Poduzetnica Behrija Huseinbegović, koja u okviru jedne firme ima tri poslovne jedinice – špediciju, fabriku obuće, računovodstvo i porezno savjetovanje, pogođena je ekonomskom krizom tokom pandemije COVID-19. Sve tri djelatnosti, unutar biznisa kojeg vodi u Travniku, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine (BiH), trpe gubitke zbog pandemije korona virusa.
Sveukupno, Behrijine firme zapošljavaju 150 radnika i u periodu od kada je proglašeno stanje nesreće u Federaciji BiH, 16. marta, kaže kako je pokušavala da sačuva radna mjesta i proizvodnju.
"Najviše je pogođena fabrika obuće, s obzirom da radimo za italijansko tržište i gotovo svi proizvođači koji su radili za Italiju bili su prvi pogođeni u ovom lancu prekida poslova, prekida proizvodnje. Ja sam, na sreću, u tom periodu radila sa jednom trećinom kapaciteta, zaštitne maske, tako da nisam otpuštala radnike i sačuvala sam uglavnom proizvodnju. Italijanski mi se kupac vratio, tako da nastavljam da radim, međutim, imala sam gubitke tako da sad treba napraviti analizu i vidjeti kako izići iz ove situacije", priča ova poduzetnica za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Nije kasno
Parlament Federacije BiH (Predstavnički dom 24. aprila, Dom naroda 4. maja) usvojio je Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom COVID-19 ili takozvani korona zakon.
Njime će, kako se navodi u Zakonu, sve kompanije u ovom bosanskohercegovačkom entitetu koje su imale pad prihoda od minimalno 20 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine moći aplicirati za olakšice, čime će biti omogućena finansijska pomoć radnicima ugroženih firmi.
"Korona zakon" predviđa subvencioniranje doprinosa za obavezna osiguranja u iznosu oko 240 KM (120 eura) mjesečno po svakom zaposlenom, obustavu obračuna i plaćanje zatezne kamate na javne prihode, prekid svih upravnih, parničnih, vanparničnih i izvršnih postupaka za vrijeme stanja nesreće, kao i uspostavu garancijskog fonda.
- Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio 'korona zakon'
- Dom naroda Federacije BiH usvojio 'korona zakon'
Poduzetnica Behrija Huseinbegović smatra da vlasti u Federaciji BiH nisu zakasnile kada je riječ o pomoći privredi. Ona kaže da još nije uspjela analizirati gubitke nastale u periodu krize, ali da, ukoliko bude zadovoljila kriterije, će se prijaviti za pomoć.
Prijave poslodavci trebaju uputiti vlastima do 10. maja.
"Ovo je jedna od prvih mjera koje su dosta dobro došle. Subvencioniranje doprinosa je mjera koja će nama dosta pomoći, ali dosta očekujemo i od Stabilizacijskog fonda koje treba iskoristiti u sljedećem periodu. Mada tu treba biti jako oprezan. Ja sam u par navrata i skretala pažnju. Ministarstvo finansija FBiH će vršiti, odnosno davati podatke o evidentiranom prometu putem fiskalnih kasa, međutim ima tu dosta specifičnosti i bojim se da dosta firmi neće moći iskoristiti pomoć", smatra Huseinbegović.
Do 30 posto firmi izvan programa
Prema procjenama Adnana Smailbegovića, predsjednika Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine, "korona zakonom" biće obuhvaćeno oko 70 posto zaposlenih u realnom sektoru. To je, kako kaže, oko 300. 000 radnika. Međutim, smatra on, sigurno od 20 do 30 posto firmi neće ući u ovaj program, zato što im promet nije pao 20 posto i više.
U razgovoru za RSE, Smailbegović ocjenjuje da bi bilo bolje da je "korona zakon" usvojen i ranije, ali da vrijeme nije najveći problem.
"Mislim da je glavni problem ovog Zakona njegov kapacitet. Dakle, uplaćivanje doprinosa na minimalnu platu. Mi smo pokušali kroz amandmane da ga malo popravimo, međutim, očito je Vlada FBiH ovdje imala već od početka jasan stav da nema namjeru da povećava obim ove pomoći, da to nije u skladu sa Vladinim fiskalnim kapacitetom. Tako da je ostalo da kažem na ovom dijelu", kaže on.
Ideja je bila, napominje Smailbegović, da Zakon obuhvati minimalne plate, bar, za one djelatnosti kojima je zabranjen rad i kojima je značajno opao obim posla.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH smatra da je pozitivna strana "korona zakona" to što su njime obuhvaćeni svi poslodavci, "od velikih koji imaju par hiljada zaposlenih, pa do obrtnika gdje su oni sami zaposleni".
"Ovo će očito biti neka pomoć privredi, ne možemo reći da je to beznačajno, negdje je otprilike ovo stotinjak miliona KM mjesečno pomoć privredi za očuvanje radnih mjesta, mi to tako vidimo. Ali to mi vidimo kao neki prvi korak u ovom setu mjera koji treba da dođe, naravno, trebali bi sad da idu i sljedeći koraci. Mi već intenzivno radimo na izmjenama Zakona o radu i na kriterijima za ovaj Garancijski fond i na drugim stvarima koje treba da uslijede, a ja se duboko nadam da će se popraviti ova kompletna slika pomoći Vlade Federacije BiH", smatra Smaibegović.
Više od 35.000 radnika dobilo otkaz
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH u Federaciji BiH je u vrijeme pandemije COVIDA- 19, više od 35.000 radnika dobilo otkaze. To je skoro 20 puta više nego u drugom bh. entitetu Republici Srpskoj.
Prema riječima Selvedina Šatorovića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine, radnici "korona zakonom" nisu dobili ništa.
"Ovdje je Vlada Federacije BiH, prije svega, zaštitila sebe, jer će uplatom sredstava, odnosno doprinosa, u suštini sačuvati svoje budžete i svoje fondove, i to je nama sasvim jasno. Dakle, ovo je prelijevanje sredstava iz jednog dijela budžeta u drugi. Poslodavci su oslobođeni plaćanja doprinosa, a radnici nisu dobili ništa, jer poslodavac nema nikakve obaveze da isplati tu platu, uplata doprinosa nije uvjetovana isplatom plata", objašnjava za RSE predsjednik Sindikata.
Takozvani "korona-zakon" usvojen je mjesec i po dana od pojave pandemije. Vlada Federacije BiH je Nacrt ovog zakona usvojila 3. aprila, a Parlament ovog entiteta mjesec dana kasnije. Zbog toga, Šatorović, smatra da mjere, koje Zakon predviđa danas nisu adekvatne.
"Ono što bi trebalo istaći, jeste da smo mi posljednja zemlja u regionu koja donosi ovakve mjere, i da smo zbog toga lideri po broju otkazanih ugovora o radu, a takvim zakonskim rješenjem nisu zadovoljni niti poslodavci, niti radnici. Vlada se već u startu ogradila i kazala da ne očekuje neke posebne rezultate tog zakona. Ono što je s aspekta radnika bitno da se kaže, jeste da uplata doprinosa od vlade u korist poslodavaca, po osnovu ovog zakonskog rješenja, ne obavezuje poslodavce da isplate neto platu radnicima, i ono što nas kao sindikat zanima, od čega će ti radnici živjeti", objašnjava on.
Na osnovu podataka Federalnog zavoda za zapošljavanje, dostavljenih na upit RSE, u ovom entitetu, u periodu od 23. marta do 28. aprila, ukupno 21.761 osoba se prijavila na biro, njih blizu 15.000 su već podnijeli zahtjev za novčanu naknadu.
"Tokom aprila na dnevnoj osnovi su prikupljani podaci o kantonalnih službi za zapošljavanje i broj novoprijavljenih je, čak, išao i preko hiljadu na dan, međutim, posljednjih nekoliko dana primjetno je da se taj broj sve više smanjuje. Tako da imamo posljednji podatak, a to je jučerašnji podatak (4.maj) da se na evidenciju nezaposlenih po prestanku radnog odnosa prijavilo 462 osobe", rekao je za RSE Haris Čuljević, glasnogovornik Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Bez posla i novinari
Darko Omeragić u dnevnim novinama Oslobođenje radio je 23 godine. Bez posla je ostao 8. aprila.
"Nekoliko dana poslije toga prijavio sam se na biro. Prijava je išla online. Poslao sam sve papire koje su od mene tražili. Nisam provjeravao još da li sam dobio naknadu za nezaposlene, čini mi se da se ona uplaćuje do 5. u mjesecu i iznosi 377 KM (oko 190 eura). Od države ne očekujem ništa, osim te naknade, a dalje ću vidjeti, šta i kako dalje, tražiću neki novi posao i da će ovo stanje što prije proći", priča on za RSE.
Za primjenu Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, nazvanog "korona zakon" planirano je 500 milijuna KM (250 miliona eura) u fondu za stabilizaciju privrede.
Ekonomski stručnjak, Zlatko Hurtić, nada se da će ove mjere dati rezultate, jer za dodatne mjere i sredstva, kaže, nema mnogo prostora.
"Sad je vrijeme da se posao uradi i da vidimo kako dalje, jer se moramo nadati da će ove mjere, koje mogu trajati dva-tri mjeseca, dati rezultate, da neće biti potrebno ići u dodatne mjere, jer sredstva za dodatne mjere su vrlo limitirana i biće ih jako teško osigurati", objašnjava Hurtić za RSE.
Ekonomski stručnjak i univerzitetski profesor Vjekoslav Domljan kaže za RSE da je donošenje dosadašnjih mjera i ovog zakona tek prvi korak, ali da već treba predviđati i planirati druge kvalitetnije mjere.
"Može se tolerirati ovaj prvi, spor i neadekvatan, da se spasi mirovinski i zdravstveni fond, što je interes iznad svega, ali treba spašavati sada privredu. To se ovim neće moći, nego nam treba set drugih koraka, posebice da se to isfinansira. Nema domaćih resursa, njih bi se moglo mobilizirati iz privatnog sektora, dijaspore, kad bi postojao kredibilan program", smatra Domljan.
On napominje da ukoliko se to ne dogodi, za sanaciju privrede ostaje da novac traži od međunarodnih institucija.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum