Dostupni linkovi

Tenzije i postizborna kombinatorika u Crnoj Gori


Protest protiv napada na manjine i za Crnu Goru kao nezavisnu državu, 6. septembar 2020.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić očekuje da će Crna Gora u zakonskim rokovima dobiti novi sastav parlamenta i novu Vladu te da neće biti značajnijeg prolongiranja rokova za formiranje zakonodavne i izvršne vlasti:

“To može zavisiti od nekoliko faktora ali generalno ne očekujem neko značajnije prolongiranje rokova. To će predsjednika države Mila Đukanovića u procesu predlaganja mandatara dovesti u poziciju neophodne kohabitacije sa novom većinom nakon čega bi i formalno u roku 90 dana bila izabrana nova vlada. Čini mi se da je to u ovom trenutku politički interes svih, pa i Đukanovićeve Demokratske partije socijalista (DPS)”, kaže Marić.

Kakva je procedura?

Prema proceduri, Državna izborna komisija (DIK) ima rok 15 dana od održavanja izbora da proglasi konačne rezultate glasanja.

Predsjednik Skupštine aktuelnog saziva (Ivan Brajović) zakazuje sjednicu na kojoj će biti formiran novi saziv, najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović predlaže mandatara u roku 30 dana od dana konstituisanja Skupštine, a nova Vlada mora biti izabrana u roku od 90 dana od dana predlaganja mandatara.

U konkretnom slučaju, nakon parlamentarnih izbora, ukoliko ne bude bilo prigovora zbog povrede biračkog prava na izborima 30. avgusta, Državna izborna komisija moraće da proglasi konačne rezultate izbora najkasnije u ponedjeljak 14. septembra.

Prema najvišem pravnom aktu, nakon toga predsjednik Skupštine Ivan Brajović bi trebalo da zakaže prvu sjednicu novog saziva parlamenta koja se mora održati najkasnije 15 dana od dana objavljivanja konačnih rezultata izbora - što je najkasnije 29. septembra.

Đukanović bi morao da predloži mandatara najkasnije do 29. oktobra od kada teče tromjesečni rok za izbor nove Vlade.

Policija bez odgovora na napade na manjine

Dok se čeka na formiranje novog sastava skupštine i vlade, u Crnoj Gori su, nakon izbora održanih 30. avgusta, narasle tenzije koje su kulminirale napadom na prostorije Islamske zajednice u Pljevljima i ispisivanjem grafita na objektima u vlasništvu pljevaljskih muslimana.

Do ovog trenutka policija nije otkrila počinioce niti nalogodavce tih napada, što je podgrijalo sumnje predstavnika nove većine da su ti incidenti zapravo provokacija odlazeće vlasti. Ove optužbe vlast je odbacila.

Slavlje pristalica dijela pobjedničke koalicije izbornih rezultata sa srpskim simbolima i ikonografijom, kao rekaciju izazvalo je održavanje skupova na Cetinju i u Podgorici, sa crnogorskim obilježjima.

Produbljivanje krize?

Da li nacionalne homogenizacije, pojačana retorika, međunacionalne provokacije, predstavljaju dodatan potencijal za konflikte, odnosno produbljivanje krize u Crnoj Gori?

“To bi bi veliki politički rizik i pored postojanja određenog nivoa tenzija i određenog nivoa društvenog šoka nakon izbora”, kaže Boris Marić koji poziva političke strukture na obje strane da budu odgovorne i ozbiljne:

“Postoji naduvavanje jednog nerealnog rizika koji bi, ako ga i dalje naduvavate mogao da preraste u realni rizik, a to onda nije dobro ni za Crnu Goru ni za region” upozorava Marić.

Kakvi su pritisci na Abazovića?

Centralna figura postizbornih pritisaka je Dritan Abazović, nosilac liste Crno na bijelo, koja će u budućem parlamentu imati četiri poslanika i koja je "tas na vagi" za formiranje buduće vlasti. Abazović proteklih dana dobija brojna pisma i otvorene pozive iz regiona i iz Crne Gore da novu vlast ne formira sa koalicijom okupljenom oko prosrpskog Demokratskog fronta, već sa DPS-om Mila Đukanovića, što on odbija.

Obraćajući se liderima Abazoviceve Ujedinjene reformske akcije (URA) politikolog Nemanja Batrićević, je sa sinoćnjeg (6.09) crnogorskog, patriotskog skupa u Podgorici, kome je prisustvovalo više hiljada građana poručio:

"Potonja je ura (poslednji je čas) Dritane Abazoviću, Žarko i Luka Rakčeviću i Filipe Adžiću. Ako predate Crnu Goru četnicima, bićete upamćeni kao izdajnici".

Potpisnica platforme koalicije Crno na bijelo, Zenepa Lika iz Ulcinja potvrdila je za RSE da su učesnici skupa po povratku u Ulcinj skandiranjem protestovali ispred porodične kuće Dritana Abazovića. Isto su nam, ne želeći da komentarišu, potvrdili iz URA. ,

Komentarišući pritisak kojim je izložen Abazović, Boris Marić kaže da on povremeno izlazi iz okvira legitimne političke borbe:

„Mislim da u jednom dijelu izlazi iz tih okvira“, kaže Marić ističući da bi sada najbolje bilo da se dođe do mirne transformacije vlasti što, kako je ocijenio „daje šansu Crnoj Gori za ozbiljniji reformski zahvat“.

U svim dosadašnjim istupima, Abazović insistira na formiranju ekspertske vlade, sa čim su saglasna i ostala dvojica lidera opozicionih lista sa kojima Abazovićeva URA ima 41 poslanika, odnosno tijesnu parlamentarnu većinu u crnogorskom parlamentu sa 81 poslaničkim mjestom.

Skup 'za odbranu građanske i nezavisne Crne Gore'
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:25 0:00

Šta kažu iz Demokratskog fronta?

Iako je to i nosiocu izborne koalicije Za budućnost Crne Gore, Zdravku Krivokapiću, koji je kao nestranačka ličnost bio na čelu liste, kako kaže najbolje rješenje uz uslov „i da u njoj budu kompetentni i časni ljudi”, proteklih dana bilo je više kontradiktornih izjava iz tog političkog saveza.

Naime, lideri Demokratskog fronta koji su vodeća partija u koaliciji Za budućnost Crne Gore smatraju da u vladi pored eksperata trebaju da sjede i političari.

„Ko su eksperti? Nama ne trebaju zubari ni hirurzi, jer mi nećemo da vadimo zube i jetru. Nama trebaju eksperti u politici, koji znaju kako se to radi i nadam se da ćemo doći do kompromisa između iskusnih političkih lidera i eksperata“, kazao je Nebojša Medojević, jedan od lidera DF u izjavi za portal srbin.info, 3.septembra.

Dan kasnije, Andrija Mandić, lider Demokratskog fronta, na pres konferenciji je rekao da vlada ne mora nužno da bude sastavljena samo od eskperata i da svako će svako ko uđe u vladu biti političar:

„Kako da za MUP, Vojsku nađete nekog ko je ekspert. Moramo da imamo te resore sačinjene od ljudi koji su dovoljno hrabri da ih niko ne može ucijeniti. MI smo preuzeli obavezu da promijenimo Crnu Goru“, kazao je Mandić.

Na istoj konferenciji su Mandić i Medojević rekli da će ipak podržati ekspertsku vladu, ako je to uslov liste Dritana Abazovića.

Kakav je stav manjinskih stranaka?

Nepoznanica u postizbornoj kombinatorici su i stavovi partija manjinskih naroda. Dvije albanske koalicije još se nijesu izjasnile o pozivu trojnog opozicionog bloka za saveznistvo u novoj vladi. Bošnjačka lista je saopštila da ne želi u koaliciju sa DF-om ali da bi joj prihvatljiva bila druga opoziciona lista Mir je nača nacija Alekse Bečića.

Državna izborna komisija objavila je preliminarne rezultate parlamentarnih izbora, održanih 30. avgusta, na osnovu kojih su tri opozicione koalicije osvojile 41 mandat. Crno na bijelo na čelu sa Ujedinjenom reformskom akcijom Dritana Abazovića četiri, Za budućnost Crne Gore na čelu sa Demokratskim frontom 27 i Mir je naša nacija Alekse Bečića 10 mjesta.

Tri decenije vlasti DPS-a u Crnoj Gori
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:59 0:00

Od 81-og parlamentarnog mjesta, Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića osvojila je 30, njihov koalicion partner Socijaldemokrate tri, dvije albanske liste dva, bošnjačka partija tri i opoziciona Socijaldemokratska partija dva mandata.

XS
SM
MD
LG