Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Smiraj za žrtve u Potočarima i pozivi da se zaustavi negiranje genocida


Porodice žrtava: Nismo se sa njima ni oprostili
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:52 0:00

Posljednji ispraćaj najmilijih 24 godine poslije genocida

Hakija Meholjić iz Srebrenice danas se u Potočarima oprostio od oca Huseina, na dan kada su još 33 žrtve genocida ukopane u komemorativnom centru Potočari.

"Sretan sam, ako se uopšte može reći da je čovjek sretan, što ću ukopati oca nakon ovoliko godina, da nađe smiraj, i on i mi. Ali, ujedno mi je veoma teško", kaže Meholjić za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Nura Begović je nakon godina traganja, obilaska kosturnica i masovnih grobnica, odlučila da ukopa, samo nekoliko kosti šake, brata Adila Suljića, koji je imao 43 godine kada je ubijen.

"Nakon toliko godina, dočekala sam da ovdje imam mjesto, da imamo neki smiraj, da mu dođemo da mu proučimo. Ovo sve što je teklo, ovako teško i sporo, je kriva politika", kaže Nura za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U Memorijalnom centru Potočari, kraj Srebrenice, nekoliko hiljada ljudi prisustvovalo je ukopu i komemoraciji za 33 žrtve genocida, čija su tijela pronađena u više masovnih grobnica. Nijedno tijelo koje je ukopano nije kompletno. Najmlađa danas ukopana žrtva je Osman Cvrka, koji je ubijen kada je imao 16 godina, anjegovi posmrtni ostaci pronađeni su u nekoliko masovnih grobnica.

Na komemoraciji žrtvama genocida počinjenog prije 24 godine u "Sigurnoj zoni Ujedinjenih nacija" čule su se osude genocida, te pozivi na donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i pozivi na pomoć u traganju za istinom o sudbini preostalih žrtava čija tijela još nisu pronađena.

"Danas sam svjedok i glas svih iz tih krvavih dana jula, oni nas nikada neće napustiti", poručio je na komemoraciji Nedžad Avdić, Srebreničanin koji je preživio genocid.

"Moja duboka moralna obaveza je svjedočiti o tome. Pogotovo u jednoj opštoj političkoj i institucionalnoj kampanji negiranja tih zločina. Sve drugo bila bi izdaja svih onih koji su ubijani nemilosrdno gurani u grobnice, bez ikakvog razloga i povoda", rekao je Avdić.

Posmrtni ostaci žrtava koji su danas ukopani pronađeni su u više masovnih grobnica, a porodice su za njima tragale duže od 20 godina. Mnogi članovi porodica, međutim, još nisu pronašli svoje najdraže. Među njima je i Nermin Ćatić, koji godinama traga za svojim bratom Ninom, ratnim izvještačem iz Srebrenice. Nermin nekoliko puta godišnje dolazi iz Švedske, sve u nadi da sazna gdje su posmrtni ostaci njegovog brata.

"Kontam nešto ću čuti novo. Nešto će se novo desiti. Neki haber će doći. Kad dođem ovdje nekako sam bliže Nini, iako on nije pronađe. Ali, nadam se opet, ipak, nada zadnja umire. Možda će biti ružno da kažem, ali nemojte me pogrešno shvatati, ali ponekad zavidim ljudima koji su pronašli svoje najbliže. Neka su pronašli, Bogu hvala da su pronašli, ali godina za godinom, čovjek se zapita: 'Bože, kada ću ja naći?! Da li će mama to doživjeti?' To je to što me proganja", priča Ćatić za RSE.

Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 24. godišnjice genocida Hamdija Fejzić pozvao je na komemoraciji komšije da im pomognu da se pronađu posmrtni ostaci više od hiljadu žrtava koji još nisu pronađeni.

"Svako ko ne razumije i negira šta se desilo u Srebrenici ima srce zatrovano mržnjom, prvo mržnjom prema čovjeku - božijem stvorenju, a zatim i prema državi Bosni i Herecgovini. Oni zaboravljanjem negiraju žrtve genocida, a zaboraviti i negirati žrtve genocida u Srebrenici ravno je zagovaranju novog genocida", rekao je tokom Komemoracije Fejzić.

Šuhra Sinanović, preživjela žrtava genocida u Srebrenici, kaže da porodice nisu zadovoljne procesom traženja nestalih osoba.

"Nismo zadovoljni identifikacijom, a ne možemo biti ni zadovoljni kada nema otvorenih grobnica. U zadnjih pet godina nema nijedna otvorena grobnica za Srebrenicu i faktički za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Ja bih rekla da vlasti u Bosni i Hercegovini, pogotovo oni koji se bave ovom problematikom nestalih osoba, da su oni za to krivi", kaže Sinanović za RSE.

Fatimina dva rata
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:04:51 0:00

Džaferović: Istina je zapisana u sudskim presudama

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović na komemoraciji je poručio kako bi "ispravan put bio da se prizna genocid".

"Ispravno bi bilo da priznaju sudske presude, da se jasno i nedvosmisleno ograde od njihovih kreatora i izvršilaca, kao i od ideologije koja ga je proizvela. Da zajedno sa nama podrže donošenje zakona o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločina", kazao je.

"Samo se tako", naglasio je Džaferović, "na temeljima istine i prihvatanju sudskih presuda može graditi povjerenje koje nam je potrebno i zbog nas i zbog generacija koje dolaze iza nas".

"Što se nas tiče, mi svoj put znamo. Istrajavaćemo na pravdi sve dok i posljednji zločinac ne bude kažnjen. Čuvaćemo istinu. Niko i ničim neće moći nadvladati tu istinu, jer osim što je zapisana u sudskim presudama, predstavlja historijske fakte. Ta istina je duboko urezana u našu kolektivnu svijest", rekao je Džaferović.

Agius: 'Ostrašćena kampana negiranja genocida'

"Presude Haškog tribunala su bile prve koje su potvrdila da djela počinjena na ovom području predstavljaju genocid", naglasio je Carmel Agius, predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), koji završava preostale procese ukinutog Haškog tribunala za ratne zločine na području bivše Jugoslavije (ICTY).

"Utvrđeno je vam svake razumne sumnje da je genocid pažljivo planiran, jednako je tako utvrđeno sistemsko i brutalno provođen u samo nekoliko dana, a njegov rezulat je preko 8.000 muškaraca i dječaka muslimanske nacionalanosti koji su ubijeni, a njihova tijela su bačena u masovne grobnice, potom ekshuminara i ponova bačena u sekundarne ili tercijalne grobnice", podsjetio je Agius.

Agius je rekao da danas svjedočimo ostrašćenoj kampanji negiranja genocida u Srebrenici.

"Žrtve porodice i njihovi voljeni su oni koji trpe posljedice užasnih dešavanja. Vi koji ste preživjeli '95. osjećate njihove posljedice u svojim svakodnevnim životima i, kao da to nije bilo dovoljno, morali ste trpjeti i trpite bezdušne uvrede onih koji negiraju da se genocid i desio, unatoč obimnim dokazima i presudama međunarodnih sudova. Vi znate mnogo bolje od mene koliko je ostrašćena kampanja negiranja i kako je u skorije vrijeme dobila jedan nov zamah", rekao je Agius.

Wigemark: 'Pognuti glavu što smo dozvolili ovakav zločin'

Lars-Gunnar Wigemark, šef Delegacije EU u BiH, rekao je da je Srebrenica duboka rana koja se iznova otvara kada se odgovornost za zločine umanjuje, kada se glorificiraju počinioci.

"Svi, kao Evropljani možemo samo pognuti glavu zbog srama i stida što smo dozvolili da se ovakav zločin desi na našem pragu. Priznanje genocida u Srebrenici ni na koji način ne umanjuje važnost brutalnih ubistava i zločina koji su počinjeni na drugim mjestima, ali negiranje utvrđenih činjenica, suprotstavljanje i osporavanje odluka međunarodnih sudova nikada nije pomoglo da se rasvjetle činjenice", rekao je ovaj diplomata.

Izrazio je saučešće majkama Srebrenice i svim onima koji su izgubili svoje bližnje.

"Dvadeset i četiri godine majke Srebrenice žive sa ovim činom istrebljenja njihovih sinova i muževa u brutalnom, namjenom i sistematskom ubijanju. Majke Srebrenice i mnogi drugi žive sa ovim sjećanjima, posljednjeg oproštaja, pogleda i riječi više od 24 godina. Toliko pitanja o sudbini njihovih voljenih ostaje neodgovoreno. Do sada su identificirane 6.643 žrtve, a broj još uvijek raste. Naše misli su danas sa njima", poručio je Wigemark.

Pompeo: 'Stojimo uz one koji i dalje traže pravdu'

Američki državni sekretar Mike Pompeo je u ime State Departmenta na dan kada se obilježava 24. godišnjica genocida u Srebrenici poručio u saopštenju kako se "američki narod pridružuje građanima Bosne i Hercegovine u odavanju počasti za više od 8.000 nevinih žrtava".

"Ovo bolno poglavlje u evropskoj istoriji ne smije se nikada poreći niti zaboraviti. Stojimo uz one koji i dalje traže pravdu. Potvrđujemo našu stalnu podršku onima koji rade na poštivanju dostojanstva svih žrtava, uključujući i one koji još uvijek čekaju svoje posljednje počivalište", napisao je Pompeo.

"Tragični događaji iz prošlosti", naveo je američki državni sekretar, "podsjećaju nas na potrebu rada u jedinstvu za bolju budućnost, stabilnu, prosperitetnu i uključivu sve građane Bosne i Hercegovine".

Sjedinjene Američke Države su, poručio je, "i dalje čvrst partner naroda Bosne i Hercegovine".

"Danas, dok se sjećamo poginulih, potvrđujemo našu predanost izgradnji mira i prosperiteta u cijeloj regiji i osiguravanju da se takva tragedija više nikada ne može ponoviti", naveo je Pompeo u saopštenju.

Komemoraciji u Potočarima prethodio je Marš mira, na kojem je oko 6.000 ljudi pješačilo putem kojim je u julu 1995. hiljade Srebreničana pokušavalo da nađe spas od smrti.

I ove godine na Maršu mira učestvovali su ljudi iz raznih dijelova svijeta. Nekadašnji put spasa dug je 100 kilometara, a ovogodišnji učesnici Marša mira odali su počast hiljadama onih koji su ubijeni do slobodne teritorije u Nezuku, kraj Sapne.

Učesnici Marša mira ove godine su prošli originalnom desetokilometarskom trasom Kameničko Brdo kod Bratunca kojom su 1995. godine koračalo hiljade ljudi koji su bježali iz zaštićene zone Srebrenica, kojom ranijih godina nije bilo moguće proći, jer je bila minirana.

Hiljade ljudi na Maršu mira ka Srebrenici
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:50 0:00

​U Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari do sada je ukopano 6.610 žrtava genocida. Još uvijek se traga za više od 1.000 nestalih Srebreničana.

U identifikacionom centru Podrinje u Tuzli nalazi se još 140 identifikovanih žrtava. Porodice se zbog nekompletnosti posmrtnih ostataka još nisu odlučile za ukop.

Upravo u Tuzli, Dom za djecu bez roditeljskog staranja Tuzla u ratu je bio jedino utočište i spas za djecu bez roditelja koja su dolazila kao izbjeglice iz Podrinja:

Nije imao ko da nam dođe
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Komemoraciji u Potočarima danas nisu prisustvovali predsjednik i premijerka Srbije Aleksandar Vučić i Ana Brnabić, dok je u Potočarima danas bio poslanik u Skupštini Srbije, predsjednik LDP-a i savjetnik člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Čedomir Jovanović.

U Srbiji g​Godišnjicu genocida u Srebrenici i ove godine obilježavaju samo civilne organizacije, dok državna ceremonija ponovo izostaje.

Na to su veče uoči 24. godišnjice ukazale i aktivistkinje i aktivisti nevladine mirovne organizacije "Žene u crnom" tokom ulične akcije u centru Beograda, sa koje su zatražile da Srbija prizna genocid u Srebrenici.

Žene u crnom: Nazovite genocid genocidom
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:56 0:00

Predstavnici Foruma Bošnjaka i malobrojni građani u Podgorici su danas položili cvijeće i minutom ćutanja odali poštu žrtavama genocida u Srebrenici i drugih zločina. Od funkcionera političkih partija, osim nacionalnih predstavnika Bošnjaka bili su samo predstavnici opozicione Socijaldemokratske partije.

Izostanak predstavnika državnih institucija na događaju koji svake godine podsjeća na genocid u Srebrenici potvrda je da zvanična Crna Gora još nije spremna da se suoči sa prošlošću i svojim dijelom odgovornosti za ono što se dogodilo, rekao je počasni predsjednik SDP i nekadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić.

Podgorica: Forum Bošnjaka obilježio godišnjicu genocida u Srebrenici
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:12 0:00

U organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava na Kosovu, danas je u podne ispred Narodnog pozorišta u Prištini održan skup u znak sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.

Organizatori su rekli da je cilj okupljanja solidarizacija sa bošnjačkim narodom, ali i da se pošalje poruka da se ovaj zločin ne smije zaboraviti i nikako poreći.

  • 16x9 Image

    Sadik Salimović

    Rođen je u Srebrenici 4. januara 1955. godine. Novinarstvom se bavi 40 godina. U vremenu od 1993. do 2000. u Tuzli je bio  sportski novinar RTV TK, Tuzlanske televizije i OBN-a. Dopisnik je Radija slobodna Evropa iz Srebrenice od 2002. godine. Objavio je dvije knjige o Srebrenici, te roman pod nazivom "Srebrenica-Tuzla PUT SMRTI".

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    Novinarstvom se počela baviti 1998. godine u Radiju Crne Gore. Od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE, te urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Aida Đugum

    Diplomirala žurnalistiku na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu 2003. godine. Radiju Slobodna Evropa pridružila se 2007. Obavlja poslove novinara-reportera za radijski program i emisiju TV Liberty.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG