Dostupni linkovi

Hrvatski predsjednik: Ne mogu nuditi garanciju Hashimu Thaçiju


Zoran Milanović

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović demantirao je pisanje medija u Srbiji kako je nudio garancije Sudu u Hagu kako bi se bivšem predsjedniku Kosova haškom optuženiku Hašimu Thaçiju omogućilo da se brani sa slobode.

“To je nemoguće. Ne mogu dati takvu garanciju, jer to nije moja ovlast”, kazao je u odgovoru na novinarsko pitanje tijekom posjete Sisku u srijedu, 5. svibnja.

On je podsjetio da je već prigodom podizanja optužnice protiv Thaçija rekao da o njoj misli “sve najgore”. Takođe je ocijenio da je optužnica protiv Thaçija način da se "upropasti regijau".

“Sada će mi to vjerojatno netko u beogradskoj čaršiji zamjeriti, ali ja nisam neprijatelj Srba, niti sam bio, niti ću to ikada biti. Naprosto smatram da je to štetočinluk. Thaçija je trebalo davno optužiti ili ostaviti na miru, jer neki ljudi iz Beograda prolaze lišo (nedirnuti op.a.)”, poručio je Milanović.

Milanović je naveo i da je uvjeren da će Thaçi zbog “ničim dokazanih” navoda u izvješću Vijeća Europe o navodnom trgovanju organima vjerojatno dočekati starost pred tim sudom.

“U tom smislu smatram da je to jedan štetočinluk, ali da sam nudio bilo kakva jamstva – ne, ni ne mogu to nuditi. To je naprosto nemoguće. I da jesam govorio, ja to ne mogu”, kazao je Milanović.

Naveo je i kako Hrvatska ne bi napravila ni ono što je napravila Mađarska kao članica EU – da da azil bivšem makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom, koji je 2018. godine pobjegao u Mađarsku da ne mora odslužiti zatvorsku kaznu zbog korupcije od dvije godine.

Da će Hrvatska dati garancije za Thaçija demantirala je i saborska zastupnica albanske manjine u Hrvatskom saboru Ermina Lekaj Prljaskaj, koju su mediji u Srbiji također spominjali u tom kontekstu.

Mediji u Hrvatskoj ove napise srbijanskih medija dovode u vezu sa posjetom hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Tadmana Kosovu 6. svibnja.

U Ministarstvu kažu kako nemaju nikakve informacije o toj navodnoj inicijativi i da to nije među temama razgovora s kosovskim domaćinima.

Rasprava o garancijama za bivšeg kosovskog predsednika otvrena je nakon odluke Specijalnog suda da njemu i još četvorici optuženih bivših pripadnika OVK (Oslobodilačka Vojska Kosova) odbije odbranu sa slobode.

Kosovski zakon iz avgusta 2015. kojim je omogućeno osnivanje Suda u Hagu, inače predviđa mogućnost da treća država pruži garancije za „uzimanje i, ako je potrebno, nadgledanje osumnjičenog“.

Specijalni sud u Hagu za istragu zločina tijekom rata na Kosovu u listopadu prošle godine podigao je optužnice protiv Hašima Thaçija, Kadrija Veselija, nekadašnjeg predsjednika Skupštine Kosova, Redžepa Selimija, nekada lidera poslaničke grupe pokreta Samoopredljenje, i Jakupa Krasniqija, takođe nekada predsednika Skupštine. Terete se za ratne zločine počinjene tokom 1998. i 1999. godine u vreme sukoba na Kosovu.

Terete se za ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, i to za dela progona i zatvora, samovoljno lišavanje slobode, druga nehumana dela, okrutno postupanje, mučenje, ubistva, nezakonito ubistvo i prinudni nestanak osoba.

Svi se oni nalaze u pritvoru u Hagu od studenog prošle 2020. godine, gde su u međuvremenu negirali krivicu po tačkama optužnice.

Sudi im se pred Specijalizovanim većem, izmještenim kosovskim sudom u Hagu, kojim predsjedavaju međunarodne sudije.

XS
SM
MD
LG