Dostupni linkovi

Tužiteljstvo BiH traži vraćanje u pritvor Armena Dželke optuženog za ratovanje u Siriji


Armen Dželko (lijevo) s braniteljem Senadom Dupovcem

Nakon odluke Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine da, 19. maja 2020. godine, prihvati prijedlog branitelja optuženog Armena Dželke, iz Hadžića u blizini Sarajeva, za ukidanje pritvora, Tužiteljstvo BiH uložilo je žalbu te zatražilo da Sud razmotri odluku, i umjesto mjera zabrane donese mjeru pritvora za optuženog.

Armen Dželko optužen je da je bio pripadnik militantne organizacije takozvane "Islamske države", koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda proglasilo terorističkom.

Tužitelj u predmetu Ćazim Hasanspahić kao razloge za pritvor naveo je činjenicu da su se okolnosti promijenile u odnosu na vrijeme kad je Sud donio odluku o ukidanju pritvora, navodeći u prvom redu mjere u vezi s pandemijom COVID-19, odnosno, ukidanjem mjera zabrane kretanja.

Tužiteljstvo BiH smatra da su ovim stvorene okolnosti u kojima bi optuženi mogao planirati napuštanje mjesta boravka.

"Imajući u vidu činjenicu da je optuženi Dželko dugo vremena bio nedostupan organima gonjenja BiH, da je u Siriji ostao do samog kraja i da je bio lišen slobode, smatramo da mjere zabrane nisu dovoljne te da je potrebno donijeti mjeru pritvora", kazao je tužitelj.

Sudac u predmetu Branko Perić tražio je da Tužiteljstvo pojasni koje su to okolnosti razlog da postoji strah od bjekstva optuženog, na šta je tužitelj kazao da treba u obzir uzeti i ličnost optuženog, tačnije činjenicu da nije napustio Siriju svojevoljno nego je bio uhapšen u Baguzu, posljednjem uporištu tzv. Islamske države, zajedno s drugim osobama iz BiH. Sve su ih uhapsile kurdske Sirijske demokratske snage i jedinice Koalicije za borbu protiv "Islamske države".

Tužitelj je naveo i da je porodica optuženog, supruga i djeca, i dalje u Siriji.

Odbrana je predložila da se pooštre mjere zabrane, u smislu da optuženi ne smije napuštati mjesto boravka, selo u blizini Hadžića kod Sarajeva, te da ga redovno kontroliraju policijski službenici. Mjeru kućnog pritvora odbrana smatra neadekvatnom s obzirom na to da "optuženi mora pomoći roditeljima u poljoprivrednim radovima", naveo je branitelj Senad Dupovac.

Branitelj je kazao i da puštanjem na slobodu nije uznemirana javnost, niti da njegov branjenik planira bijeg jer je "sam tražio i pisao pisma preko Crvenog križa da bude vraćen iz kurdskog zatvora u BiH".

Optuženi se obratio tokom ročišta. Kazao je da se slaže sa svim što je naveo njegov branitelj i objasnio da se predao Sirijskim demokratskim snagama u februaru 2019. godine.

"Bio sam u pritvoru kod SDF-a (Sirijske demokratke snage), oni su pod direktnom nadležnosti američke vojske. Kod njih sam bio do izručenja (u BiH, 19. decembra 2019. op. a.)", kazao je optuženi Dželko, dodavši da će se pridržavati svih mjera koje Sud BiH donese. Odbrana je navela i da je Dželko tokom boravka u pritvoru u BiH, u Kazneno-popravnom zavodu u Orašju, pokazao dobro vladanje i suradnju, pri čemu je "pomagao službenicima u komunikaciji s migrantima koji su tamo bili dovođeni jer govori strane jezike", kazao je branitelj Dupovac.

Tužiteljstvo ovo ne vidi kao razlog da se nekom ukine pritvor, imajući u vidu da "su svi dužni poštovati kućni red bilo koje ustanove, a posebno pritvorske jedinice".

Odbrana je navela i zdravstveno stanje optuženog kao jedan od razloga za ukidanje mjere pritvora, naglašavajući da optuženi nema jednog bubrega i dijela slezene.

Tužiteljstvo upravo ovu činjenicu da je optuženi "više puta ranjavan u borbama u Siriji", vidi kao potvrdu da je riječ o tipu ličnosti koja je ostala u "redovima ISIL-a do samog kraja", naveo je tužitelj Hasanspahić.

Armen Dželko (1994) tereti se da je 11. marta 2013. napustio BiH i ilegalno iz Turske ušao u Siriju, gdje se pridružio militantnoj organizaciji ISIL. Na glavnom pretresu je potvrdio da je u Siriji imao nadimak Abdullah i Ike, te da je otac dvoje djece. Suđenje Dželki počelo je 4. maja 2020. godine.

Dželko je u BiH vraćen s još šestoricom muškaraca iz BiH, šest žena i 12. djece. Svi muškarci, osim Dželke, su u pritvoru od povratka.

Tužiteljstvo je podignulo šest optužnica, za Jasmina Keserovića, Armena Dželku, Emira Ališića, Hamzu Labidija, Milarema Berbića i Senada Kasupovića. Čeka se na optužnicu za Muharema Dunića.

Odlasci na strana ratišta su od 2014. godine, prema Krivičnom zakonu BiH, krivična djela povezana s terorizmom. Prema podacima Tužilaštva BiH, u predmetima za protuzakonito formiranje i pridruživanje stranim paravojnim i parapolicijskim formacijama vezanim za odlaske državljana BiH na strana ratišta Sirije i Iraka dosad nije bila niti jedna oslobađajuća presuda. Pravomoćno je osuđeno 26 osoba za krivična djela odlaska na ratište u Siriju.

Zaprijećene kazne za krivična djela za koja se terete, prema Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine mogu iznositi od tri do 20 godina.

XS
SM
MD
LG