Vlada treba zakonom da zabrani davanje otkaza, najmanje do kraja juna tekuće godine, kaže u intervjuu za TV Liberty Radija Slobodna Evropa (RSE), profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Željko Šain. On vjeruje da je dobro što je Vlada Federacije BiH počela donositi neke mjere za spas privrede, no smatra da su one nedovoljne i prespore, te da vlast oko sebe nema dovoljno stručnjaka.
RSE: Koliko će otkazi promijeniti ekonomsku sliku Bosne i Hercegovine?
Šain: Otkazi koji se trenutno daju i koji će se možda, nažalost, davati u narednom periodu, značajno će promijeniti ekonomsku sliku. To je nešto što nije nikako dobro i taj proces davanja otkaza trebao bi se poništiti - automatski, već ove sekunde, zaustaviti i očuvati sva radna mjesta, jer to je jedini garant da ćemo se poslije ove pandemije moći oporavljati onako kako bismo to željeli.
RSE: Pored otkaza, poslodavci smanjuju plate ili radnike šalju na 'čekanje' ili na godišnje odmore. Šta mislite o takvim mjerama?
Šain: Sve dolazi u obzir osim davanja otkaza. Preduslov je svake organizacije, svakog poslovnog sistema, jednostavno, da se snađe u ovom aktuelnom trenutku. Međutim, ono što se ne bi smjelo dešavati, što treba Vlada zakonom zabraniti, jeste davanje otkaza, najmanje do kraja juna tekuće godine, dok se, sabrano sa stanovišta struke, ne naprave programi jedne obnove, i ekonomske, i duhovne, i materijalne i sveukupne, Bosne i Hercegovine, a to je dovoljno vremena do kraja juna. Dakle, da se sačuvaju radna mjesta, da se donesu adekvatni programi, zajednički i jedinstveni, za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Nikako po entitetima, ili po kantonima, županijama itd.
RSE: Koliko su mjere, koje su entitetske vlade donijele za oporavak privrede, po Vašem mišljenju, dobre?
Šain: Te mjere su i dijelom samo dobre, i parcijalne su, pogotovo zato što su donošene na entitetskom nivou, neke čak na nivou kantona ili županija u Federaciji, odnosno posebno svoje mjere, Distrikt Brčko svoje mjere. Jednostavno, tu onda nema pravog rješenja.
Prirodno je da nismo mogli imati spremne, kako se to slikovito kaže, u ladici, mjere za cijelu Bosnu i Hercegovinu za ovakvu situaciju koja je iznenadila cijeli svijet, pa i Bosnu i Hercegovinu, ali ono što zabrinjava jeste da se ovdje žele neki politički poeni dobiti od nekih političkih čelnika, i što se i na ovaj način želi dijeliti Bosna i Hercegovina, u ovoj muci, što je neracionalno, nerazumno, nelogično, nepotrebno i višestruko štetno.
RSE: Šta mislite o Prijedlogu zakona o ublažavanju ekonosmih posljedica djelovanja pandemije u Federaciji BiH? Može li on nešto pomoći?
Šain: On nešto može pomoći, ali nedovoljno. To je sasvim prirodno. Ne mogu se za tako kratkog vremena donijeti tako učinkovite mjere koje će zadovoljiti sve potrebe. I ne treba previše ni očekivati. I znate, mi čak imamo tu i nekih špekulativnih radnji, i nekih subjektivnih očekivanja, nazovimo ih i razočarenja. Ne možemo. Mi moramo početi s nečim.
Vlada Federacije je dobro počela donositi neke mjere, ali nedovoljno, presporo i nema dovoljno oko sebe okupljenih stručnjaka, koji bi to daleko bolje vodili, bez ljutnje. Ali, jednostavno, ljudi koji to znaju, stručni ljudi, mogli bi napraviti i bolji zakon, predložiti bolje mjere, jer tim mjerama nikad niko neće biti jednako zadovoljan. Pazite, mi moramo reći šta moramo preboljeti da bismo došli do novog, boljeg života.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum