Dostupni linkovi

Vanredna vijest

EU mjere u BiH nema ko provesti


BiH je dobila Upitnik Evropske komisije još 2016. godine (Na fotografiji evropski komesar za proširenje Johanes Han uručuje Upitnik predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću)

Zasad nije jasno ko će provesti u djelo akcioni plan provedbe prioriteta koje je Evropska komisija odredila Bosni i Hercegovini, kad vlast, na osnovu rezultata izbora od prije godinu dana, još nije kompletirana.

Naime, šest mjeseci nakon što je Evropska komisija (EU) objavila Mišljenje i Analitički izvještaj o zahtjevu BiH za članstvo u EU, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, u još uvijek aktuelnom sazivu, usvojilo je prošle sedmice na telefonskoj sjednici Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz ovih dokumenata. Akcioni plan sadrži 729 mjera za provedbu 14 prioriteta koje je odredila Evropska komisija, te 33 pregovaračka poglavlja, na kojima institucije u Bosni i Hercegovini trebaju ubrzano raditi.

Ko će plan provesti, međutim, pitaju i iz Inicijative za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine (neformalna koalicija četrdeset organizacija civilnog društva), u čijoj analizi se navodi da je Akcioni plan nepotpun, neadekvatan i nerealan. Posebno se upozorava da na nadležnim adresama neće biti onih koji bi poštu, odnosno zadatke primili.

"Neke od ključnih institucija koje bi trebale da učestvuju u implementaciji ovog plana - Vijeće ministara i Vlada Federacije ne rade, nisu formirane, dok jezakonodavna vlast u blokadi. Ako znamo da je predviđeno da se plan ostvari do maja mjeseca naredne godine, to znači da je ostalo nedovoljno vremenada se na njemu radi. Nije za očekivati da se ispuni taj plan jer je preko 70 posto mjera stavljeno na Bosnu i Hercegovinu ili na Federaciju, a to je nivo vlasti čiji organi još nisu formirani", kaže Rasim Ibrahimagić, koordinator Inicijative za monitoring evropskih integracija Bosne i Hercegovine.

O prooritetima tek manje od trećine mjera

On za Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi kako "nije adekvatan ni odnos prema prioritetima iz Mišljenja EK".

"Od ukupno 729 usaglašenih mjera iz Akcionog plana, samo 208 tretira prioritete iz Mišljenja Evropske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji, 86 mjera se odnosi na ekonomski razvoj i konkurentnost, a ostalih 435 mjera tretira sposobnost preuzimanja obaveza članstva. Radi se o poglavljima iz procesa pregovaranja sa EU koji dolazi tek kada zemlja dobije kandidatski status. Tako da možemo reći da Vijeće ministara BiH nije na pravi način posložilo prioritete jer se mnogo više trebalo uvažavati Mišljenje EK za ovu fazu pristupanja Evropskoj uniji", ocjenjuje Ibrahimagić.

"Ovako loše definisane mjere su", konstatuje, "produkt neefikasnosti mehanizma koordinacije u kojem svaki od preko 1.000 državnih službenika koji učestvuju u njegovom radu mogu blokirati reformske procese na putu evropskih integracija."

Univerzitetski profesor iz Banjaluke Miloš Šolaja, na konstataciju da još nema Vijeća ministara a ni Vlade Federacije BiH, konstituisanih na osnovu izbora održanih prije godinu dana, odnosno da nema prave adrese za realizaciju zadataka iz dokumenta Evropske komisije, ističe:

"Politička nestabilnost, nesigurnost, i uopšte neuravnoteženost političkih sistema je jedan od razloga zbog čega BiH loše stoji u procesu pridruživanja i u procesu samog kandidovanja za EU. Zbog toga bi ključni akteri na domaćoj sceni trebali više da se zamisle i da se zapitaju šta je i kolika je njihova uloga u tom procesu", komentariše Šolaja za RSE.

Briselu se ne žuri

Mišljenje EK, podsjeća profesor Šolaja, je došlo u maju sa dosta negativnih ocjena, a situacija, odnosno geopolitičke prilike su takve, ocjenjuje, da se ne žuri sa prijemom BiH i drugih zemalja, zbog čega su im dati novi rokovi i nove aktivnosti.

"Sve će zavisiti od toga koliko su institucije u tim zemljama spremne da provode reformske procese i uopšte transformacione procese koji vode prema članstvu u EU", naglašava Šolaja.

Johanes Han je prošli mjesec upozorio: Formirati vlast u BiH bez odlaganja
Johanes Han je prošli mjesec upozorio: Formirati vlast u BiH bez odlaganja

Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost iz Berlina, (ESI) podsjeća da su se javile protivrječnosti vezane za Akcioni plan Vijeća ministara BiH, jer se Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnjuRepublike Srpske oglasilo saopštenjem u kojem tvrdi "da je Akcioni plan za realizaciju prioriteta iz Analitičkog izvještaja Evropske komisije, koji je sastavni dio Mišljenja EK, usvojen bez saglasnosti Vlade RS".

"Ipak", komentariše Ćerimagić, "treba na prvom mjestu reći da u Mišljenju i preporukama EK postoji mnogo stvari, koje bi - kad bi se provele, mogle donijeti dobrobiti za BiH, odnosno za građane u njihovom svakodnevnom životu - od boljeg kvaliteta zraka do manje poginulih na bh. Cestama".

"Određenih14 prioriteta za otvaranje pregovora i kandidatski status imaju dosta pitanja vezanih za ustavne promjene, odnosnoneka fundamentalna pitanja koja su predmet sporenja već dugo u BiH. S obzirom na ponudu koja je stigla iz EU a to je prema nekom albanskom scenariju kandidatski status za nekihdeset godina uz finansijska sredstva koja nisu značajna, mislim da to nije dovoljno motivirajuće da se ostvare rezultati u 14 prioriteta za BiH", kaže Ćerimagić.

Upitan i kvalitet mjera

Govoreći o analizi Inicijative za monitoring evropskih integracija, Rasim Ibrahimagić takođe navodi da je kvalitet pojedinih mjera posebno diskutabilan, poput predloženog rješenja za ukidanje segregacije u obrazovanju.

"Kada pogledamo mjeru koja bi trebala ukinuti segregaciju, donosno fenomen dvije škole pod jednim krovom, vidimo da je Vijeće ministara izbjeglo da navede da se radi o diskriminaciji i segregaciji. Umjesto toga, korišten je termin 'određeni problem, prevazilaženje problema', što se želi riješiti organizacijom sastanaka nadležnih kantonalnih ministarstava. Održavani su i do sada sastanci, ali rješenja nema. Sastancima se neće ukinuti segregacija. Moraju se povući konkretni koraci", kaže Ibrahimagić.

Adnan Ćerimagić iz ESI-ja, nakon što Sjeverna Makedonija i Albanija nisu dobile "zeleno svjetlo" za početak pregovora s Evropskom unijom, a što šalje i određenu poruku BiH, kaže da se zemlje Zapadnog Balkana moraju okrenuti čvršćem ekonomskom povezivanju.

"Evropska inicijativa za stabilnost predlaže i sugeriše da se radi na omekšavanju granica između šest zemalja Zapadnog Balkana. Da Evropska unija zajedno sa Zapadnim Balkanom napravi jednu tzv. jugoistočnu evropsku ekonomsku zonu, kojom bi zemljama Zapadnog Balkana bilo omogućeno da postanu članovi zajedničkog tržišta Evropske unije i da oni koji u tom procesu naprave najviše rezultata i najveće reforme dobiju značajno veća finansijska sredstva, odnosno pristup evropskim stukturalnim i investicijskim fondovima", ističe Ćerimagić.

U analizi Inicijative za monitoring evropskih integracija se takođe navodi da "Akcioni plan Vijeća ministara potpuno ignoriše prioritet iz Mišljenja Evropske komisije koji se odnosi na provođenje Zakona o zabrani diskriminacije i Zakona o ravnopravnosti spolova. Nijedna mjera ne tretira prioritet Evropske komisije u vezi sa unapređenjem zaštite i inkluzije ranjivih grupa, poput osoba sa invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice i dr., ističe se u ovoj analizi.

Evropska komisija će odnos Bosne i Hercegovine prema Mišljenju o zahtjevu za kandidatski status i Analitičkom izvještaju, ocjenjivati u narednom Paketu proširenja u proljeće 2020. godine.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG