Dostupni linkovi

Šaškor: Kukavičje jaje hrvatske prošlosti


Spomen-ploča HOS-a s natpisom "Za dom spremni" u Jasenovcu, ispod protestni plakat Radničke fronte

(Komentar *)

Hrvatska vlada formirala je Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima.

Predstavljajući odluku premijer Andrej Plenković izjavio je da zadatak Vijeća "izrada sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću, te preporuka pravnog reguliranja uporabe i isticanja obilježja, znamenja i simbola nedemokratskih režima".

Rok za izradu tih preporuka je godina dana.

Ne mogavši ili ne želeći se suočiti s ustaškim revivalom, Vlada pokušava riješiti problem tako da stvara novi, potencijalno teži.

Jer, ovdje se o prvenstveno o tome radi. Premijer je takvo tijelo najavio onog dana kada je pojavu spomen-ploče s natpisom Za dom spremni označio "delikatnim pitanjem" i odbio pokrenuti bilo kakvu akciju. A imao je podlogu i u Ustavu i u odlukama Ustavnog suda i u kaznenom zakonu i odgovarajućim protokolima koji reguliraju zločin iz mržnje i diskriminaciju. Imao je i praksu jednog od svojih prethodnika, Ive Sanadera.

Vlada demokratske zemlje ne osniva tijelo koje treba formirati mišljenje ljudi. Ona provodi Ustav i zakone i vodi državnu politiku. Svjetonazorska pitanja raspravljaju se daleko od utjecaja izvršne vlasti, u slobodnom društvenom okruženju.

Hrvatska država suočila se od svojih početaka s ambivalentnim odnosom prema ustaškom režimu. Odredila ga je čuvena Tuđmanova rečenica iz veljače 1990. o NDH koja "nije bila samo puka 'kvislinška' tvorba i 'fašistički zločin' već i izraz političkih težnji hrvatskog naroda za svojom samostalnom državom". Takvo gledanje, kao naravno i praksa koja je uslijedila, Hrvatsku su cijelo ovo vrijeme činili demokratski suspektnom zemljom.

Bilo je i razdoblja prevladavanja toga teškog utega i iskoraka prema općeprihvaćenim civilizacijskim vrijednostima, osobito u vremenu približavanja Evropskoj uniji. Država se stalno kreće po načelu jedan korak naprijed – dva koraka natrag. Otuda i porast govora mržnje, netolerancije i diskriminacije kojega vidi cijeli svijet. Osim hrvatskih političkih lidera.

Osuđivali su čelni ljudi HDZ-a ustaške zločine, čine to i danas. Nikada, međutim, nisu tu kvislinšku tvorevinu proglasili genocidnom. I nikada ne propuštaju dodati osudu "svih totalitarističkih režima" i strpati "komunizam" u isti koš s nacizmom.

Takvo izjednačavanje rodno je mjesto povijesnog revizionizma kojega Hrvatska upravo preživljava. Izjednačavanje nacističkog i socijalističkog razdoblja u povijesti Hrvatske moguće je samo iz pozicije ideološke zaslijepljenosti ili osobnih resantimana. Nema niti jedne ozbiljne studije koja bi mogla biti vjerodostojna podloga za takvu ocjenu.

Predstavljajući odluku premijer Andrej Plenković izjavio je da zadatak Vijeća "izrada sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću"
Predstavljajući odluku premijer Andrej Plenković izjavio je da zadatak Vijeća "izrada sveobuhvatnih preporuka usmjerenih na suočavanje s prošlošću"

To je, međutim, ishodišna pozicija koju je premijer namijenio budućem vijeću. U njoj je sadržana sistemska greška. Ideološku platformu svoje stranke nametnuo je kao polazište navodno ozbiljnom bavljenju ovom osjetljivom temom.

Ozbiljno sumnjamo da je u takvoj situaciji moguće postići konsenzus. Osobito onaj koji bi bio većinski prihvaćen.

Ne znamo, naravno, kako će se imenovano vijeće postaviti. U njemu ima kvalificiranih istraživača i stručnjaka s relevantnim znanstvenim opusom, ima ostrašćenih pamfletista, ima javno nepoznatih osoba koji niti su objavljivali radove na ovu temu, niti su poznata njihova opredjeljenja.

Prihvaćajući zadatak od Vlade, na sebe su preuzeli veliku odgovornost. Okvir im je zadat, oni ga trebaju ispuniti. Povjesničar Hrvoje Klasić, stručnjak za noviju hrvatsku povijest, odbio je u njemu sudjelovati. Ne želi biti Vladin "smokvin list".

O NDH se nema što raspravljati, kazao je Klasić – to je zločin i ništa drugo, a o razdoblju iza Drugog svjetskog rata treba organizirati niz stručnih, sveobuhvatnih rasprava, država ih treba organizacijski i financijski potpomagati i ništa više.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, gorljivi zagovornik izjednačavanja nacizma i komunizma, u božićnoj propovijedi 2016. izgovorio je s oltara katedrale i sljedeću rečenicu: "Komunizam se korjenito suprotstavljao hrvatskoj kulturi".

Potaknut tim istupom, publicist Petar Strpić objavio je faktografski popis 116 institucija, manifestacija, udruženja, časopisa koje su utemeljene u razdoblju 1945-1989, naglasivši da je to "tek manji dio onoga što se za olovnih godina zločinačkog komunističkog režima u Hrvatskoj radilo na području kulture".

Teatrologinja Snježana Banović objavila je sličan popis, orijentiravši se pretežno na kazalište. Novinar Branimir Pofuk podsjetio je na kapitalno izdanje Biblije iz 1968. godine, koju su zajednički objavili Stvarnost i Kršćanska sadašnjost, a glavni urednici bili fra Bonaventura Duda i pjesnik Jure Kaštelan. Partizan i komunist.

Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima donijet će prve zaključke za godinu dana.

Do tada će u Jasenovcu, u blizini ustaškog logora, stajati spomen-ploča HOS-a s natpisom Za dom spremni.

* Mišljenja izrečena u ovom tekstu ne odražavaju nužno stavove Radija Slobodna Evropa
  • 16x9 Image

    Ines Šaškor

    Rođena u Splitu 1948. Politologiju diplomirala u Zagrebu 1971. godine. Od početka, 1994. godine, pa sve do zatvaranja, 31.12. 2003. godine, bila urednica Zagrebačkog dopisništva RSE.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG