Dostupni linkovi

Wilson: Sporazum u Bijeloj kući dio je istorijskog procesa


Treba da postoji zajednička posvećenost SAD i EU za pružanje podrške, ali i ostvarivanje pritiska na dvije strane da se postignuti sporazumi primijene: Damon Wilson

Priredila: Dženana Halimović

Dokumente koje su Kosovo i Srbija potpisali u Bijeloj kući trebalo posmatrati kao dio šireg istorijskog procesa koji se rješava, ocjenjuje izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta Damon Wilson u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Wilson dodaje da bi u nastavku procesa trebalo da postoji zajednička posvećenost Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Evropske unije (EU) za pružanje podrške, ali i ostvarivanje pritiska na dvije strane da se postignuti sporazumi primijene.

RSE: Premijer Kosova Abdulah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić su potpisali dva dokumenta o normalizaciji ekonomskih odnosa između dvije zemlje, u prisustvu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa. Bilo je mnogo govora o finalnom sporazumu između dvije zemlje, ali se čini da ovo nije taj dogovor. Kakvo je vaše mišljenje?

Wilson: Mislim da je to znak dobrog napretka i skoro normalizacija dijaloga između Baograda i Prištine, čak i pored toga što su održani izbori u Srbiji i nakon promjene vlasti na Kosovu. Vidjeti nastavak normalizacije, razmjene, dijaloga i pregovora koji uključuju vođstvo i Srbije i Prištine je pozitivna stvar.

Ne, ovo nije bio sveobuhvatan sporazum, nikako, ali mislim da je ovo dio većeg procesa koji predstavlja dodatni korak u tome da SAD rade sa dvije strane kako bi donijele odluke koje su u njihovom zajedničkom interesu. Ovo je usmjereno na ekonomsku stranu, ali naravno, to ovisi i o politici.

RSE: Sadržaj dokumenta uglavnom je fokusiran na normalizaciju ekonomskih odnosa, ali mu nedostaje politički sadržaj. Mislite li da ekonomija može pomoći da se postigne finalni politički dogovor između dvije zemlje?

Wilson: Mislim da je sve povezano. Bilo koji tip pregovora i sporazuma u tom kontekstu su fundamentalno politički. Mada je tema, kao i sama pitanja kojima se bavi, ekonomski fokusirana, politička je odluka da se ide naprijed s tim.

Mislim da je mudra stvar nastojati se fokusirati na to kako uspostaviti normalnije odnose u regiji, stvoriti bolje ekonomske prilike, radna mjesta i rast i tako smanjiti pritisak na svakodnevni život putovanjem, obrazovanjem i razmjenom...

Što više ljudi u regiji vidi ekonomske dobrobiti koje su proizašle iz političke normalizacije, smatram da će to voditi ka kreiranju pogodne sredine za donošenje većih političkih odluka.

RSE: Kako komentarišete činjenicu da će Kosovo prestati podnositi zahtjeve za članstvo u međunarodnim organizacijama na godinu dana?

Wilson: Mislim da je ovaj, ako hoćete, korak unazad od diplomatskih i političkih manevara značajan i daje svim stranama vremenski okvir od godinu dana da se zaista fokusiraju na postizanje međusobnih dogovora, umjesto da se takmiče jedni s drugima.

Očigledno, obje strane su pokušavale da dobiju i insistiraju na svom interesu i na taj način je došlo do povlačenja poluge u pregovorima, ali ovi koraci, bilo da su kampanja za priznavanje ili ono što je Kosovo radilo i što ima smisla, a to je pristupanje što više međunarodnih organizacija, je izgleda odvuklo pažnju Beograda i Prištine od neriješenih stvari među njima. Za godinu dana možemo stvoriti neki kišobran pod kojim dvije strane mogu izgraditi samopouzdanje.

Mislim da to treba da bude namjerno i da ovo vrijeme treba iskoristiti kako bi se postigli veći progres i više sporazuma između Beograda i Prištine, jer na kraju, želite vidjeti Kosovo ne samo kako postiže napredak u mirovnom smislu već da kroz priznanje napora u kontekstu sporazuma sa Srbijom, sve ono što Kosovo želi da postigne uključujući i članstvo u međunarodnim organizacijama bude mnogo lakše i zato se na to treba fokusirati.

RSE: Mislite li da će ovaj sporazum biti u potpunosti implementiran? Mnogo je sporazuma koje su postigle ove dvije zemlje u Briselu, uključujući i onaj o diplomama, što je dio i ovog sporazuma Bijele kuće. Međutim, oni se ne implementiraju ni kad je u pitanju Beograd, a ni Priština. Ko može garantirati implementaciju ovih tačaka?

Wilson: Mislim da je to veliki problem. U regiji smo viđali prilično često pozitivno političko opredjeljenje, ali ga se, ponekad, podriva ili prosto zanemari. Mislim da je važno da postoje mehanizmi da se omogući implementacija.

Iskreno, to je razlog zbog kog SAD i Evropska unija radeći zajedno postižu mnogo efikasniji način da se omogući podrška, ali istovremeno i pritisak na dvije strane da istraju na sporazumu. Nadam se da će obje strane same preuzeti odgovornost da bi ovo išlo naprijed, ali mislim da će se od SAD i EU kao partnera očekivati da ih drži odgovornima za ono za šta su se obavezali.

O potezu Rusije

RSE: Ubrzo nakon dogovora u Bijeloj kući bila je i reakcija glasnogovornice ruskog ministra vanjskih poslova, a koja se odnosi na fotografiju na kojoj Vučić sjedi ispred američkog predsjednika i na neki način ga ismijavaju. Onda je uslijedila i reakcija srbijanskih zvaničnika. Kako gledate na ove komentare?

Wilson: Mislim da je neuobičajen potez Kremlja da minimizira, ponižava. To podvlači, zaista, razvoj geopolitičke tranzicije koja se dešava na Balkanu i koja se odvija tako da Zapadni Balkan nalazi svoje mjesto, svoj dom u Evropi. Svoje mjesto u slobodnom svijetu, ako hoćete, i bilo koji napredak između Beograda i Prištine će ubrzati kako kosovsko, tako i srbijansko mjesto u euroatlantskoj zajednici.

Mislim da ovo što ste vidjeli predstavlja priznanje Kremlja da im je nelagodno što su predsjednik Vučić i Srbija, naročito, otvorili put ka veoma drugačijoj vezi i partnerstvu sa SAD. Bio sam šokiran akcijom Kremlja i mislim da to samo podcrtava koliko se brzo tranzicija u srpsko-ruskim odnosima sada odvija.

Koliko je Izrael bitan za regiju?

RSE: Još jedna iznenađujuća stvar iz ovog sporazuma je priznavanje Izraela i otvranje i pomijeranje ambasada Kosova i Srbije u Jerusalem. Kako komentirate ovu tačku?

Wilson: To je zanimljivo. To je dio neočekivane diplomacije koja je proizašla iz Trampove administracije. Pokazuje da u oblasti Bliskog istoka, gdje je bilo toliko poteškoća, vidjeti kako Izrael može postati partner, priznajući Kosovo, potom premještanje ambasade Srbije, ono što se ovdje pokušava pokazati, jeste da se različitosti mogu pomiriti. Ovo je sekundarno pitanje za regiju, ali mi zaista želimo da vidimo Kosovo i Srbiju, kao i samu regiju, kako normaliziraju odnose i imaju konstruktivne odnose sa bilo kim. Mislim da je ovo refleksija prioriteta Trampove administracije u ovom trenutku.

RSE: U međuvremenu su dvojica lidera 7. septembra nastavila razgovore u Briselu i otvorila nova pitanja kao što su zajednica srpskih opština i finansijske obaveze. Specijalni izaslanik predsjednika SAD Ričard Grenel (Richard Grenell) je rekao da je poenta koja se može izvući iz sporazuma Bijele kuće ta da će o međusobnom priznanju dvije zemlje govoriti Evropljani. Da li će dvije strane postići dogovor?

Wilson: To je proces, a ne neko zadano vrijeme i uvjeren sam da ćemo vidjeti još sporazuma i na kraju sveobuhvatni dogovor Beograda i Prištine. Uvjeren sam u to, jer je to interesu obje strane i pokreće ovo. Kosovo ne može doseći svoj potencijal, priznanje i učešće u međunarodnim tijelima bez ovakvog prodora, a Srbija nema pouzdanog puta prema Evropskoj uniji. Nema puta kojim bi zaista otključala ekonomski potencijal i kreirala radna mjesta.

Odgovor na to je sporazum. Mislim da će sporazum pomoći objema ekonomijama, ali i demokratskim institucijama u objema zemljama da se kreću naprijed, jer je to politički izgovor. Hoće li dogovor postići sutra? Vjerovatno neće. Ne rješavaju se ova velika pitanja za 24 sata. Ali, mislim da je EU dobro fokusirana da gradi nešto za veliki dogovor.

Mislim da će to najefikasnije ići ako to SAD i EU budu radile zajedno. Mislim da postoji tu neka nesretna diskonekcija u diplomatiji, ali i dinamika u kojoj i EU, ali i Amerikanci žele da ih se vidi kako pomažu i igraju ulogu i to neko zdravo takmičenje dodaje pokretačko gorivo na momentum koji sada vidimo.

'Crna Gora ima demokratiju'

RSE: Kako biste prokomentirali izbore u Crnoj Gori gdje se očekuje da prosrpska i proruska opozicija formira vladu?

Wilson: Mislim da je ovo znak da Crna Gora ima zdravu demokratiju. Ovo je izuzetan preokret na izborima i tu ima nekoliko komplikovanih pitanja. Postoji koalicija koja je okupljena i mobilizirana dijelom reakcijom na Zakon o imovini pravoslavne crkve i postojao je interes, ali i potpora, finansijska i druga izvan Crne Gore, kombinovana s onima koji su zaista željeli promjenu u zemlji u kojoj je DPS bio dio vladajuće koalicije tri desetljeća.

Ovo će biti komplikovano, ali mislim da u svakoj zemlji u kojoj postoji ovako tanka margina s ovim se morate nositi, a to je da ne možete praviti dramatične, strateške geopolitičke projekcije zemlje na margini dijela glasova.

Mislim da je mjesto Crne Gore u NATO-u i putu ka EU i mislim da je prilično jaka podrška za to. Mislim da će ovo biti komlikovan proces, gdje će se morati praviti mnogo političkih kompromisa, ali to je bol i ljepota demokratije.

Trebamo pustiti da se ovaj proces odigra, trebamo biti od pomoći našem savezniku i nadati se da će reforma i podrška reformi u zemlji ići u procesu stabilizacije i pomoći euroatlantske zajednice.

Posmatraćemo veoma pažljivo kako bismo se uvjerili da obaveza koju je Crna Gora preuzela ne bude ugrožena i da akteri koji imaju sumnju i koji su nepouzdani ne budu stavljeni na mjesta koja se tiču sigurnosti, te ne budu poslani za predstavnike u NATO. Mislim da će biti jako važno za Crnu Goru da pokaže da može da ispuni svoje međunarodne obaveze i da može biti odgovoran partner.

Protest posle crnogorskih izbora u Podgorici
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:48 0:00

RSE: Pobjednička koalicija je navela kako poštuje međunarodne obaveze, uključujući i one koje se tiču NATO-a. Jeste li imali neke kontakte s njima i kako oni vide tu sadradnju sa Zapadom?

Wilson: Zabrinut sam, ali prihvatam ono što su rekli. Mislim da su ta posvećenost i ta osiguranja jako važna u specifičnom smislu i mislim da ćemo morati biti jako pažljivi prema njima kao partnerima, ali ćemo morati posmatrati i akcije.

U prošlosti, kad god je neko iz Atlantskog saveza bio u Crnoj Gori, potrudio se da se sastane sa različitim političkim akterima, ljudima u vlasti, opoziciji, koaliciji, u parlamentima... Nažalost, nekada su naši zahtjevi za susretima bivali odbijeni, ali smo i uspijevali da se susretnemo s predstavnicima opozicije.

Mislim da će ovo biti komplikovan proces, ali na kraju to je ono što jeste demokratija, kompromis među različitim stajalištima. Cilj je da se zauzme za tzv. normalnu politiku u kontekstu suverene i nezavisne Crne Gore koja je dio NATO alijanse i predvodnik puta ka EU.

Mislim da je to nevjerovatan spoj strateških dostignuća te male države i nadam se da će bilo koja nova vlada dobro upravljati onim što je naslijedila u tom smislu, te da će napredovati u onim stvarima u kojima je progres bio usporen unutar zemlje i da će biti dobar partner.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG