Norveška je Bosni i Hercegovini uputila 7,5 miliona kruna (670.000 evra) pomoći koja će se relaizirati preko UNDP-a, a riječ je o o medicinskoj opremi, testovima na Covid -19, te respiratorima, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) ambasador BiH u Norveškoj Nedim Makarević.
Takođe, sagovornik RSE poredi mere koje su u cilju borbe sa korona virusom preduzete u BiH, sa onima uspostavljenim u Norveškoj.
"Norveška, koja je jako precizna u svojim mjerama, a nisu im mjere tako rigorozne kao što su u Bosni i Hercegovini, recimo, nema policijskog sata, međutim, sve javne ustanove su zatvorene, škole, javne institucije, i to već pokazuje određeni uspjeh: broj zaraženih pada blago pada. U ukupnom broju zaraženosti imamo veći mortalitet nego kod nas, imamo 78 lica koja su umrla, sa današnjim danom imamo 5.866 inficiranih, međutim, broj akutnih slučajeva, koji su na respiratoru, opada, što je jedan jako dobar pokazatelj", navodi Makarević.
Povratak bh.građana
RSE: Šta je sa građanima Bosne i Hercegovine koji su u toj državi i koji, eventualno, žele da se vrate u Bosnu i Hercegovinu?
O korona virusu u svijetu, iz minuta u minut
Makarević: Krizni štab Ministarstva vanjskih poslova BiH poveo je akciju ove nedelje, po njihovim instrukcijama, mi smo reagirali. Manji broj naših ljudi se vratio u Sarajevo preko Štokholma, veći broj je ostao ovdje. Mi smo u stalnom kontaktu s njima. S tim u vezi, ako dođe do dođe do daljnjih evakuacija, čekamo naloge Kriznog štaba. Oni su nam adresa.
RSE: Norveška je jedna od prvih zemalja koja je Bosni i Hercegovini uputila pomoć. Na šta se konkretno ta pomoć odnosi i kako će se realizirati?
Makarević: Imamo 7,5 miliona kruna pomoći, koju je Norveška ustupila UNDP-u u BiH, koja se, shodno prioritetima naših institucija s kojima oni sarađuju, implementira. To se uglavnom radi o medicinskoj opremi, onako kako sama norveška ambasada u Sarajevu navodi, da citiram, medicinska oprema, testovi na Covid-19 i respiratori.
Pomoć drugim državama Zapadnog Balkana
RSE: Norveška pomaže i drugim zemljama u susjedstvu Bosne i Hercegovine, zemljama Zapadnog Balkana. Imate li informacije kolika je ta pomoć?
Makarević: Malo je nezahvalno iznositi konkretne cifre pošto nisu veoma decidne. Najbolja adresa za to je, naravno, Ministarstvo vanjskih poslova Norveške, ali shodno onom što mi znamo u diplomatskim krugovima, zadnja vijest je ona od gospodina Osmanija, koji je zamjenik ministra Sjeverne Makedonije za evropske integracije, da će se raditi o oko 3,2 miliona eura, koja će biti stavljena na raspolaganje Sjevernoj Makedoniji, ali i Crnoj Gori i Srbiji.
RSE: Rekli ste da će se pomoć prije svega odnositi na medicinski materijal i sve ono što je potrebno za zaštitu medicinara. Da li Norveška ima problem s tim? Čujemo da većina evropskih zemalja ima problem s tim medicinskim potrepštinama.
Makarević: I to je informacija koju ne možemo sa sigurnošću znati. Što se tiče onoga što kaže Norveška, to nije veliki problem, međutim, primjetno je da sredstva – maske, rukavice, sredstva koja su jako potrebna u ovim slučajevima – ne mogu se naći u slobodnoj kupovini, tome sam ja svjedok.
S druge strane, imamo informacije da je nešto manje od 1.000 respiratora u funkciji u cijeloj Norveškoj, gdje imamo blizu dva miliona ljudi. S tim u vezi, to zavisi kako gledate, imate stav vlade, međutim imate informacije koje se plasiraju u javnosti, sa određenim ciframa, tako da čovjek mora neki svoj pogled na tu situaciju da fokusira i iznese svoje mišljenje.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
