Dostupni linkovi

Hrvatska propituje ulogu desnog i lijevog totalitarizma


Postavljanje spomen-ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu otvorilo mnoga pitanja

Hrvatska Vlada je danas formirala tijelo sastavljeno od 18 uglednih intelektualaca koje bi trebalo predložiti način suočavanja hrvatskog društva s nasljeđem vladavine nedemokratskih režima – ustaških vlasti u vrijeme Drugog svjetskog rata i jugoslavenskih socijalističkih vlasti.

Formiranje ovog tijela Vladin je odgovor na pitanja koja je otvorilo postavljanje spomen-ploče s ustaškim pozdravom u Jasenovcu, par kilometara od nekadašnjeg ustaškog logora.

Osamnaest uglednih povjesničara, pravnika, politologa predvođenih predsjednikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti liječnikom Zvonkom Kusićem u godinu dana rada danas formiranog Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima trebalo bi donijeti preporuke kako da se hrvatsko društvo ubuduće nosi sa nasljeđem i simbolima ustaškog režima i jugoslavenskog socijalizma.

„U javnosti postoje značajno različita tumačenja prošlosti koja nisu uvijek utemeljena na znanstveno valoriziranim istraživanjima i stručnim raspravama. Postojeća i aktualna sudska praksa po pitanju isticanja simbola nedemokratskih sustava je neujednačena. Politika njegovanja kulture sjećanja na široka kršenja ljudskih prava kao i na otpor nedemokratskim režimima nije sustavna i sveobuhvatna“, rekao je premijer Andrej Plenković.

Vijeće je Vladin nadomjestak za jasnu reakciju na postavljanje spomen-ploče na kojoj je i ustaški pozdrav u Jasenovcu, svega par kilometara od mjesta masovnog stradanja Srba, Židova, Roma i Hrvata u ustaškom logoru.

Vijeće treba Vladi predložiti načine kulture sjećanja, pristupa znanstvenim istraživanjima, pristupa građi, imenovanja ulica i trgova i obrazovanja mladih o kršenjima ljudskih prava. U radu Vijeća koristit će se iskustva bivših zemalja Istočnog bloka u suočavanju s nasljeđem totalitarizma, a polazišna točka rasprave je jasan otklon od svakog totalitarizma, poručio je premijer.

„Novim generacijama trebamo prenijeti razumijevanje tragedije sustavnog kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima 20. stoljeća. Nadam se da će preporuke koje će Vijeće definirati i komunicirati u predstojećem razdoblju pridonijeti nadilaženju društvenih podjela. To je bit ovoga što radimo“, kazao je Plenković.

Novim generacijama trebamo prenijeti razumijevanje tragedije sustavnog kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima 20. stoljeća: Plenković
Novim generacijama trebamo prenijeti razumijevanje tragedije sustavnog kršenja ljudskih prava za vladavine nedemokratskih režima 20. stoljeća: Plenković

U Vijeću su brojni renomirani znanstvenici različitih političkih nazora – od lijevog do desnog, povjesničari Ivo Goldstein, Ivo Lučić i Nevio Šetić, politolog Nenad Zakošek, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, profesorica Pravnog fakulteta i bivša predsjednica Ustavnog suda Hrvatske Jasna Omejec, bivša predsjednica Upravnog vijeća Spomen područja Jasenovac Nataša Jovičić i drugi.

Povjesničar Hrvoje Klasić, inače lijeve političke orijentacije, među rijetkima je koji se bavi modernom hrvatskom poviješću, i on je odbio sudjelovati u radu Vijeća. O razlozima za naš program kaže:

„Period NDH mi poznajemo jako dobro. Svjetska historiografija dala je svoj sud, hrvatska historiografija dala je svoj sud, i oko toga nema spora. Dakle, s time se suočavati ne trebamo. Period nakon 1945. godine ima puno mjesta koja trebamo rasvijetliti, a ne gledati ih u crno-bijeloj tehnici. Dakle, s time se trebamo suočiti, međutim ne mogu se s time suočavati oni koji o tome znanstveno ne znaju i koji se time znanstveno nisu bavili. Jer, svakako taj period nije bio samo 'novi val' i putovanje u Trst po traperice, niti je bio dobivanje stanova, ali je ipak bio puno više nego Bleiburg i Goli otok.“

Nije jasan ni mandat Vijeća, niti način rada, a on ne vjeruje da će rad Vijeća na kraju imati bilo kakvog rezultata.

Neki članovi Vijeća s kojima smo kontaktirali kažu kako je njihov motiv da se uključe bilo upravo to da će se inzistirati na suočavanju sa prošlošću iz perspektive temeljnih vrijednosti hrvatskog Ustava – liberalne demokracije i ljudskih prava.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG