Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Trafiking u Crnoj Gori sve veći problem, rezultata nema


U jednoj od rijetkih akcija protiv trafikanata, crnogorska policija presjekla lanac krijumčarenja migranata; fotografija sa privođenja

Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore Nada Drobnjak za Radio Slobodna Evropa (RSE) je izjavila kako crnogorske vlasti neće stati u borbi protiv trgovine ljudima, ​komentarišući kontinuirane ocjene u izvještajima relevantnih međunarodnih organizacija i institucija o tome da u Crnoj Gori izostaju rezultati u borbi protiv svih vidova trgovine ljudima.

Nada Drobnjak kaže kako vlasti "ne bježe od toga da problem postoji".

"Mislim da to što smo svjesni problema i što želimo da se aktivnije uključimo u borbu protiv toga predstavlja dobar znak da nećemo stati, iako smo svjesni tog zastoja koji je konstatovan u međunarodnim izvještajima", navodi Drobnjak.

Naime, u posljednjem izvještaju Stejt Dipartmenta za 2018. godinu, Crna Gora je stavljena na "Nivo 2" liste država pod nadzorom. U tom izvještaju se konstatuje da "Vlada Crne Gore ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za eliminaciju trgovine ljudima i da već petu godinu za redom nije osudila ni jednu osobu za trgovinu ljudima, niti je podigla ijednu optužnicu za ovo krivično djelo".

Migranti

Kakav će biti izvještaj za 2019. godinu još nije poznato, ali je u međuvremenu u jednoj od rijetkih akcija protiv trafikanata, crnogorska policija presjekla lanac krijumčarenja migranata u Crnoj Gori i uhapsila dvanaest osoba, među kojima su dva službenika Uprave policije.

Kako za RSE kaže šefica Međunarodne organizacije za migracije za Crnu Goru Dušica Živković, od početka migrantske krize nevoljnici koji pokušavaju da se domognu EU vrlo često su žrtve trgovine ljudima.

"Svaki sedmi migrant je u nekoj fazi svog putovanja bio eksploatisan na neki način. Činjenica je da se migranti ne zadržavaju dugo na jednom mestu, pa ni u Crnoj Gori, nama ne daje mogućnost da odradimo kompletnu identifikaciju i da država eventualno pokrene proces protiv trgovaca ljudima iz prostog razloga što ne znači da se ta trgovina ljudima desila u Crnoj Gori. Mogla je da se desi u Albaniji , Grčkoj, Turskoj. Dakle, mogla je da se desi negde na njihovoj ruti"" ističe Živković, koja navodi i podatak da je od početka godine u Crnu Goru stiglo 7.200 migranta, koji su se registrovali i svoj put nastavili dalje prema zemljama Evropske unije (EU).

  • OVDJE možete pročitati kompletan dio izvještaja Stejt Dipartmenta za Crnu Goru

Stejt Dipartment u izvještaju za prošlu godinu navodi da migranti iz susjednih zemalja lako postaju žrtve prisilnog rada u Crnoj Gori, posebno tokom ljetnje turističke sezone. U dijelu koji se odnosi na druge oblike trgovine ljudima, navodi se da međunarodne organizovane kriminalne grupe trguju ženama i djevojčicama iz Crne Gore u cilju seksualne eksploatacije u drugim balkanskim zemljama.

Žene i djevojčice

Žrtve lanca prostitucije u Crnoj Gori uglavnom su žene i djevojčice iz Crne Gore, susjednih balkanskih zemalja i, u manjoj mjeri, drugih zemalja istočne Evrope.

Ljiljana Raičević iz Sigurne ženske kuće za RSE kaže da država uporno zatvara oči pred tim problemom.

"Problem je veliki, ali se cijele godine ćuti o tome. Seksualna eksploatacija se događa na rubovima gradova, u kućama, apartmanima a tokom ljetnje sezone seli se na luksuzna mjesta, najčešće na jahte. Vrlo sam stroga u ocjenama šta država radi, odnosno ne radi da to zaustavi. Smatram da državu ne zanimaju žene i to one žene koje trpe najodvratniji oblik nasilja", ističe Raičević.

Nada Drobnjak, međutim, uvjerava javnost da država preduzima prave korake kako bi zaustavila trgovinu ljudima.

"Mora se konstatovati da je u jednom trenutku bilo zastoja, ali takođe je činjenica da se nova Strategija za borbu protiv trgovine ljudima već primjenjuje i mislim da daje prve rezultate. Parlament će kao izraz političke volje dati svoj doprinos da se ta borba intezivira", poručila je Drobnjak.

Ocjena UN-a

No, izvještaji, ne samo Stejt Dipartmenta nego i Ujedinjenih nacija, ukazuju na ozbiljnost i veličinu problema sa kojim se Crna Gora suočava.

Dokument: Strategija za borbu protiv trgovine ljudima

Specijalna izvjestiteljka UN Marija Gracija Đamarinaro ocijenila je da je trgovina ljudima u Crnoj Gori mnogo masovnija nego što to pokazuju zvanični podaci.

"Broj identifikovanih žrtava nije indikator veličine trafikinga, već kapaciteta institucija da se nose sa tim problemom. Moramo reći da to pokazuje veoma nizak kapacitet crnogorskih nadležnih organa da se bave ovim fenomenom i da ga suzbijaju", kazala je Đamarinaro prilikom predstavljanja preliminarnog izvještaja o trgovini ljudima u Crnoj Gori na konferenciji 8. novembra ove godine u Podgorici.

Na liniji ocjena međunarodnih organizacija o nezadovoljavajućim rezultatima Crne Gore u borbi protiv trgovine ljudima su i podaci iz vladine Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za naredni petogodišnji period (od 2019. do 2024. godine).

Naime, autori strategije u tom dokumentu navode podatak da su od 2013 do 2017. godinepodignute svega tri optužnice za krivično djelo trgovina ljudima, ukupno je doneseno pet pravosnažnih presuda, a počinioci osuđeni na zatvorske kazne u rasponu od dvije godine do šest godina.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG