Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Šaškor: Vijeću za prošlost ističe vrijeme


Nekadašnjem Trgu maršala Tita nedavno je promijenjeno ime na inzistiranje desnih stranaka u gradskom vijeću.

Piše: Ines Šaškor

(Komentar, mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove RSE)

Zagrebačka nedjelja 25. veljače trebala je još jednom biti pozornica marša crnokošuljaša. Mala izvanparlamentarna desničarska Autohtona Hrvatska stranka prava namjeravala je prošetati centrom grada, postrojiti se na glavnom zagrebačkom trgu i obaviti tzv. prisegu domovini. Uvijek do sada ta je opskurna priredba bila začinjena ustaškim pozdravom Za dom spremni. Potom bi organizatori bili privedeni. Ove nedjelje to se nije dogodilo. Ispriječila se – zima. Organizatori su sami otkazali priredbu.

Tako je, pomalo groteskno, propala jedna paradna inicijativa krajnje desnice.

Prije dvadesetak dana, prigodom posjeta srpskog predsjednika Vučića, desničarske demonstracije bile su zapravo minorne. Ured šefice države pobrinuo se da tako bude.

Pokazuje se, još jednom, da u Hrvatskoj ozbiljne desničarske manifestacije uspijevaju okupiti veliki broj ljudi samo ako iza njih, izravno ili neizravno, stoji Hrvatska demokratska zajednica.

To je srce rasprave o dometima ekstremizma u suvremenoj Hrvatskoj. HDZ je, od samog svog osnutka, bio taj koji je na velika vrata pripustio povijesni revizionizam uz pripadajuću relativizaciju fašizma. Revizionistički val koji je zapljusnuo mnoge evropske obale naišao je u Hrvatskoj na plodno tlo.

Bez suočavanja sa fašističkim elementima u društvu: Andrej Plenković
Bez suočavanja sa fašističkim elementima u društvu: Andrej Plenković

Vlada Andreja Plenkovića nosila se s time, blago rečeno, oportunistički.

Prije godinu dana formirala je Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima čija je zadaća, kako je to premijer formulirao ''izrada sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću te preporuka pravnog reguliranja uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima''. Rok je bio godinu dana i on 1. ožujka istječe. Povod je bio postavljanje ploče s natpisom "Za dom spremni" u Jasenovcu. Na sveopće zgražanje građanske i liberalne javnosti Plenković je odgovorio kako je to "delikatno pitanje", odbio bilo što poduzeti i formirao – komisiju.

Kasnije je ploča pomaknuta dvadesetak kilometara dalje ali i danas stoji, kao i mnoge druge širom Hrvatske. Podižu je veteranske udruge nekadašnjih paravojnih jedinica HOS-a, kasnije integriranih u Hrvatsku vojsku. Ta je ustaška parola sastavni dio njihovog grba, i danas legalnog. Nekoliko mjeseci trajalo je prenemaganje je li ta parola ''stari hrvatski pozdrav'' ili pak samo ustaški, pa kada su se iscrpili svi pokušaji da se pronađe neko uporište u hrvatskoj povijesti, vladajući su se našli u procijepu.

Osnivanje Vijeća izazvalo je polemike od samog početka. Bilo je jasno da Vlada prebacuje vruć krumpir i odlaže izjašnjavanje u stvarima koje jesu njezina nadležnost. Jer, uporište za reakciju u zakonu je imala. Ovako se upustila u tumačenje povijesti i svjetonazorskih pitanja, a da u cijelom društvu nije provedena zrela, civilizirana rasprava o ključnim prijeporima iz novije prošlosti. I sastav Vijeća izazvao je kritike. U njemu ima kvalificiranih stručnjaka, ali i profesionalnih anonimusa i gorljivih pamfletista.

Povjesničar Hrvoje Klasić, stručnjak za noviju hrvatsku povijest, odbio je sudjelovati u radu Vijeća. Ne želi biti Vladin "smokvin list". O NDH se nema što raspravljati, kazao je Klasić – to je zločin i ništa drugo, a o razdoblju iza Drugog svjetskog rata treba organizirati niz stručnih, sveobuhvatnih rasprava, država ih treba organizacijski i financijski potpomagati i ništa više.

Pod tim brojnim upitnicima Vijeće je počelo raditi. Na čelu mu je akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU, liječnik po profesiji. Formirane su i radne skupine za pojedina pitanja. Javnost je povremeno i veoma šturo obavještavana o dosadašnjem radu.

Hrvatska s prtljagom neraščišćenih stavova prema ustaštvu ima problema u svijetu, a ne zbog Tita i socijalizma

Najvjerojatnije Vijeće neće izaći s rezultatima u dogovorenom roku, tvrde da će ga neznatno produljiti. Ono što je do sada neformalno poznato govori da Vijeće radi u tolerantnom ozračju, ali i da do suglasja o osnovnom pitanju nije došlo.

Iskristaliziralo se stajalište da se ne mogu izjednačiti ustaško i komunističko razdoblje hrvatske prošlosti, odnosno, kolokvijalno rečeno, Pavelićev i Titov režim. To je opredjeljenje, čini se, u Vijeću prevladavajuće, ali nije i usuglašeno. Kako će Vijeće izaći pred javnost – s minimum usuglašenih stavova, ili s izdvojenim mišljenjima, još nije poznato.

Premisa o "jednakim totalitarizmima" bilo je HDZ-ovo polazište svih ovih godina. Voluntarističko izjednačavanje fašizma i socijalizma kamen je spoticanja i u korijenu je svih sporova. Upravo je ta teza postala ideološka podloga koja je krčila prostor rehabilitacije fašističkog nasljeđa. Hrvatska s prtljagom neraščišćenih stavova prema ustaštvu ima problema u svijetu, a ne zbog Tita i socijalizma.

To je čedo HDZ-a i u toj stranci treba biti razriješeno.

Bilo je jasno da ga nikakva ad hoc komisija ne može razriješiti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG