Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Džananović Miraščija: Sve manje šansi za kandidatski status BiH do kraja godine


Nedžma Džananović Miraščija

Sve su manje šanse da Bosna i Hercegovina do kraja 2020. godine dobije kandidatski status za članstvo u EU. Taj proces dodatno je usporila aktualna pandemija korona virusa, istakla je u intervju za RSE Nedžma Džananović Miraščija, profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Viziju o nastavku provedbe 14 kriterija koje je pred BiH postavila Europska komisija prošle godine nije pokazao ni novi saziv Vijeća ministara BiH, istakla je Džananović Miraščija.

RSE: BiH je, uz Kosovo, jedina zemlja na prostoru Zapadnog Balkana koja nema kandidatski status za članstvo u EU. Koliko će aktualna pandemija korona virusa dodatno usporiti daljnji proces integracije BiH u EU?

Džananović Miraščija: Svi smo u nekim vanrednim okolnostima, kako mi, tako i političke strukture van Bosne i Hercegovine. Jako je teško govoriti o tome kada će se neki politički razgovori uopće nastaviti, kada će se nastaviti oni politički razgovori koji se tiču integracijskog procesa. Što se tiče same Bosne i Hercegovine, mislim da je postojala jedna prilika i sa novim sazivom Vijeća ministara da se napravi određena reenergizacija cijelog ovog procesa, jedna energijska obnova ovog procesa, međutim, ono što smo mogli da vidimo jeste da Vijeće ministara nije pokazalo neku jasnu viziju toga, i mimo ovih vanrednih okolnosti. Nije bilo jasne vizije toga šta će Vijeće ministara raditi na planu eurounijskih integracija. Mislim da su se s razlogom i brojni diplomati u Sarajevu, pogotovo iz država članica EU, upitali da li je predsjedavajući Vijeća ministara uopće pročitao Mišljenje, uopće pročitao analitički izvještaj. To je bio jedan od prvih dojmova.

Ja nisam sigurna da li je on kasnije uopće imao vremena popraviti taj dojam i malo se zainteresirati za taj proces. Mislim da je to jedna od zabrinjavajućih stvari, koja je već u njegovim prvim istupima, kad govorim o onim svim okolnostima koje su prethodile ovoj vanrednoj situaciju, da je propustio priliku da se i javnosti i diplomatskom koru, dakle onima koji su partneri u procesu eurounijskih integracija, predstavi kao politička ličnost, kao neko ko će voditi ovaj proces. Mislim da je dojam koji je ostavio - da je neko ko je praktično ona lutka na koncu stranačkih lidera. Mnogo toga će se promijeniti.

Ono što je možda jedna prilika na koju možemo računati je činjenica da će EU, kako bude afirmirala proces solidarnosti unutar sebe, tako i značajne resurse posvetiti revitaliziranju i ekonomije, i istraživanja, i saniranja posljedica korone, i u smislu ekonomije, i u smislu revitaliziranja nekih drugih društvenih aspekata. Nada je da će, ukoliko se mi riješimo svojih unutrašnjih boljki koje nisu vezane za koronu, da će taj proces možda čak i više vezati Evropsku uniju i prostor Zapadnog Balkana, pa i Bosnu i Hercegovinu, jedne za druge. Mislim da je još uvijek rano davati neku ocjenu kako će i Evropska unija i kako će Zapadni Balkan izgledati kad izađemo iz ove krize ili kad dođemo do tog dana, međutim, nije rano da se počne razmišljati i o onim stvarima koje se mogu raditi u međuvremenu.

A ono što je nama obaveza prije svega, i ono što imamo kao prioritete, jesu kriteriji, jesu one oblasti koje su detaljno obrazložene u analitičkom izvještaju, Mišljenja o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo, gdje stoje i politički prioriteti, i zakonodavni projekti. Mislim da nema razloga da se neke od tih aktivnosti, naravno, u prilagođenom obliku, ne nastave i u predstojećem periodu.

BiH je dobila Upitnik Evropske komisije još 2016. godine (Na fotografiji evropski komesar za proširenje Johanes Han uručuje Upitnik predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću)
BiH je dobila Upitnik Evropske komisije još 2016. godine (Na fotografiji evropski komesar za proširenje Johanes Han uručuje Upitnik predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću)

Kriteriji Brisela i postdejtonski okvir

RSE: Više od deset mjeseci otkako je Europska komisija uručila bh. vlastima Mišljenje sa 14 kriterija za dobijanje kandidatskog statusa. Kako ste zadovoljni dosadašnjom dinamikom provedbe tih kriterija?

Džananović Miraščija: Što se tiče famoznih 14 kriterija, oni sasvim jasno ukazuju da Bosna i Hercegovina još uvijek nije izašla iz svog postdejtonskog okvira i svojih postdejtonskih političkih debata, i vraćaju nas upravo na ona pitanja kojima smo se mi bavili i početkom ovog milenija, ali za koje su tada u Bosni i Hercegovini postojali puno povoljniji uvjeti i puno veće šanse da ih uspješno riješimo. Nisam previše optimistična, iako, naravno, postoje neke praktične naznake, uzrokovane ovim vanrednim okolnostima, da se prioritet daje prije svega funkcionalnoj saradnji. Voljela bih da vjerujem da se ti mehanizmi funkcionalne saradnje i uklanjanja onih prepreka između različitih nivoa vlasti koji štete, odnosno koji ugrožavaju rezultate protiv, sada, širenja korona virusa, a kasnije, drugim okolnostima, drugim političkim odnosima, da će ti funkcionalni mehanizmi zaista proraditi i biti nešto što će ostati kao neko pozitivno nasljeđe ove krize.

Još jedna od stvari koja možda daje neko ohrabrenje jeste činjenica da mnoga politička pitanja koja su u jednom trenutku izgledala toliko važna, toliko značajna, ljudi su se bojali eskalacije nekih političkih sukoba, sada se kroz ove vanredne okolnosti vidi da ćemo se u predstojećem periodu, i kad zdravstvena opasnost prođe, morati baviti nekim drugim životnim stvarima i da će politička, ili ispolitizirana, pitanja iz konteksta ove postdejtonske priče ko je šta dobio ili ko je kome šta oduzeo, da će ta pitanja ubuduće ostati po strani. Ukoliko bismo došli do toga, mislim da bi to dalo neku osnovu da drugačije promišljamo o svojoj državi i svom društvu.

Kandidatski status

RSE: Da li je realno da BiH do kraja 2020. godine dobije status kandidata za članstvo u EU?

Džananović Miraščija: Mi živimo u trenutku u kojem mnogo šta što nije realno očito jeste moguće, međutim, u ovom kontekstu, niti je realno niti je moguće očekivati da Bosna i Hercegovina u ovom trenutku napravi neki korak naprijed. I to nije samo do nas, i to nije samo do ovih vanrednih okolnosti, već prije svega do činjenice da mi imamo 14 vrlo zahtjevnih pitanja pred sobom. I prije ovih vanrednih okolnosti vidjeli smo da i nije bilo nekih političkih uvjeta, i nije bilo neke političke atmosfere koja bi nam omogućila da se njima prioritetno bavimo, s jedne strane, a s druge strane, ni sama Evropska unija neće imati puno razumijevanja za rješavanje određenih političkih problema u državama koje aspiriraju ka članstvu u Evropskoj uniji.

Mislim da će, sasvim jasno, prioriteti u nekim našim postkriznim trenucima, za cijeli Zapadni Balkan, ne samo za Bosnu i Hercegovinu, biti obojeni, prije svega, revitaliziranjem ekonomije i mjere koje je EU dogovorila za svoje članice će nam uključiti i ovaj prostor, budući da smo mi, formalno-pravno postali ne dio Evropske unije, ali svakako dio eurounijskog prostora, pogotovo kad je u pitanju ekonomija.

Kandidatski status će biti obavezan, na kojem će se u postkriznom periodu morati raditi na jedan nadasve drugačiji način. Osim onoga što se mora uraditi na unutrašnjem terenu, u domenu onoga što Bosna i Hercegovina treba da ispuni u samom svom političkom sistemu, mislim da će doći vrijeme da se puno više bavimo i diplomatskim outputom i diplomatskim fokusom na rad sa državama članicama. Dakle, neće biti samo potrebno, i mislim da su to već neke naučene lekcije, raditi samo sa institucijama Evropske unije, već vrlo, vrlo aktivno sa svim članicama, jer su i one te koje uz institucije EU također moraju dati svoju saglasnost.

Šta donosi nova metodologija proširenja?

RSE: Kakvo je Vaše mišljenje o novoj metodologiji proširenja koju je EU predstavila početkom godine u Bruxellesu?

Džananović Miraščija: Što se tiče nove metodologije proširenja Evropske unije, ona još uvijek nije zaživjela, tako da je jako rano govoriti o tome šta ona donosi, međutim, na način na koji je koncipirana, i na način na koji je ona promovirana i prihvaćena od strane EU i država članica, moram da kažem da se prije svega radi o jednom face savingu, čuvanju obraza, prije svega Francuske, odnosno predsjednika Makrona (Macron), jer je ovo više bila njegova ideja nego ideja njegove diplomatije, da odluka koju je on donio, blokiranje početka pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom krajem prošle godine, nije bila prihvaćena na način na koji je on to očekivao, i da se moralo naći neko brzo rješenje koje će mu omogućiti da, s jedne strane, sačuva obraz i, naravno, da postigne određene bodove u smislu toga 'Evo, ipak, sluša se njegova riječ, sluša se glas Francuske', a s druge strane, da se ipak, ipak ne ugrozi kredibilitet Evropske unije i kredibilitet tog obećanja državama Zapadnog Balkana da, kad obave svoj posao, a Sjeverna Makedonija i Albanija su zaista u proteklom periodu uradile jako puno, da onda slijedi nagrada u vidu nove stepenice koju te države ostvaruju.

Grupiranje određenih tematskih oblasti u sastavu nove metodologije svakako da može biti praktično korisno, možda može ubrzati određene procese, međutim, mi moramo biti svjesni da to ne mijenja strukturu obaveza. Dakle, ta struktura obaveza, obim obaveza koje će svaka država imati, ne mijenja se. Samim tim mislim da se ovdje, ukoliko i bude nekih funkcionalnih pomaka, nisam sigurna da će to u značajnijoj mjeri ubrzati proces.

XS
SM
MD
LG