Da li je BiH zakasnila sa ekonomskim mjerama?

Ekonomske mjere koje su propisane u oba bosanskohercegovačka entiteta nisu dovoljne da pomognu privredi u cjelini, ocjenjuju u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ekonomski analitičari Zoran Pavlović i Faruk Hadžić. Oni smatraju da propisane mjere prije svega ne mogu pomoći malim privatnim kompanijama koje će nakon pandemije najviše izgubiti. Problem će, kažu, biti i veliki broj otkaza, jer je najteže nadoknaditi radna mjesta.

RSE: Gospodine Pavloviću, Vlada RS donijela je prije skoro više od mjesec dana prve ekonomske mjere. One se uglavnom odnose na poreske olakšice i moratorij na kredite. Šta te mjere mogu učiniti?

Pročitajte i ovo:

'U aprilu gubici bili veliki, isto će se nastaviti i u maju'

Pavlović: Dinamika nekih određenih mera i aktivnosti pomoći privredi postoji. Ona je možda nešto dinamičnija u Republici Srpskoj nego u Federaciji BiH, ali i dalje mislim da je premalo pažnje fokusirano na potrebe privrednih subjekata, od onih najmanjih, samostalnih preduzetnika, pa od onih koji ostaju bez posla, do onih kojima je umanjena privredna aktivnost, pa na više, s jedne strane.

S druge strane, celo vreme se govori o finansijskoj pomoći, a da nemamo jasno definisanu situaciju kojom dinamikom i kome će ta pomoć ići, u smislu saradnje sa Privrednim komorama, odnosno udruženjima poslodavaca, udruženja malih privrednika i slično. Jer, suština je da najveći teret ovih mera na svojim leđima u biti nose najmanji privredni subjekti, a to su samostalni preduzetnici, kojima su radnje zatvorene, a kojima je to, u pravilu, izvor plate, prihoda i života, rekao bih.

Održati potrošnju

RSE: Gospodine Hadžiću, da li se može očekivati da najavljeni stabilizacijski fond u Federaciji neke konkretne mjere?

Hadžić: Ove mjere koje se donose u Federaciji, koje su najavljene, one još uvijek nisu donesene, one su već u ovom trenutku zakašnjele. Vidimo sada i po podacima koliko je ljudi otpušteno, mnogo ljudi je ostalo bez posla, nemaju primanja, neki su poslati i na neplaćena odsustva, znači ni oni neće dobiti plate. Sve to kada saberemo, negativni efekti na ekonomiju će se već osjetiti u narednim sedmicama.

Pročitajte i ovo:

Prve otkaze dobili radnici na određeno vrijeme

Ono što je struka od starta zagovarala i nudila kao prijedlog rješenja jeste da se maksimalno održi nivo potrošnje. Ovdje vlast ide s jedne strane na održavanje budžetske ravnoteže.

Znači, imamo polovičan lijek za pogrešnu bolest. Ovdje je ključno sada održati potrošnju, jer, ako nam padne potrošnja, ako padnu plate, onda ćemo imati zaista problema – pada naplata PDV-a, pada generalno naplata prihoda u budžetima, a to onda znači manje novca za javni sektor. Onda ćemo opet doći do one situacije da će se po sili morati kresati plate i u javnom sektoru, što vodi opet dalje dodatnom padu potrošnje. U ovoj situaciji, svaki dan kašnjenja je ključan. Vlade ne bi trebale više odugovlačiti sa konkretnim mjerama.

Krizni štab za privredu

RSE: Gospodine Pavloviću, šta je trebalo zapravo uraditi?

Pavlović: Morao se formirati krizni štab za privredu. Kao što imamo za zdravstvo, odnosno građane, tako isto i za privredu. Suština je da ljudi u resornim ministarstvima gotovo da nemaju dovoljno validnih informacija o potrebama različitih privrednih segmenata. Donošenje mera u domenu zaštite građana od korona virusa vrlo često bude toliko kontraproduktivno da niti zaštiti građane, niti omogući funkcionisanje onih mikro sredina, mikro firmi, koje su praktično tim odlukama zatvorene.

Mi dovodimo ljude u situaciju da ih praktično osuđujemo na glad. S druge strane, isti je problem i sa, recimo, optičarskim radnjama, prodavnicama auto delova. U biti, ako već hoćemo da zaštitimo građane, onda možemo primeniti princip koji se primenjuje u apotekama, gde ulazi jedan po jedan pacijent koji kupuje lek, i ta pravila primeniti na sve koji imaju prodajne objekte. Suština je da ako donesete meru, onda morate odgovarati i za posledice, a to ovde ne postoji.

Pročitajte i ovo:

BiH i Srbija: Otkazi stižu, državna pomoć se čeka

Dodatni talas otpuštanja

RSE: Gospodine Hadžiću, šta su posljedice u Bosni i Hercegovini?

Hadžić: Posljedice su da ćemo već sada imati značajan gubitak radnih mjesta, to je sada u ovom prvom talasu, za ove djelatnosti koje su većinski zabranjene. Ali ne treba zaboraviti da ima djelatnosti koje nisu zabranjene, koje mogu raditi, ali imaju zaista smanjen obim poslovne aktivnosti. Također te djelatnosti, ovo je gospodin Pavlović odlično objasnio šta znači, na primjeru jedne optičarske radnje ili jednog frizerskog salona.

Pročitajte i ovo:

Uživo: Širenje korona virusa

Sutra, kada bi se ukinule restriktivne mjere i kada bi svi mogli ponovo raditi, to ne znači da će se svi ti ljudi vratiti na posao i da će oni imati posao kao da se ništa nije desilo, kao prije krize. Ljudi će i dalje imati tu neku bojazan, manje će se izlaziti napolje, trošit će se manje novca. Doći će generalno do usporavanja cjelokupne privredne aktivnosti. I onda možemo očekivati još jedan, dodatni talas otpuštanja, gašenja firmi u drugom dijelu godine, ako se zaista na ovaj način situacija nastavi. Struka je otprilike već sada procijenila da pad BDP-a u ovoj godini može biti od 4 do 9,5 procenata, zavisno, opet naglašavam, od toga koliko će vlasti pomoći sa finansijskim sredstvima.

Spašavati privredu kao i ljude

RSE: Da li je Bosna i Hercegovina zakasnila kada je riječ o donošenju ekonomskih mjera i mjera za spas privrede?

Hadžić: Zakasnili smo toliko da je struka već to upozoravala. I u početku godine, da nam je ekonomija usporila, da je potrebno donijeti hitne ekonomske mjere i bez korona virusa, a pogotovo sa korona virusom. Svaki dan je zaista bitan. U Federaciji sada već imamo situaciju, evo podaci su da je 29.000 radnika dobilo otkaze, što je čak više nego i u Hrvatskoj, i u Srbiji. Ovdje će nam se svaki dan koji smo propustili teško odbiti kasnije u toku godine. Opet naglašavam, struka je apelovala od samog starta da je jeftinije u startu se zadužiti i pomoći privredi, održati firmu da preživi, nego pustiti da propadne, pa kasnije se zaduživati i ponovo podizati sistem. Daleko su veći kasnije troškovi ulaganja u podizanje ekonomije nego održavanja privrednih aktivnosti.

RSE: Gospodine Pavloviću, kakav je vaš stav?

Pavlović: Ja bih rekao da smo ne jako zakasnili, nego potpuno zakasnili. Fokusirajući se na zdravstveni segment korona zaraze, potpuno smo zanemarili ekonomiju. Mnogo mera koje smo doneli u cilju zaštite zdravlja građana su na štetu ekonomije, a da niko nije predvideo kako će ta šteta biti nadoknađena. U situaciji smo da i dan danas nismo formirali ekonomske štabove spasavanja privrede. Kao što spašavamo ljude, tako moramo spašavati i privredu. Prosto se osećam i sam krivim što ne mogu doprineti da učestvujem u tako jednom konstruktivnom radu, koji mora biti transparentan, kao i pare koje će biti distribuirane po onim osnovama koje privreda bude tražila.