sredstva od Europske komisije, već se javila Europska banka za obnovu i razvoj, a organizirat će se i međunarodnu donatorsku konferenciju, najavio je resorni ministar.

Kako bi se ubrzalo postupak obnove Zagreba, ovaj će zakon suspendirati u tom dijelu Zakon o gradnji i Zakon o javnoj nabavi, već će biti javni pozivi.

Uz obnovu Gunje od poplava koje su se dogodile 2014. godine u medijima su objavljivane brojne priče o navodnim pronevjerama i skoku nekih troškova do neba. Kako to izbjeći, zanimalo je novinare?

"Iako nećemo raditi po Zakonu o javnoj nabavi, imat ćemo javnu nabavu, samo što će ona biti ubrzana i dobro pripremljena. U zakonu će biti definiran nadzor svih radova, ali i nadzor potrošnje novca. To nam je isto jako bitno", kazao je ministar graditeljstva.

Šest do osam mjeseci samo za izradu projekata

Dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić prenio je novinarima da je akademska zajednica dala predlagateljima zakona više preporuka i da je važno da popravak zgrada i statička ojačanja ne budu kozmetika, već ozbiljan posao. O rokovima je rekao:

"Tri mjeseca ili šest mjeseci – to je samo ako se govori o izradi projekata ili dovođenje nečega u stanje da se može koristiti. Ali sanacije i rješenje cijelog problema – to su sigurno godine, a ne mjeseci", upozorio je dekan Lakušić.

Do 31. ožujka je zaprimljeno 28.000 zahtjeva za procjenom štete, a Hrvatska komora inženjera građevinarstva je angažirala svoje članove, njih preko 500, da idu na teren i besplatno rade statičke procjene. Neki drugi inženjeri u tuđoj nevolji traže svoju priliku, požalio se novinarima profesor sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta Josip Atalić.

"Puno ima inženjera koji sada pokušavaju loviti u mutnome i daju ponude za sanacije zgrada, dok drugi inženjeri volontiraju. To nije pošteno i po meni bi trebalo na neko vrijeme stati sa svim aktivnostima, osim onim nužnim i hitnim", kaže Atalić.

Prve procjene su da bi trebalo srušiti bar 500 zgrada, kazala je medijima predsjednica Hrvatske komore inženjera građevinarstva Nina Dražin Lovrec.

U međuvremenu, 457 Zagrepčanki i Zagrepčana čiji stanovi i kuće zbog potresa nisu više sigurni za život smješteno je u Studentskom domu Cvjetno naselje.

XS
SM
MD
LG