Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Drino: Ulazak balkanskih zemalja u EU ne bi trebao biti upitan


Profesor Dževad Drino

Apsurd je da u savremeno doba, ljudi sve manje razgovaraju i da se sve manje razumiju, što je karakteristika i za države na Balkanu, ističe u intervjuu za RSE, dr Dževad Drino, autor studije „Državopravna historija Balkana". Ulazak balkanskih zemalja u Evropsku uniju ne bi trebao biti upitan - osim pravne uređenosti i materijalnog blagostanja, ova zajednica pruža sigurnost, naglašava pofesor Drino, šef katedre za historiju države i prava Univerziteta u Zenici.

RSE: Iako Vaša studija ima naziv„ Državopravna historija Balkana“, ja bih predložila da ipak krenemo od toga kako vidite budućnost balkanskih država?

Drino: Radi se o području gdje je nastalo samo ime Evrope. Radi se o mitu, koji se pripisuje Antičkoj Grčkoj, ali i o terenu, na koga se taj pojam odnosio. Balkan je prva Evropa, koja se pod tim imenom javlja, a ono što se danas naziva zapadna ili centralna Evropa, je u to doba bila Barbarija. To su podaci koji se tiču Antike i antičkih vremena.

Današnja organizacija Europske unije je savremeno društvo koje predstavlja vrlo organiziranu ljudsku zajednicu, koja je na ovim područjima obezbijedila najveći prosperitet i najduži period mira. To je po mom sudu najveći motiv ulaska. Osim pravne uređenosti i materijalnog blagostanja, postoji i elemenat sigurnosti, koji Europska unija svojim članicama pruža, ne samo preko NATO pakta, nego i sa drugih aspekata unutrašnje i vanjske bezbjednosti. To je upravo jedan od osnova organiziranja te zajednice.

Za Balkan, ovakav kakav jeste, neophodna je upravo uloga takve zajednice. U prvom redu radi uspostavljanja jasnih principa međusobnih odnosa, koji, po mome sudu, na današnjem Balkanu još uvijek nisu uspostavljeni.

U svakom slučaju su se zemlje Balkana, koje nisu članice Europske unije, opredijelile i teže ka EU.

RSE: Često se postavlja pitanje u stilu, kada ćemo u Evropu, pri čemu se zaboravlja geografska odrednica Balkana i granice ovog poluotoka....

Drino: Što se tiče geografije, morske granice Balkana su jasne. Balkan je oivičen sa pet mora: Crno more, Mramorno more, onaj dio koji pripada i Egejskom i Jonskom i Jadranskom moru. Problematične su granice u kontinentu.

U svojoj studiji, Balkan – državno-pravna historija, sam se koristio savremenim nalazima i zaključcima geografa, prije svega Američkog geografskog društva i Britanske enciklopedije, koji, u kontinentu, granicu Balkana stavljaju na rijeke. Oni određuju granicu Balkana na rijeke Dunav, Sava i Kupa, sa vrhom na Riječki zaliv. Sve ispod, geografski pripada odrednici Balkana, a ono iznad, toj odrednici ne pripada.

Balkan, ukupno gledano, predstavlja nešto što je neobično u današnjoj Evropi. Mislim da bi ulazak zemalja zapadnog Balkana, bio neophodan korak u daljoj strategiji Europske unije.


Po tom geografskom kriteriju, na Balkanu danas imamo 11 zemalja, koje predstavljaju splet političkih sistema i različitih statusa. Neke pripadaju Evropskoj uniji. Grčka je najstarija članica a Hrvatska, najmlađa članica EU. Najsiromašnije članice su Rumunija i Bugarska. Zatim, imamo zemlje sa podnesenom aplikacijom za članstvo i i bez podnesene aplikacije.

Balkan, ukupno gledano, predstavlja nešto što je neobično u današnjoj Evropi. Mislim da bi ulazak zemalja zapadnog Balkana, bio neophodan korak u daljoj strategiji Europske unije.

Međusobna saradnja ključna

RSE: Da li bi bolja međusobna saradnja ovih zemalja olakšala njihov ulazak u Evropsku uniju?

Drino: Naravno da bi. Postavlja se pitanje na kojim principima i po kojim uzusima ostvarivati tu saradnju. U jednom uređenom društvu, kao što je Europska unija, otvaranje pristupnih poglavlja pretpostavlja uređenje određenih oblasti na vrlo jasnim i utemeljenim principima, od kojih poslije nema otklona. To obavezuje u budućem radu. To je nešto što Balkanu danas treba.

Ako pogledate razvoj nacionalnih ideja na Balkanu, doći ćete do vrlo jasnog pokazatelja. Samo jedna zemlja na Balkanu nema svoju kartu „velike“ zemlje, dok sve ostale zemlje Balkana tu istu imaju ili su je imale u različitim istorijskim periodima. Ta jedina zemlja, koja nema svoju kartu „velike“, je jedina multinacionalna i multikulturna zemlja, Bosna i Hercegovina.

RSE: Kako da ta određenja zadržimo? U Bosni i Hercegovini, čini se, da se sve više zatvaramo u neke svoje unutrašnje, nevidljive granice.

Drino: Tačno je da sve manje razgovaramo i sve manje razumijemo jedni druge. U savremeno doba, to je apsurdna situacija. Konkretno, i mi u Bosni i Hercegovini malo razumijemo šta se danas dešava, recimo, u Albaniji, ili koji su dometi onoga, što je možda najveći uspon Balkana u posljednje moderno doba, a to je ono što je uradila Sjeverna Makedonija. To je korak od sedam milja, koji nije u konačnici rezultirao onim šta je bilo obećano, nego je rezultiralo jednim šamarom, koji odjekuje svima nama po obrazima, na cijelom Balkanu.

Ali, predaje nema. Ako je dobijen šamar, nije izgubljen rat. Treba se i dalje boriti za iste principe i tražiti rješenja, koja vode ka ulasku u Europsku uniju, gdje nam je svima mjesto.

Slučaj Sjeverne Makedonije i Albanije

RSE: Iz ovog zaključujem kako smatrate da je nepravedno što Sjeverna Makedonija i Albanija nisu otvorile pregovore sa Evropskom unijom?

Drino: Naravno da je nepravedno. U nekim prethodnim razgovorima, same institucije EU su jasno rekle da u slučaju napretka na tim i tim poljima, te dvije zemlje ostvaruju određene bonuse.

Niko na Balkanu, u posljednje vrijeme, nije učinio takav iskorak, kao što je uradila Sjeverna Makedonija. Nađite mi i jednu zemlju koja se odrekla ili korigovala vlastito ime, koja je dobro korigovala svoje unutrašnje uređenje u pogledu ravnopravnosti naroda i građana koji u njoj žive. Time je učinila ogroman korak ka integracijama.

Albanija je također, u svom unutrašnjem društvenom uređenju, bez obzira na sve mane, na prisutnu korupciju, u odnosu na početno stanje, učinila veliki iskorak.

Po mome sudu, ti iskoraci nisu adekvatno vrednovani, radi trenutne situacije u Evropi. Radilo se o Brexitu i zauzimanju pozicija unutar budućeg vodstva Evropske unije. Po izlasku Velike Britanije iz Evropske unije i eventualnom odlasku legendarnog političara, kakav je Angela Merkel, postavlja se pitanje budućeg vodstva Evropske unije. Neke druge političke ličnosti vide svoju šansu i to su nastojale, kroz odnos prema ove dvije zemlje, da javno manifestuju.

BiH i evroatlantske integracije

RSE: Kako vidite proces integrisanja Bosne i Hercegovine?

Drino: Proces integrisanja Bosne i Hercegovine predstavlja unutrašnje pitanje i trebao bi se ostvarivati na bazi onih dokumenata, koji postoje u našem društvu. Vidimo kako se taj osnovni dokument, Dejtonski ustav, koji je takav, kakav jeste, u kome su dati i zadati okviri, interpretira, odnosno od njega uzima ono što nekome odgovara, a ono što ne odgovara ćemo preskočiti, kao da ne postoji.

Po mom sudu, treba se vratiti Dejtonu, bez obzira na sve moguće kritike, na nedostatak razvoja. Taj dokument omogućava nešto što predstavlja koegzistenciju naroda i građana u Bosni i Hercegovini.


Ustav je Ustav i svaki će vam analitičar ili nastavnik Ustavnog prava reći da se on razmatra u cijelosti, onakav kakav jeste, i da nikakva interpretacija, bilo kakvog dijela ili aneksa, je nemoguća, bez cjelovitog konteksta tog dokumenta.

Po mom sudu, treba se vratiti Dejtonu, bez obzira na sve moguće kritike, na nedostatak razvoja. Taj dokument omogućava nešto što predstavlja koegzistenciju naroda i građana u Bosni i Hercegovini. Treba se vratiti izvornim pojmovima Dejtona i uraditi onako kako stoji u Ustavu.

RSE: Pretpostavljam da aludirate na aktuelna ponašanja zvaničnika iz Republike Srpske?

Drino: Nije nam prvi put da neko, odluke Ustavnog suda, tumači u ovom ili onom kontekstu i da mu to bude povod za događanja naroda ili za vanredna sazivanja skupština ili vlada. Po mom sudu, to je bespotrebno. Odluke svih sudova su takve da se one provode. To se naziva vladavina prava.

Komentar na sudske odluke daju kvalifikovani nastavnici, iskusni pravnici, ljudi od struke. To se analizira u stručnim krugovima, u kontekstu pravne harmonije presuda, kao izvora budućeg prava. Ni u kojem slučaju ne treba da pređe u manir komentarisan od strane političara. Svaka sudska presuda je tu da se ona izvrši, a ne da se komentariše.

RSE: Na kraju razgovora, molim Vas da kažete kako je nastala Vaša studija Balkan – državopravna historija?

Drino: Ja sam nastavnik Rimskog prava i pravne istorije na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici. Bio sam predavač na univerzitetima u Tuzli i u Sarajevu. Istražujući vlastitu pravnu istoriju i naše okruženje, došao sam do zanimljivog podatka, da o Balkanu imamo mnogo knjiga koje se odnose na folklor, na kulturu, na jezike, na puno štošta, ali neke pravne historije nismo imali. Ovo je prva knjiga tog naziva, koju možete naći na balkanskim prostorima.

Knjiga je izazvala zanimanje i svako traži neku svoju poziciju i svako bi htio da njegova vlastita historija bude ljepša ili makar ljepše prezentirana. Postoje neke činjenice i konstante, koje se moraju uzeti u obzir. Radi se o prostoru koji predstavlja veliko naslijeđe Antike. U najvećem broju, u njemu žive slovenski narodi, ali su prisutni i predstavnici drugih naroda. Religijski gledano, najveći broj stanovnika pripada pravoslavnom kršćanstvu, ali su prisutne i brojne katoličke zajednice. Dvije zemlje na Balkanu su većinski nastanjene narodima koji propovijedaju islam.

To predstavlja zanimljivost u cjelokupnoj Evropi. Upravo u cilju nekog boljeg, budućeg razumijevanja, postavio sam sebi zadatak da uradim upravo tu knjigu i da studente i ljude, koji su voljni, upoznam na određeni način sam istorijom razvitaka države, ali i prava jedne Albanije ili jedne Bugarske, recimo.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG