Vuković: Nema straha da će BiH ostati bez hrane

Neće biti nestašice hrane u Bosni i Hercegovini, a cijene goriva biće niže, kako to diktira cijena nafte na svjetskom tržištu, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković i dodaje da privreda, naročito ugostiteljstvo i turizam već bilježe znatan pad.

RSE: Hoće li Bosna i Hercegovina ostati bez hrane?

Vuković: U ovoj fazi, u ovakvoj situaciji – ne. Prva stvar za koju smo se doista zalagali jeste da osiguramo prohodne koridore, ulaz i izlaz roba, te da sredimo stanje na određen način na graničnim prelazima.

Šta to zapravo znači? Koridori zapravo život znače. Vi morate već proizvedene robe izvoziti iz Bosne i Hercegovine, i naravno određene repromaterijale, prehrambene i medicinske potrepštine uvoziti u Bosnu i Hercegovinu, ukoliko ih nemate na vlastitom tržištu. Ti kanali, koridori, uvoza i izvoza u vrlo usporenom protoku djeluju, ali nisu stali. Suština je bila da se riješi problem koji su to granični prelazi, što je urađeno u međunarodnoj suradnji sa susjednim zemljama i, naravno, da se osigura dvadesetčetverosatno funkcioniranje na prelazima na kojima robe ulaze, dakle, veterinarska, fitosanitarna, carinska služba i špedicija.

U ovoj fazi bez hrane ne možemo ostati, niti ćemo ostati. Bosna i Hercegovina ima i unutarnjih kapaciteta i dovoljno da se opskrbimo da nam na zadovoljavajućoj razini repromaterijali ulaze u Bosnu i Hercegovinu.

Pročitajte i ovo:

Život na selu u doba pandemije: Stoka ne zna za koronu

Pad u privredi

RSE: Kakve sve posljedice trpi bosanskohercegovačka privreda zbog pandemije korona virusa?

Vuković: Svi ti izračuni su još de facto u tijeku. Vanjskotrgovinska komora je radila i uložila jako velike napore, predložila jako veliki broj mjera koje su predočene Vijeću ministara i na svu sreću dobar dio tih mjera je već usvojen ili je u nekakvoj fazi usvajanja odnosno implementiranja. Posljedice ćemo zbrajati, statistike se i dan danas rade, tako da mogu kazati za prva dva mjeseca i dvadeset dana, znači do 20. ožujka ove godine, mi smo imali smanjen uvoz robe za nekih 208 miliona konvertibilnih maraka (KM), a izvoz smanjen za 45 miliona. Tek ćemo zapravo vidjeti pravu sliku, realne pokazatelje, dok već sada bilježimo značajan pad u određenim sektorima u gospodarstvu u Bosni i Hercegovini.​

RSE: Koje su to grane privrede koje su najviše pogođene pandemijom?

Vuković: To je zapravo ugostiteljstvo i turizam. Naravno, mi smo zbrojili za treći, četvrti i peti mjesec da je već otkazano oko 850.000 noćenja u Bosni i Hercegovini, što naravno, za nas nije uopće malo. Ugostiteljstvo koje već sada trpi zbog mjera koje se poduzimaju, to je uslužno gospodarstvo, zbog smanjenog kretanja zbog policijskog sata itd, naravno da su to grane koje sada trpe. Jedno vrijeme to je bio i transport, međutim, sada već govorimo i o obućarskoj industriji, tekstilnoj industriji, jer sve manje su to robe koje su tražene, a njihovi repromaterijali dolaze upravo iz ugroženih zemalja kao što su Italija, Austrija, Španjolska itd.

• 'Turizam je pregažen i zadnji koji će ustati'

Pročitajte i ovo:

BiH i Srbija: Otkazi stižu, državna pomoć se čeka

Gorivo

RSE: Šta će se desiti sa naftom i naftnim derivatima?

Vuković: Cijena nafte ne ovisi o nama. Ona ovisi o velikim svjetskim igračima. Cijena nafte trenutačno pada na svjetskom tržištu iz razloga što je smanjena njena potražnja. Apropo toga i određenih drugih energenata, tako je povećana konzumna električna energija u Bosni i Hercegovini, a smanjena potražnja za električnom energijom prema, modelu Slovenije i Italije, bili smo slobodni Vijeću ministara, odnosno nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini, koji to moraju uraditi u saradnji sa regulatornim agencijama, na određeni način napraviti izračune da li postoji mogućnost da se i električna energija za industrijske potrebe u BiH smanji također, pa na tri mjeseca – na tri mjeseca, jer to su velike uštede za naše gospodarstvenike.

Pročitajte i ovo:

Cijene nafte u padu

Mjere

RSE: Da li su mjere koje su bh. vlasti na svim nivoima poduzele dovoljne za oporavak, odnosno za spas privrede u ovom trenutku?

Vuković: Ne treba biti lažno skroman. Dakle, uvijek može biti bolje, naravno, ali i za sada smo napravili adekvatan broj mjera. Vlade entiteta rade vrlo ozbiljno svoj posao, njihova državna tijela, ali smatramo - ono čega se svi zajedno trebamo držati, da se ne treba odvajati jedno od drugoga. Moramo raditi jednako na svim kolosijecima.

Dakle, borba prije svega za zdravlje i život čovjeka, na prvom mjestu, borba za lance opskrbe u Bosni i Hercegovini, to su transportni koridori za ulazak repromaterijala, prehrambenih artikala i medicinskih sredstava, i paralelno s tim sve druge financijske i ekonomske mjere, kako za pomoć fizičkom građaninu – od moratorija na kredite, otplate kredita, bankovne garancije itd., pa sve do onih za velike kompanije, gdje će se ići na sufinanciranje doprinosa na plaće, pa čak i određenih plaća u Bosni i Hercegovini.

Pročitajte i ovo:

Pandemija već zatvara vrata firmi, ko štiti radnike?

• Poduzetnici traže od države pomoć da prežive narednih šest mjeseci

RSE: Znači li to da neće biti problema ulasku prije svega medicinskog materijala, koji će, evidentno, biti najpotrebniji?

Vuković: Za sada mi nemamo probleme. Neke zemlje su stavile određene restrikcije na izvoz svoje opreme, odnosno repromaterijala za medicinske svrhe. Mi smo gledali da se napravi jedna lista vitalnih roba za Bosnu i Hercegovinu, što smo zahvaljujući Ministarstvu vanjske trgovine i uspjeli na Vijeću ministara. Naime, radi se o listama koja je dostavljena članicama CEFTA-e i definirana je zajednička lista roba za koje ne smijemo stavljati restrikcije jedni drugima.

Problematiku, naravno, sada čini da je sada jako velika potražnja za maskama, zaštitnim rukavicama, za testerima na ovu vrstu virusa. Prema tome, to su neke robe koje su sada tražene, a koje se proizvode u jako malom broju zemalja. Dakle, tu postoje neki mali problemi, ali za sada, u ovom trenutku, za sve ostale robe nije problem.