Dostupni linkovi

Sjetva ne staje zbog korone, ali poljoprivrednici ipak brinu


Problemi koji očekuju poljoprivrednike u BiH počeće u momentu kada će prispjeti proizvodi proljetne sjetve, prije svega zbog plasmana na tržištu

Proizvoditi hranu mi moramo svakako, naše je da radimo, da se zaštitimo koliko je to moguće, kaže Predrag Sekulić, jedan od najvećih proizvođača povrća u plastenicima na području Posavine, regije u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, koja je i najveća nizina uz rijeku Savu.

Na taj način, Predrag Sekulić, poljoprivredni proizvođač iz Šamca komentariše kako se bh. poljoprivrednici snalaze za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, koju izaziva korona virus. On trenutno zapošljava sedam radnika, a oni svi, kako kaže, nose zaštitne maske i rukavice.

"Ja se nadam da ovo vezano za korona virus neće dugo potrajati, da ćemo se vratiti nekom normalnom životu i normalnom radu", rekao je Sekulić novinarima u Šamcu.

Povrtlari i vrijeme sjetve

Poljoprivrednici iz BiH su svjesni okolnosti u kojima se nalazi njihova djelatnost, kaže predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske Stojan Marinković.

Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?

Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.

U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.

Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.


"Prije svega se to u ovom momentu odnosi na povrtlare kojima treba radna snaga, kako u zatvorenom tako i na otvorenom prostoru, po pitanju sjetve i obavljanja tih proljetnjih radova. Svjesni smo da je to veće grupa ljudi na jednom mjestu, tako da će i oni morati povesti računa o zaštiti kako sebe, tako i ljudi u svojoj okolini", rekao je Marinković novinarima u Šamcu.

Sjemena i zaštitnih sredstava trenutno ima dovoljno u poljoprivrednim apotekama, pa neće biti problema tokom proljetnje sjetve, napominje Marinković.

"Što se tiče Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske, ministar je izjavio nedavno da će nastojati da svoje obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima ispoštuje. Dakle, ono što nam sad predstoji je najbitnije - regresirani dizel, da ti prvi obračuni dođu na vrijeme, da se izaberu distributeri i kako bismo mogli blagovremeno ući u parcele i odrediti ovaj dio posla koji je na nama", poručuje predsjednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske.

Problemi počinju sa plasmanom

No, problemi koji očekuju poljoprivrednike u BiH počeće u momentu kada će prispjeti proizvodi proljetne sjetve, prije svega zbog plasmana na tržištu, mišljenje je predsjednika Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH Nedžada Biće.

"U BiH se ne proizvodi ni 20 posto za domaće potrebe, a kamoli za izvoz", kaže Bićo u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE). Ali, nije pesimističan.

"Kad se bude nešto sigurno dogovorilo, onda će ljudi puniti štale. Tako da mogu raditi i živjeti od svog rada a biće robe i za izvoz. Jer mi sada imamo masu praznih štala, imamo masu neobrađenih površina, jer ljudima se ne isplati da radi nešto po mizernim otkupnim cijenama", kaže Bićo.

Mjere u Federaciji BiH

No, ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH Šemsudin Dedić u razgovoru za RSE kaže da je Ministarstvo, na čijem je čelu, pripremilo set mjera kako bi sanirali posljedice pandemije korona virusa u poljoprivredi.

"Trenutno sa ovim mjerama šaljemo poruku da nema mjesta panici, već da se poduzimaju mjere koje će osigurati dodatnu podršku i pomoć poljoprivrednim proizvođačima", kaže Dedić za RSE.

Prioritet je, kaže on, da krenu isplate sredstava poljoprivrednim proizvođačima, a za to je osigurano 10 miliona konvertibilnih maraka (oko 5 miliona eura).

Federalni resorni ministar još dodaje da je izmjenom programa rada osigurano još 5 miliona konvertibilnih maraka (oko 2,5 miliona eura) za proljetnju sjetvu, čime će se sufinansirati troškovi nabavke sjemena, mineralnih đubriva i zaštitnih sredstava. On je naglasio izmijeniti i rokove za podnošenje zahtjeva za ove svrhe.

"Njih ćemo izmijeniti zato što imamo ograničeno kretanje i dosta poljoprivrednih proizvođača postojeće rokove ispoštuje, zato ćemo im dati nove rokove. Osim toga, uputili smo i inicijativu Federalnom štabu civilne zaštite kako bi izmijenili naredbu o zabrani kretanja, jer smatramo da poljoprivrednici i veterinara u vrijeme proljetnje sjetve ne bi trebali imati ograničeno kretanje", rekao je Dedić.

Dedić dodaje da su predložili i povećanje zaliha pšenice u robnim rezervama, te da je tu mjeru Vlada Federacije BiH prihvatila. Prema njegovim riječima, ministarstvo i Razvojna banka FBiH stavit će u funkciju kreditnu liniju uz obezbjeđenje grejs perioda i mogućnost reprograma postojećih kredita za poljoprivredu.

"Učinićemo sve ono što je u našoj nadležnosti kako bi se proljetnja sjetva odvijala nesmetano i u većeme obimu od dosadšnjeg", poručuje Dedić.

Pomoć lokalnih vlasti

Ni lokalne zajednice u Federaciji BiH ne sjede skrštenih ruku, zbog stanja koje pandemija može izazvati. Primjer za to je Cazin, grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, koji osim što je jedan od najvećih proizvođača mlijeka u BiH, značajno mjesto zauzima i u proizvodnji povrća i voća.

Gradske vlasti su zbog toga obećale poljoprivrednicima osigurati repromaterijal za sjetvu kukuruza, graha i krompira, te su se obavezale da će od njih otkupiti višak proizvoda.

Proverite znanje: Možete li odgovoriti na pitanja o virusu korona?

Proverite znanje: Možete li odgovoriti na pitanja o virusu korona?

Započnite

"Mi ćemo napraviti takav ugovoreni odnos da ćemo sve viškove otkupiti, što znači da moramo obezbijediti hranu za one koji eventualno nisu u mogućnosti da siju, u urbanim su područjima, nemaju svoje parcele i itd. Uglavnom, moramo biti jedna organizirana zajednica koja na noge dočekuje svaku kriznu situaciju", rekao je sredinom marta novinarima gradonačelnik Cazina Nermin Ogrešević.

Odluku da počne dodatna sjetva žitarica, krompira i graha donio je Krizni štab Cazina, a minimalne količine koje građani mogu zasijati su tri dunuma kukuruza, pola dunuma graha i pola dunuma krompira.

Problem sa stočnom hranom

Efekti pandemije COVID-19 na bh. poljoprivredu mogli bi se odraziti kroz nedostatak stočne hrane. To bi se moglo desiti zbog zatvaranja granica, pogotovo među susjednim zemljama u regionu. Na to je u razgovoru za RSE ukazao predsjednik Udruženja poljoprivrednika BiH Vladimir Usorac.

"Biće otvorena granica za ljudsku hranu, znači brašna, ulja, šećera će biti, ali stočna hrana je jako bitna. Bez stočne hrane staće proizvodnja, posebno brojlera i svinjetine. Normalno, smanjićemo i proizvodnju mlijeka, i svega ostalog, ako nema soje. Soja je osnovni proizvod, a mi soje nemamo ni 10 posto za vlastite potrebe. Od soje zavisimo i to je glavna stvar u ovom poslu", upozorava Usorac.

Upravo zbog uvoza stočne hrane, sjemena, uljanih repica, koje su potrebne za održavanje bh. poljoprivrede, Vanjskotrgovinska komora BiH (VTK) u stalnoj je komunikacijisa komorskim sistemima zemalja u regionu.

Vanjskotrgovinska razmjena

Predsjednik VTK-a BiH Vjekoslav Vuković za RSE kaže da je realno očekivati da će se pandemija odraziti i na poljoprivredni sektor.

"Posebno na određena sredstva koja su potrebna poljoprivrednicima s proljeća, jer je ovo jako nezgodno vrijeme kada nam se sve ovo takoreći dešava, a naravno i na izvoz naših poljoprivrednih proizvoda koje relativno dobro izvozimo. U ovakvim situacijama mi stalno komuniciramo sa komorskim sustavom zemalja u okruženju, jer su neki stavili restrikciju za izvoz roba, koje nama sada trebaju. Nastojimo da oslobodimo te restriktivne mjere, kako bismo pomogli poljoprivrednicima u ovako teškoj situaciji", objasnio je Vuković.

Vuković napominje da zbog pandemije COVID-19, vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa svijetom, gledajući generalno u svim privrednim sektorima, nije značajnije pala. Kako je naglasio predsjednik VTK-a, pad uvoza u BiH bilježi se za oko tri posto, a pad izvoza iz BiH oko dva posto.

Prema podacima Asocijacija poljoprivredne i prehrambene industrije VTK, godišnja proizvodnja, recimo svježeg voća i povrća iznosi oko 150 miliona KM (oko 75 miliona eura), od čega se oko 40 posto plasira na inostrano tržište.

Mlijeko i meso

Proizvodnja mlijeka se smatra strateškim poljoprivrednim sektorom u BiH, ali oko 35 mljekara koji prerade oko 420 miliona litara godišnje predstavlja iskorištenost kapaciteta od 55 posto.

Sektor prerade mesa je jedan od najrazvijenijih sektora u Bosni i Hercegovini, u kojojoko 20 kompanija godišnje proizvedu preko 18.000 t, dok je proizvodnja svježeg mesa u BiH smanjena, zbog uništavanja stočnog fonda tokom rata, koji nije obnovljen nakon toga.

Zbog toga i ne čudi zvaničan podatak Vanjskotrgovinske komore BiH da je Bosna i Hercegovina 2019. godine izvezla nešto više od 850 miliona konvertibilnih maraka (430 miliona eura) , a uvezla više od 3 milijarde i 230 miliona konvertibilnih maraka (oko 1 milijardu i 600 eura).

*Saradnja na tekstu Zoran Matkić i Azra Bajrić

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG