Dostupni linkovi

Džihić: Nema prečica ni sporednih puteva do članstva u EU


Vedran Džihić: Bojim se da će nova metodologija nekim političarima poslužiti za kupovinu vremena

Ne može se puževim korakom stići do pristupnih pregovora a time i do članstva u Evropskoj uniji (EU), kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Vedran Džihić, viši stručni saradnik na austrijskom Institutu za internacionalnu politiku i predavač na Fakultetu političkih nauka u Beču.

Iako političke elite pokušavaju stvoriti privid da su opredijeljene za reforme, one su spremne da protjeraju i najmanju klicu demokratskih i evropskih vrijednosti s Balkana, takođe kaže Džihić.

RSE: U čemu je, po Vašem mišljenju, poseban značaj prijedloga nove metodologije procesa proširenja koji je objavljen 5. februara?

Džihić: Očigledno da je prijedlog nove metodologije za pristupne pregovore sa zemljama koje žele postati članice EU strateški namijenjen prije svega da primiri Pariz, odnosno da Francuskoj i njenom predsjedniku Macronu omogući dovoljno elemenata da otpočeli pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. I karakter francuskog tzv. non papera, objavljenog prije nekoliko mjeseci, reflektovan je u ovom dokumentu, odnosno u novoj metodologiji. Njegov najveći kvalitet je upravo mogućnost da se odblokira proces proširenja.

Izvan toga, čini mi se da je ovo, u principu, što se kaže engleski 'more of the same', malo više onoga što smo već vidjeli, malo više sličnoga samo drugačije zapakovanog. Još uvijek vidim mnogo birokratizma, tehnokratskog pristupa cijelom procesu proširenja. Uvodi se čitav niz novih instrumenata koji treba da se uhodaju i ne vidim da još više tehnokratije i još više birokratije suštinski može osvježiti proces proširenja.

Francuski prijedlog i nova metodologija polaze od pretpostavke da su institucije i većina država, većina političkih elita u regiji, spremne zaista da se evropeiziraju i da ozbiljno shvate ovaj projekat. Predložena metodologija se zasniva na tome da države moraju da kooperiraju kako bi se s njima pravio novi sistem. Polazna tačka je da oni to zaista žele, a ja mislim da veliki dio zemalja i vladajućih elita na Zapadnom Balkanu to ne želi.

Nisam ubijeđen da Aleksandar Vučić u Srbiji želi da se Srbija evropeizira, nisam ubijeđen da Milo Đukanović u Crnoj Gori želi evropsku, transparentnu i demokratsku Crnu Goru. Nisam ubijeđen da veliki dijelovi bosanskohercegovačkih elita, i u Republici Srpskoj i u Federaciji, žele demokratsku i evropsku Bosnu i Hercegovinu.

Ako pođemo od toga da ovaj manjak političke volje, koji je zadnjih nekoliko godina doveo do autoritarnih tendencija u našoj regiji, do zaustavljanja reformskih procesa, ako polazimo od toga da će to biti i dalje tako, ako polazimo od toga da oni nemaju političku volju za evropeizaciju, onda se moram upitati: zašto i zbog čega bi, ti isti pojedinci, po novoj metodologiji htjeli i bili spremni da se otvorenije i ofenzivnije prihvate posla i krenu u promjenu i reformu društva.

To je ovog momenta najveći manjak nove metodologije proširenja jer postoji opasnost da dugoročno dokument, koji ima dobru intenciju, dovede do neželjenih posljedica i da se nastavi proces gubitka evropskog momenta, demokratskog momenta u cijeloj regiji Zapadnog Balkana, sa nekim izuzecima, kao što je Sjeverna Makedonija.

RSE: Koju bi poruku mogla izvući BiH, iz novog odnosa prema zemljama Zapadnog Balkana odnosno prema njihovim aspiracijama za članstvo u EU?

Džihić: Suštinska pouka koje bi se trebale izvući iz ovog dokumenta, ali i nekih ranijih, naprimjer iz Strategije Evropske unije iz februara 2018. godine je da neće biti sporednih puteva, mimo glavnog, dugog i mukotrpnog puta ka evropskim integracijama. To istovremeno znači da neće biti prečica za Bosnu i Hercegovinu.

Kada bi bh. vlasti shvatile i prihvatile ovaj proces kao jedan ozbiljan za koji se zalažu, samo bi u tom momentu mogli da pokrenu proces koji bi u dogledno vrijeme rezultirao pomakom. Osjećaj je da bh. političke elite očekuju da se Bosna i Hercegovina tretira na poseban način zato što je bila najveća žrtva, što je imala najveće poslijeratne posljedice i tipičan status protektorata.

Ali, jasna poruka glasi: nema prečica, sve zemlje Evropske unije mogu da blokiraju proces u svakom momentu, suštinska i fundamentalna pitanja, kao vladavina prava, i dalje se nalaze na prvom mjestu. Poruka bi trebala da bude da, ako zaista BiH ozbiljno želi da se uključi u proces približavanja EU, to mora raditi na potpuno drugačiji način. Na ovaj način kako je do sada rađeno, sasvim je jasno da Bosna i Hercegovina nema zaista nikakvu evropsku perspektivu.

RSE: U maju 2019. godine Evropska komisija je objavila Mišljenje povodom zahtjeva BiH za članstvo u EU, sa 14 prioriteta. Međutim, još uvijek, iako je Vijeće ministara sačinilo Akcioni plan, nema realizacije tog dokumenta. Kako Vi vidite zastoj BiH na evropskom putu?

Džihić: Taj zastoj ili tempo poredim sa trkom na 100 metara u kojoj, naprimjer, Sjeverna Makedonija na start utrke šalje kandidata koji je brz i spreman a BiH se odlučuje da pošalje puža koji ide za svima drugima i nikada neće stići do cilja. Ako je to već tako onda se samo gubi povjerenje, posebno građana u proces proširenja i to dovodi do njegovog degradiranja a takođe proizvodi frustracije kod građana.

Ako se vratim na pouke i poruke, jedna uvijek ide prema političkim elitama a druga prema građanima zemalja regije – to važi za BiH, Srbiju, Crnu Goru, donekle za Kosovo - da se evropeizacija i demokratizacija naših društava mora pokrenuti odozdo, od lokalnih zajednica do nacionalnog i regionalnog nivoa gdje bi građanske inicijative imale veliki značaj.

RSE: Dok čekaju da njihova zemlja postane dio EU, građani u velikom broju se pojedinačno priključuju evropskoj zajednici naroda, odnosno odlaze. Kako vidite taj problem?

Džihić: To je suštinski problem BiH ali i drugih zemalja, jer nema velikog pomaka u posljednjih deset godina. Bijeg ljudi postaje suštinski problem. Ali, ljudi koji su otišli, nisu zauvijek izgubljeni kao građanski potencijal. Još uvijek mislim da, ako bi se desila neka pozitivna promjena kao što se desila u Sjevernoj Makedoniji, kada bi imali odgovorniju vlast koja bi zajedno sa EU napravila program cirkularne migracije, ili program saradnje s dijasporom, tada bi postojale šanse da se probude neki dobri potencijali, za bh. društvo i za čitavu regiju. Mora se raditi na tome da se situacija popravi i poboljša.

Bojim se da će nova metodologija nekim političarima poslužiti za kupovinu vremena.

Ali bojim se da će nova metodologija nekim političarima, vladajućim elitama poslužiti za kupovinu vremena. Objavljen je novi dokument iza kojeg stoje u osnovi principi kao i prije, ali sada je moguće stvarati privid da se pokreću reforme, prave radne grupe, organizuju procesi. Glumiće se rad na reformskim procesima, dok su s druge strane te iste osobe u stanju da protjeraju i najmanju klicu evropskih vrijednosti s prostora država u kojim su na vlasti.

Kolegij Evropske komisije je petog februara 2020. usvojio prijedlog nove metodologije za pristupne pregovore sa zemljama koje žele postati članice EU. Kako je objavljeno, ovaj dokument bi trebao osigurati vjerodostojniji i dinamičniji proces pristupanja, uz jače političko vodstvo. Članice EU bi trebale da odobre novu metodologiju prije zagrebačkog Samita EU - Zapadni Balkan, koji je najavljen za maj ove godine, paralelno sa pokretanjem pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG