Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Krijumčari ljudima na migrantskoj ruti kroz BiH


Spasilačka akcija migranata i izbjeglica u regionu Plješevice, ilustrativna fotografija

Koliko među migrantima ima onih koji su žrtve trgovine ljudima, u BiH niko ne zna. Nevladine organizacije kažu kako ovaj oblik kriminala postoji, ali ga zvanično bh. vlasti ne prepoznaju, sudeći prema podacima koje ima mreža nevladinih organizacija Ring koja se bavi ovim pitanjem.

Radmila Žigić iz Fondacije Lara koja je dio ove mreže kaže: „Prije BiH su bile Srbija i druge zemlje i veoma teško uspijevaju razotkriti mrežu. Sigurno je da trgovine ljudima ima, da različitih vrsta eksploatacije ljudi koji su u pokretu i u nevolji ima, ali do sada imamo jedan ili dva slučaja koja se istražuju kao trgovina ljudima.“

Iz nevladinih organizacija kažu kako nemaju čak ni procjenu koliko bi na broj migranata i izbjeglica koji prođe kroz BiH moglo biti žrtava trgovine ljudima. Tim prije što postoje ozbiljni problemi pri registraciji, kaže Aida Behram iz organizacije „Žene sa Une“ iz Bihaća:

„Mi svakodnevno imamo indicija i možemo iskazati otvorenu sumnju u pojedine porodične veze, starost pojedinih osoba, ali to je prije svega stvar nadležnih institucija, Ministarstva sigurnosti, Sektora za azil, Državne granične policije - na utvrđivanju pravih identiteta ovih osoba i njihovih porodičnih i drugih veza.“

Snovi o miru
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:04:59 0:00

Kako to u praksi izgleda pokazuje i nedavni primjer iz Unsko-sanskog kantona. Naime, nakon što se dogodilo ubistvo i prvooptuženi uhapšen i doveden pred sud, ali je i pored svjedoka i očevidaca pušten na slobodu.

„Sud je prvooptuženog Mehali Ismaila oslobodio optužbe jer nije utvrđen njegov stvarni identitet, odnosno jer nije utvrđeno da je predmetno krivično djelo počinio Mehali Ismail, odnosno osoba koja se kao takva sudu predstavila“, kaže portparolka kantonalnog suda u Bihaću Ena Šahinović.

Prema analizi više od 180 institucija koju je Evropska organizacija za bezbjednost i saradnju (OSCE) radila prošle godine, i koja je objavljena u septembru, kada prema riječima Borisa Topića savjetnika za borbu protiv trgovine ljudima, migrantska kriza nije bila u svom punom jeku, BiH je pokazala manjkavosti u određenim segmentima.

„BiH i organi društva nisu bili spremni za ovaj priliv izbjeglica i migranata, da u tom trenutku nijedna žrtva trgovine ljudima nije bila identifikovana. Preliminarne preporuke u suštini se odnose na to da je potrebna veća koordinacija između svih organa društva kako na državnom, tako i na entitetskim i lokalnim nivoima kao i jasnije smjernice kako identifiokovati, prije svega žrtve trgovine ljudima među ovom migrantskom populacijom, kao i zaposliti dodatni broj ljudstva.“

Država u kapacitetu kakav ima i podijeljenim institucijama nije u stanju odgovoriti na ovu situaciju, zaključuje psiholog Srđan Puhalo.

BiH nije učila iz iskustva Srbije, Mađarske, Hrvatske: Srđan Puhalo
BiH nije učila iz iskustva Srbije, Mađarske, Hrvatske: Srđan Puhalo

„Mislim da je nama problem funcionisanje ove države generalno, a da su migracije jedan od pokazatelja koliko je država BiH neeefikasna u rješavanju malo krupnijih problema. Šta to znači? Znači da imate, čini mi se, veoma lošu koordinaciju između kantona, entiteta i BiH, a migranti su upravo taj problem. On kreće od granice BiH do Unsko-sanksog kantona i čitava ta ruta traži angažman cijele države i vi vidite da tu nešto ne radi. Vidite da su nas po običaju migranti 'iznenadili'. Bila je ta ruta preko Srbije, Mađarske i Hrvatske i bilo je sasvim očekivano, ako se to zatvori da je alternativa BiH. Mi smo bili prošle godine zatečeni migrantima i učili opet iz svojih grešaka, umjesto da smo iskoristili sve znanje i iskustvo koje su imale Srbija, Mađarska, Makedonija, one zemlje koje su bile prve na udaru migrantskog vala. I to je ono što je danas mnogo važnije za BiH od toga gdje će migranti završiti, jer najveći broj migranata ide u EU i u neke druge zemlje“, zaključuje Puhalo.

  • 16x9 Image

    Dženana Halimović

    U novinarstvu je od 1998. godine, a prve novinarske korake počinje u listu Oslobođenje. Bavi se istraživačkim novinarstvom, temama ratnog zločina, organizovanog kriminala i korupcije. Dobitnica nagrada "Global Human Rights Award" i Unije novinara BiH 2003.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG