Dostupni linkovi

Zemljotres u Hrvatskoj: Potvrđeno sedam žrtava, Petrinja u ruševinama


Petrinja trenutak nakon zemljotresa
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:47 0:00

Petrinja trenutak nakon zemljotresa

U zemljotresu jačine 6,2 stepena to Richteru koji je u utorak (29. decembra) oko podneva pogodio Hrvatsku, stradalo je najmanje sedam osoba.

Tokom večeri to područje pogodio je još jedan zemljotres, jačine 3, 9 stepeni po Rihteru. Hrvatska radio-televizija javlja da su se već razrušene građevine dodatno urušile.

Evropsko-mediteransko seizmološki centar (EMSC) objavio je da je to bio 20 potres u poslednjih 37 sati na tom području.

Premijer Andrej Plenković je u ranim popodnevnim satima objavio da je nastradala jedna djevojčica u Petrinji.

Gradonačelnik mjesta Glina u izjavi za državnu televiziju kasno popodne rekao je da su iz ruševina u Glini izvučena tijela četvoro stradalih u zemljotresu, dok je nakon toga u posjeti Glini vladine delegacije ministar branitelja Tomo Medved objavio da je zapravo pronađeno pet mrtvih osoba.

"Na žalost i ovdje u Glini kao posljedica ovog razornog potresa imamo velike žrtve. Ovdje u mjestu Majske Poljane imamo pet mrtvih sada. Sa djevojčicom iz Petrinje ukupno šest stradalih u potresu", kazao je ministar.

Vatrogasci su u utorak nešto poslije 19.30 posle više od šest sati potrage, pronašli tijelo preminulog muškarca u ruševinama župne crkve Svetog Nikole i Vida u Žažini, čime se broj poginulih popeo na sedam.

Prema informacijama lokalnih vlasti, poginuo je orguljaš koji se u trenutku potresa nalazio u crkvi i čistio orgulje, koje su bile pogođene ranijim zemljotresom.

U izjavama za državnu televiziju lokalni zvaničnici iz te regije kazali kako je veliki broj povrijeđenih u tom dijelu Hrvatske gdje je bio epicentar.

Pretražuju se ruševine, postavljeni šatori za one bez krova

Prema navodima hrvatske državne televizije, dosta je ljudi pod ruševinama, a u potrazi za preživjelima pod ruševinama Petrinje i susjednog grada Siska, te drugih manjih mjesta u toj regiji su vojska, policija, vatrogasci, Crveni križ i sve ostale službe.

U večernjim satima organizuju se šatori za osobe koje su ostale bez krova nad glavom i radi se na njihovom zbrinjavanju, dok se bolesnici iz bolnica u regiji gdje je bio epicentar premještaju u Zagreb i druge gradove. Kovid pacijenti takođe se organizovano i uz mjere sigurnosti premještaju u Zagreb.

"Svi su tu, vojska, dolaze službe hitne iz Zagreba, policija, civilna zaštita. Sve ćemo dignut, nema tu šta. Moramo naći alternativni smještaj, moraćemo maknuti ljude iz Petrinje, jer tu nije sigurno. Žao nam je, ovo je tragedija", kazao je premijer novinarima u Petrinji, koja je samo dan prije uz Sisak i šire područje tih gradova bila pogođena sa više snažnih potresa.

Iz Vlade Hrvatske su na Twitteru naveli kako je premijer izrazio saučešće porodici djevojčice koja je izgubila život u ovoj tragediji, te rekao kako se nada "da će broj žrtava biti što manji".

Europski povjerenik za krizno upravljanje Janez Lenarčič najavio je za srijedu dolazak u Hrvatsku.

"Nakon današnjeg potresa Vlada RH aktivirala je mehanizam civilne zaštite EU. Zasad su potrebni zimski šatori, električne grijalice, vreće za spavanje i kreveti, kao i kontejneri za smještaj građana. Sutra ću posjetiti najteže pogođeni grad Petrinju", napisao je Lenarčič na Twitteru.

  • Evo kako možete pomoći građanima Hrvatske:

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović također je u utorak posjetio Petrinju, gdje dan prije u potresima nije bilo žrtava, novinarima kazao kako je u novom silovitom potresu izgubljen jedan dječiji život.

"Prošle godine Drač, a ovo je praktično zemljotres iste snage. I jedan život je puno jer smo se dosta naplaćali u posljednjih 30 godina. Potreban će biti ogroman novac, koji će se naći. To će ići preko EU, ja se ne brinem, ovaj grad će biti obnovljen, ali emotivnu štetu niko ne može nadoknaditi. Petrinja će biti obnovljena novcem iz EU", kazao je Milanović.

Još se čekaju detaljni podaci o posljedicama zemljotresa za koji je Hrvatska seizmološka služba objavila da se desio u 12 sati i 19 minuta. Seizmografi su zabilježili razoran potres s epicentrom kod Petrinje. Magnituda potresa iznosila je 6,2 prema Richteru, a intenzitet u epicentru VIII-IX stepena EMS ljestvice. Naveli su kako se potres osjetio širom Hrvatske, te da se očekuju veće materijalne štete.

Crveni križ Hrvatske objavio je među prvima snimke Petrinje nakon potresa, te naveo kako je situacija u Petrinji vrlo ozbiljna i da su timovi Crvenog križa na terenu.

Hrvatska vojska je na terenu i pruža pomoć u sanaciji nastale štete, objavilo je hrvatsko Ministarstvo odbrane, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske pozvalo na pribranost i poštivanje antikorona mjera i na otvorenom.

Evropsko-mediteransko seizmološki centar (EMSC) prenosi da je udar bio jačine 6,3 stepena po Richteru, te da je udar bio kod Petrinje, 46 kilometara istočno od Zagreba. Potres se dogodio na dubini od 10 kilometara, naveo je EMSC. Nakon tog potresa osjetio se još jedan manji.

U Zagrebu su građani takođe izašli na ulice, kao i u drugim gradovima Hrvatske:

Zagreb poslije najsnažnijeg zemljotresa ove godine
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:51 0:00

Iz EMSC navode kako je to najjači zemljotres koji je ovo godine pogodio Hrvatsku, te da zemljotresi ove jačine mogu napraviti značajnu štetu u blizini epicentra.

Podatak o zemljotresu objavio je i Američki geološki zavod na svojim interaktivnim mapama, navodeći da je zemljotres bio jačine 6,4 stepena po Richteru:

USGS mapa sa podacima o zemljotresu
USGS mapa sa podacima o zemljotresu

Zemljotres se osjetio od Slovenije do Srbije i BiH

Zemljotres se osjetio i u Srbiji i Bosni i Hercegovini, javljaju reporteri Radija Slobodna Evropa (RSE), a to potvrđuje i mapa USGS:

USGS mapa epicentra zemljotresa i linije prema kojoj se osjetio
USGS mapa epicentra zemljotresa i linije prema kojoj se osjetio

Seizmološlki zavod Srbije saopštio je da je u srijedu 29. decembra u 12 sati i 19 minuta po lokalnom vremenu registrovan zemljotres magnitude 6.2 jedinica Richterove skale u regionu mjesta Sisak, Hrvatska. Intenzitet u epicentru, kako su naveli, procijenjen je na VIII-IX stepena Merkalijeve skale. Nema podataka da je bilo šteta ili žrtava u Srbiji.

U Bosni i Hercegovini takođe nije bilo žrtava. Prema podacima Vlade Republike Srpske (RS) najviše štete bilo u Kozarskoj Dubici i Kostajnici, na zapadu Bosne i Hercegovine, gdje je oštećen veliki broj javnih i privatnih objekata. U tom bh. entitetu je odmah obustavljena nastava u svim osnovnim i srednjim školama, a neće je biti ni u srijedu.

U dijelu Bosne i Hercegovine u kojem se potres osjetio najviše, jer je najbliža Hrvatskoj, Unsko sanskom-kantonu i banjalučkoj regiji ljudi su takođe izašli na ulice, javljaju reporteri RSE. Tako je bilo i u Cazinu, gdje je djelimično oštećen krov na zgradi Opštine.

Građani u centru Cazina u vrijeme potresa u Hrvatskoj
Građani u centru Cazina u vrijeme potresa u Hrvatskoj

U Banjaluci, koja je takođe na liniji na kojoj se osjetio zemljotres, ljudi su izašli na ulice.

Banjaluka za vrijeme potresa
Banjaluka za vrijeme potresa

Nuklearna elektrana Krško u Sloveniji, koja je u linijama na kojim se osjetio potres, 100 kilometara od epicentra, zatvorena iz predostrožnosti. Sjednica Parlamenta Slovenije prekinuta je kada se desio zemljotres:

Slovenački parlament u trenutku zemljotresa
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:36 0:00

EMSC navodi kako prema procjenama u području u kojem se osjetio potres živi oko 1,3 miliona ljudi.


Brisel nudi pomoć, regija solidarno uz Hrvatsku

Iz Brisela su poručili već šalju pomoć. Predsjednica Evropske Ursula von der Leyen navela je na Twitteru da je razgovara sa premijerom Hrvatske i da je Evropska unija (EU) spremna pomoći.

"Zatražila sam od Janeza Lenarčića (evropski komesar za upravljanje krizama) da bude spreman i ode u Hrvatsku čim situacija to dozvoli. Mi smo uz Hrvatsku", navela je šefica EK.

Predsjednik Evropske unije naveo je kako u Briselu pomno prate situaciju u Hrvatskoj nakon devastirajućeg zemljotresa, te takođe na Twitteru poručio da EU nudi punu podršku i pomoć građanima i premijeru Hrvatske.

Pomoć je ponudio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

„Ako možemo nešto da pomognemo kao Srbija, mi ćemo to da učinimo. Zaista im želim sve najbolje, želim da im pružim svaku vrstu tehničke i materijalne podrške“, rekao je Vučić novinarima u Zaječaru.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je takođe saopštio: "U ovim izuzetno teškim trenucima, stojimo čvrsto uz naše hrvatske prijatelje i saveznike, uz sve građane Hrvatske, spremni da u mjeri mogućeg pružimo pomoć i podršku."

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik uputio je pismo potpore predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću.

„Duboko me je potresla vijest o razornom potresu koji je pogodio Hrvatsku i doveo do ljudskih stradanja i proizveo ogromnu materijalnu štetu. Koristim ovu prigodu da Vam iskažem izraze svog suosjećanja i potpore u savladavanju ove katastrofe koja je vašu zemlju pogodila dok ste se, kao i ostatak svijeta, borili s pandemijom“, naveo je Dodik.

BiH je ranije tokom dana ponudila pomoć te stavila na raspolaganje timove civilne zaštite Federeacije BiH sa 42 spasioca i RS sa 18 spasilaca, sa svom pratećom opremom, saopšteno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Vlada Sjeverne Makedonije je na sjednici 29. prosinca donijela odluku da izdvoji šest miliona denara (oko 97 hiljada eura) za pomoć nastradalima u Hrvatskoj, a premijer Zoran Zaev je na Twitteru uputio saučešće za preminule i podršku građanima i premijeru Hrvatske.

"Solidarnost je prvi impuls u ovom trenutku, spremni smo da pružimo pomoć shodno potrebama", napisao je Zaev.


Hrvatska se nije oporavila ni od zemljotresa koji je u 22. marta ove godine pogodio Zagreb i okolinu, magnitude 5,5 prema Richteru s epicentrom sedam kilometara sjeverno od centra Zagreba (Markuševec) na dubini od deset kilometara. U potresu je jedna djevojčica poginula, a oštećeno je 25.000 zgrada, što privatnih, što javne namjene.

Nakon tog potresa, za koji je navedeno da je bio najjači u posljednjih 40 godina, ocijenjeno je kao neupotrebljivo ili privremeno neupotrebljivo više od 6.000 zgrada, među kojima su dječji vrtići, osnovne i srednje škole, fakulteti, instituti, znanstvene i kulturne ustanove.

Fond za obnovu uspostavljen je tek prije sedam dana (22. decembra), a na raspolaganju će mu biti 42 milijarde kuna (više od 5,5 milijardi eura) sredstava.

XS
SM
MD
LG